{"id":21009634,"date":"2012-10-22T22:01:42","date_gmt":"2012-10-22T20:01:42","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009634"},"modified":"2020-10-15T14:57:34","modified_gmt":"2020-10-15T12:57:34","slug":"plantaze-palmi-unistavaju-prasume-i-povecavaju-emisije-staklenickih-plinova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/plantaze-palmi-unistavaju-prasume-i-povecavaju-emisije-staklenickih-plinova\/","title":{"rendered":"Planta\u017ee palmi uni\u0161tavaju pra\u0161ume i pove\u0107avaju emisije stakleni\u010dkih plinova"},"content":{"rendered":"

Pove\u0107anje proizvodnje palminog ulja, \u010destog sastojka u obra\u0111enoj hrani, sapunima i proizvodima za osobnu njegu, vodi do uni\u0161tenja pra\u0161uma i osloba\u0111anja ogromnih emisija uglji\u010dnog dioksida, navodi se novoj studiji koju su proveli istra\u017eiva\u010di s ameri\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta Stanford<\/em> i Yale<\/em>. Studija je objavljena u \u010dasopisu Nature Climate Change<\/em>, a pokazuje da je kr\u010denje \u0161uma za razvoj nasada za proizvodnju palminog ulja na indonezijskom otoku Borneo postalo zna\u010dajan globalni izvor emisija uglji\u010dnog dioksida.<\/p>\n

Procjenjuje se da \u0107e \u0161irenje planta\u017ea donijeti vi\u0161e od 558 milijuna tona uglji\u010dnog dioksida u atmosferu u 2020. godini. Za usporedbu, to je vi\u0161e od svih sada\u0161njih emisija fosilnog goriva u gospodarski razvijenoj Kanadi.<\/p>\n

Indonezija je vode\u0107i proizvo\u0111a\u010d palminog ulja i palminog kernel ulja, koja zajedno \u010dine vi\u0161e od 30% svjetske potro\u0161nje biljnog ulja, a koje se mo\u017ee koristiti i za proizvodnju biodizela. Najve\u0107i dio \u0161irenja indonezijskih planta\u017ea za palmino ulje doga\u0111a se na otoku Borneo, poznatom i kao Kalimantan. Planta\u017ee zauzimaju 32% zemlji\u0161ta u nizinama izvan za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja na Kalimantanu te predstavljaju veliki kopneni resurs namijenjen razvoju planta\u017ea tijekom sljede\u0107eg desetlje\u0107a, navodi se u studiji.<\/p>\n

Samo u 2010. godini, kr\u010denje \u0161uma za sadnju planta\u017ea palmi na Kalimantanu emitiralo je vi\u0161e od 140 milijuna tona uglji\u010dnog dioksida – iznos jednak godi\u0161njoj emisiji plinova iz oko 28 milijuna vozila.<\/p>\n

Indonezija je tre\u0107a na svijetu po veli\u010dini podru\u010dja s tropskim pra\u0161umama, ali i jedan od najve\u0107ih emitera stakleni\u010dkih plinova na svijetu, upravo zbog naglog gubitka ugljikom bogatih \u0161uma i treseti\u0161ta. Zbog razvoja planta\u017ea palmi od 1990. iskr\u010deno je oko 16 tisu\u0107a \u010detvornih kilometara \u0161umskog tla na Kalimantanu. To predstavlja 60% od ukupnog gubitka \u0161umskog podru\u010dja na otoku u tom razdoblju.<\/p>\n

“Unato\u010d sporenjima i raspravama o vrstama i na\u010dinu kori\u0161tenja zemlji\u0161ta namijenjenog za planta\u017ee palmi, ovaj sektor je naglo porastao tijekom posljednjih 20 godina”, rekla je voditeljica projekta Lisa M. Curran, profesorica antropologije na Stanfordu<\/em> i suradnica na Stanford Woods Institute for the Environment<\/em>. Kombiniraju\u0107i terenska mjerenja s analizama satelitskih snimaka visoke rezolucije, istra\u017eiva\u010di su ocjenjivali zemlji\u0161ta namijenjena za planta\u017ee i dokumentirali njihove emisije uglji\u010dnog dioksida kada se pretvore u planta\u017ee palmi.<\/p>\n

Znanstvenici su na\u010dinili i prvu sveobuhvatnu kartu \u0161irenja planta\u017ea palmi od 1990. do 2010. Koriste\u0107i najmoderniju tehnologiju za klasifikaciju, koju je razvio suautor studije Gregory Asner iz Carnegie Institution’s Department of Global Ecology<\/em>, istra\u017eiva\u010di su kvantificirali vrste zemlji\u0161ta iskr\u010denog za planta\u017ee palmi, kao i emisije uglji\u010dnog dioksida od poljoprivrednih aktivnosti povezanih s uzgojem palmi.<\/p>\n

“Veliki pomak dogodio se kada smo mogli po\u010deti raspoznavati ne samo \u0161ume i ne-\u0161umska zemlji\u0161ta, nego i \u00a0za\u0161ti\u0107ene \u0161ume, kao i mozaike od ri\u017einih polja, vo\u0107njake i zrele \u0161ume koje za svoje potrebe koriste zakupci”, rekla je Kimberly Carlson, studentica doktorskog studija na Yaleu<\/em> i glavna autorica studije. “S ovim informacijama mogli smo napraviti grubu sliku uglji\u010dnog knjigovodstva i kvantificirati emisije uglji\u010dnog dioksida vezane za razvoj planta\u017ea palmi.”<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dki tim prikupio je podatke za evidenciju najma zemlji\u0161ta za planta\u017ee palmi tijekom intervjua s lokalnim i regionalnim vladinim agencijama. Ovi zapisi su identificirali lokacije koje su dobile dozvolu, a namijenjene su za tvrtke za proizvodnju palminog ulja. Ukupno je za to dodijeljeno oko 120 tisu\u0107a \u010detvornih kilometara, \u0161to je povr\u0161ina ne\u0161to manja od Gr\u010dke. Ve\u0107ina planta\u017ea koje su prou\u010davane u istra\u017eivanju zauzima po vi\u0161e od 100 \u010detvornih kilometara.<\/p>\n

Koriste\u0107i se ovim podacima o najmu zemlje u kombinaciji sa zemlji\u0161nim kartama, znanstvenici su procijenili budu\u0107e kr\u010denje zemlji\u0161ta i emisije uglji\u010dnog dioksida iz nasada. Osamdeset posto unajmljenog zemlji\u0161ta ostalo je nezasa\u0111eno u 2010. godini. Da su sva unajmljena zemlji\u0161ta bila iskori\u0161tena za razvoj planta\u017ea, vi\u0161e od tre\u0107ine nizina na Kalimantanu bilo bi zasa\u0111eno s palmama do 2020. godine.
\nUnato\u010d tim velikim brojevima, to\u010dne informacije o najmu zemlje nisu dostupne za javni uvid i nadzor, \u010dak i nakon \u0161to su najmovi odobreni. Prosje\u010dan stanovnik Kalimantana i nije svjestan planova za lokalni razvoj planta\u017ea palmi, koji\u00a0 mogu imati dramati\u010dne posljedice za egzistenciju stanovnika i okoli\u0161, kazala je Curran.<\/p>\n

“Ovi najmovi zemlji\u0161ta za razvoj planta\u017ea nevi\u0111eni su ‘eksperiment velikih razmjera u\u017eivo’, zamjene \u0161ume s egzoti\u010dnom monokulturom palme”, rekla je Curran. “Mogu se uo\u010diti tipi\u010dna mjesta u \u0161umama \u00a0gdje su poreme\u0107ene klju\u010dne biofizikalne funkcije, ostavljaju\u0107i ovo podru\u010dje da bude sve podlo\u017enije su\u0161ama, po\u017earima i poplavama.”<\/p>\n

U kombinaciji s rezultatima dobivenim u njihovoj detaljnijoj studiji u\u017eeg podru\u010dja, koja je nedavno objavljena u ameri\u010dkom \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em>, znanstvenici isti\u010du da \u0107e odr\u017eiva proizvodnja palminog ulja \u2013 \u0161to je proklamirani cilj indonezijske industrije palminog ulja – zahtijevati ponovnu procjenu dodjeljivanja zemlji\u0161ta u \u0161umovitim krajevima u najam za planta\u017ee\u00a0 palmi.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pove\u0107anje proizvodnje palminog ulja, \u010destog sastojka u obra\u0111enoj hrani, sapunima i proizvodima za osobnu njegu, vodi do uni\u0161tenja pra\u0161uma i osloba\u0111anja ogromnih emisija uglji\u010dnog dioksida, navodi se novoj studiji koju su proveli istra\u017eiva\u010di s ameri\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta Stanford i Yale. Studija je objavljena u \u010dasopisu Nature Climate Change, a pokazuje da je kr\u010denje \u0161uma za razvoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16372],"tags":[16516,16801,17008,16708],"class_list":["post-21009634","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-ekologija-i-okolis","tag-efekt-staklenika","tag-palme","tag-prasuma","tag-staklenicki-plin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009634"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009634\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}