Istra\u017eivanje je potaknuto NASA-inim programom izrade nadzvu\u010dnih zrakoplova koji bi trebali probijati zvu\u010dni zid ti\u0161e nego sada\u0161nji mla\u017enjaci. Zvuk eksplozije probijanja zvu\u010dnog zida vrlo je glasan i potencijalno uznemiruju\u0107, a nastaje kada zrakoplov putuje br\u017ee od brzine zvuka ili oko 1235 km\/h. Godine 1964, kada je ameri\u010dka Savezna uprava za avijaciju (FAA) u sklopu programa testiranja Operacija Bongo dopustila da mla\u017enjaci po\u010dnu redovito letjeti iznad Oklahoma Cityja, mnogi su gra\u0111ani podnijeli tu\u017ebe i od\u0161tetne zahtjeve. NASA sada radi na razvoju zrakoplova koji bi stvarali ti\u0161e eksplozije, ali jo\u0161 nije jasno na kojim bi razinama glasno\u0107e buke takve eksplozije, koje bi redovito stvarali putni\u010dki zrakoplovi na svakodnevnim letovima, bile prihvatljive.<\/p>\n\n\n\n
Lily Wang, arhitektica za akustiku na Sveu\u010dili\u0161tu Nebraska-Lincoln<\/em>, radi sa svojom apsolventicom Christopher Ainley na oblikovanju eksperimenata za testiranje na\u010dina na koji brzi uzastopni udari buke utje\u010du na rad i percepciju ispitanika. Prethodna istra\u017eivanja su prou\u010davala zvukove glasnije od 80 decibela (dB), \u0161to je glasnije od prosje\u010dnog usisava\u010da, i otkrila njihov jasan u\u010dinak na sposobnost ispitanika pri rje\u0161avanju aritmeti\u010dkih problema. Wang i njezina ekipa smanjili su glasno\u0107u kako bi vidjeli mogu li prona\u0107i grani\u010dnu vrijednost kod koje buka ne bi bitno utjecala na sudionike. Od dvadeset sedam ispitanika zatra\u017eeno je da zapamte \u0161esteroznamenkasti broj, a zatim, kada je prikazan \u010detveroznamenkasti broj, ispitanici su morali oduzeti drugi broj od prvog broja u svojim glavama i upisati odgovor na tipkovnici. Povremeno bi im istra\u017eiva\u010di pu\u0161tali uzastopne udare buke u trajanju po \u010detvrt sekunde tijekom pojavljivanja drugog broja na ekranu.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su testirali udare buke u rasponu glasno\u0107e od oko 50 do 80 dBA. Mjerna jedinica dBA ukazuje da je razina glasno\u0107e mjerena s filterom koji odra\u017eava na\u010din na koji ljudsko uho reagira na zvuk. Ni\u017ee razine buke bile su usporedive otprilike s razinom buke na prigradskom uglu ulice, a vi\u0161e razine s razinom usisiva\u010da za pra\u0161inu. Iako su ispitanici imali ni\u017ei postotak ispravno rije\u0161enih zadataka kad su bili prekidani s bukom u glasnijem dijelu spektra, razlika nije bila dovoljno velika da bi bila statisti\u010dki zna\u010dajna. Me\u0111utim, postoji zna\u010dajna razlika u razinama smetnji o kojima su ispitanici izvijestili kad su nakon rje\u0161avanja zadataka bili ispitani o svojim percepcijama bu\u010dnog okoli\u0161a. “Ispitanici su buku rangirali od prilago\u0111ene do ti\u0161ih eksplozija, ali glasnija buka je i dalje izazivala trzanje”, ka\u017ee Wang. “To upu\u0107uje da, mjereno u ku\u0107i, prihvatljiva razina buke od razbijanja zvu\u010dnog zida ne smije biti ve\u0107a od 70 dBA.”<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di na raspolaganju nisu imali potrebnu opremu potrebnu za opona\u0161anje i sastavnica buke vrlo niske frekvencije, koja tako\u0111er proizvodi probijanje zvu\u010dnog zida, zamje\u0107uje Wang, ali ovaj rad je pomogao da se kvantificira u\u010dinak kratkih udara buke. Kao sljede\u0107i korak, istra\u017eiva\u010di se nadaju uspjeti prou\u010diti percepciju \u0161kljocaju\u0107e sastavnice buke, koja je \u010desto povezana s nadzvu\u010dnim mla\u017enjacima dok prolaze iznad grada.<\/p>\n\n\n Buka mo\u017ee biti zbunjuju\u0107a, pogotovo za osobu koja se poku\u0161ava koncentrirati na te\u017eak zadatak. Prou\u010davanje ometaju\u0107ih zvukova poma\u017ee arhitektima da projektiraju bolje okru\u017eenje gra\u0111evina, a politi\u010darima da odaberu u\u010dinkovite propise o buci. Da bi bolje razumjeli kako kratki uzastopni udari buke utje\u010du na mentalno stanje ljudi, istra\u017eiva\u010di s ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Nebraska-Lincoln pu\u0161tali su isje\u010dke buke […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067541,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333,16338],"tags":[17009,23182,19625],"class_list":["post-21009718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","category-psihologija","tag-buka","tag-koncentracija","tag-mentalno-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009718"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009718\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067542,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009718\/revisions\/21067542"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067541"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/11\/noise2p-1.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"