Postoje namirnice koje ljudi vole, no postoje i one prema kojima su, mogli bismo re\u0107i, indiferentni. Kako to objasniti? Mo\u017eda najbolje frazom koju i sama koristim – te namirnice pojedem, no nikad ih ne po\u017eelim na svom jelovniku. Na \u017ealost mojeg organizma, \u010de\u0161njak nije \u010dak niti jedna od tih namirnica, njega jednostavno ne volim. Miris jo\u0161 nekako mogu podnijeti, ali kad osjetim komadi\u0107 te biljke u nekom jelu, ne odgovara mi, i to nikako. Koliko sam vidjela u svojoj okolini, \u010de\u0161njak uglavnom ljudi vole, no prili\u010dno je va\u017eno znati da onaj koji se koristi u mojoj kuhinji (granulirani) nije ono o \u010demu \u0107u pisati.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivim se \u010dini po\u010deti s povijesti neke biljke, ali budu\u0107i da je \u010de\u0161njak sam po sebi jako zanimljiv, tema je pre\u0161iroka za sve to. Ako samo znamo da je jo\u0161 starorimski pisac Plinije \u010de\u0161njak opisao kao lijek za 61 zdravstvenu tegobu, onda shva\u0107amo koliko je zna\u010dajan u to vrijeme bio. Za razliku od nekih kultura, \u010de\u0161njak je poznat (i cijenjen) u gotovo svim dijelovima svijeta. Kori\u0161ten je za lije\u010denje reumatizma, astme, uboda \u0161korpiona, kao laksativ, diuretik, dok se u Engleskoj slavio kao afrodizijak.<\/p>\n\n\n\n
Kako je \u010de\u0161njak sam po sebi tako zanimljiv i kako je zabilje\u017een u mnogim povijesnim zapisima koji datiraju od samih po\u010detaka civilizacije, tako nije ni neobi\u010dno da je predmet raznih znanstvenih istra\u017eivanja te da su saznanja o njemu mnogo ve\u0107a nego prije.<\/p>\n\n\n\n
Velika uloga \u010de\u0161njaka jest u preventivi zdravlja, \u0161to bi zna\u010dilo da uklju\u010divanjem \u010de\u0161njaka u svakodnevnu prehranu poma\u017eemo organizmu da se odupre nekim bolestima i promjenama u organizmu, npr. kardiovaskularnim bolestima, tumorima, infarktu i dr.<\/p>\n\n\n\n
\u010ce\u0161njak sadr\u017ei alicin, sastojak \u010de\u0161njaka koji uni\u0161tava bakterije (stafilokoke, streptokoke i dr.) te neka oboljenja izazvana gljivicama. Alicin se osloba\u0111a kada se \u010de\u0161njak drobi ili re\u017ee te se gubi s gubitkom arome (kuhanjem). Na taj na\u010din \u010de\u0161njak gubi antibakterijsku funkciju, iako je jo\u0161 sposoban pomo\u0107i na\u0161em tijelu u nekom drugom terapeutskom smislu.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanja su dokazala da opetovano uno\u0161enje \u010de\u0161njaka u organizam dovodi do ispiranja jednog dijela arterijskog plaka te na taj na\u010din, mo\u017eemo re\u0107i, pove\u0107ava protok krvi kroz \u017eile. Smatra se da \u010de\u0161njak sadr\u017ei najmanje 15 razli\u010ditih antioksidansa koji mogu neutralizirati tvari koje razaraju arterije. Prema dr. Arunu Bordiji, koji je provodio istra\u017eivanje djelovanja \u010de\u0161njaka na za\u010depljenje krvnih \u017eila, odnosno na sr\u010dani udar i smrtnost od istoga, kuhani \u010de\u0161njak je jednako u\u010dinkovit kao sirovi. Isto je istra\u017eivanje pokazalo i pobolj\u0161anje op\u0107eg zdravlja kao \u0161to su manji bolovi i zglobovima kod ispitanika, manji asmatski problemi, pove\u0107anje snage, apetita, energije i libida.<\/p>\n\n\n\n
Kolesterol je koristan u jednoj mjeri, uostalom na\u0161e tijelo ga i proizvodi, no prevelika koli\u010dina kolesterola (kolesterol uz proizvodnju koja se odvija u na\u0161em tijelu, dobivamo i hranom) tako\u0111er ima vezu s bolestima srca i krvnih \u017eila. Ako \u017eelite smanjiti svoj kolesterol, svakako konzumirajte \u010de\u0161njak. Tri \u010de\u0161nja \u010de\u0161njaka svakog dana mogu smanjiti razinu kolesterola od 10 do 15%. \u010ce\u0161njak djeluje na visoki tlak tako da da pove\u0107ava mokrenje, a to utje\u010de i na elasti\u010dnost krvnih \u017eila.<\/p>\n\n\n\n
Ova prednost konzumacije \u010de\u0161njaka povezana je samo uz kardiovaskularni sustav, a jo\u0161 nismo spomenuli ni djelovanje na imunitet, probavu, tumore i dr.<\/p>\n\n\n\n
Djelovanje \u010de\u0161njaka na probavni sustav je ve\u0107im djelom pozitivno, iako se uglavnom vjeruje suprotno. \u010ce\u0161njak djeluje na normalizaciju odnosa unutar crijevne flore, poma\u017ee kod zaraznih proljeva, djeluje na \u017eu\u010d, poti\u010de stvaranje i lu\u010denje \u017eu\u010di te mo\u017ee sprije\u010diti o\u0161te\u0107enje \u017eeluca i \u010direve.<\/p>\n\n\n\n
Danas je vrlo va\u017ean pojam “antikancerogeno”, a to je svojstvo koje \u010de\u0161njaku svakako pripada. Osim \u0161to djeluje na sam imunitet i \u010dini ga ja\u010dim (\u0161to je zna\u010dajno za razvoj tumora) \u010de\u0161njak ima sastojke koji su neprijatelji kancerogena. Raznim istra\u017eivanjima koja su provedena u pro\u0161losti (\u010detrdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a), a obuhva\u0107ala su razne zemlje iz svijeta, dokazano je da je rak \u017eeluca manje prisutan u zemljama u kojima je primjena \u010de\u0161njaka u pripremi hrane u\u010destala.<\/p>\n\n\n\n
\u010ce\u0161njak djeluje na kolesterol, ima pozitivan efekt na krv, srce, no kao nuspojava konzumacije \u010de\u0161njaka se javlja i dobro raspolo\u017eenje, smanjuje se osje\u0107aj umora, uznemirenosti, razdra\u017eljivosti. Te\u0161ko je re\u0107i je li to povezano sa pozitivnim rezultatima koje je \u010de\u0161njak ostavio na zdravstvenom polju ispitanika pa su bili zadovoljniji ili je to stvarno jo\u0161 jedan efekt \u010de\u0161njaka, no u svakom slu\u010daju je pozitivno.<\/p>\n\n\n\n
Bolesti nas manje napadaju ako nam je imunolo\u0161ki sustav u redu i ako nam je tijelo jako i zdravo. Naravno, nije iznena\u0111enje da i tu poma\u017ee \u010de\u0161njak. Na Floridi je provedeno istra\u017eivanje u kojem su ljudi jeli velike koli\u010dine \u010de\u0161njaka i njihove stanice iz krvi djelovale su na stanice tumora 140 do 160 % ja\u010de i destruktivnije nego stanice ljudi koji nisu jeli \u010de\u0161njak. Dr. Abdullah, koji je provodio istra\u017eivanje na Floridi, tvrdi kako i manje koli\u010dine imaju pozitivan u\u010dinak na imunitet \u010dovjeka te kako on sam od 1973. god. jede po dva \u010de\u0161nja na dan i kako od tada nije bio bolestan. S obzirom da je ljudski organizam slo\u017eeni sustav, ne \u010dudi da je \u010de\u0161njak ubojica bakterija i virusa jer o\u010dito ima mogu\u0107nost da djeluje na razvijanje otpornosti organizma. Dakle, ako osjetite da vas lovi prehlada ili gripa, pojedite malo \u010de\u0161njaka.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljiva je informacija koju autorica knjige “Hrana – \u010dudesni lijek” Jean Carper navodi, naime, da dojen\u010dad \u010dije majke sat vremena prije dojenja pojedu malo \u010de\u0161njaka bolje reagiraju na mlijeko te da im o\u010digledno taj miris, koji je doista intenzivan, odgovara.<\/p>\n\n\n\n
Kako stvari stoje, svi mi koji ne volimo \u010de\u0161njak smo u velikom minusu, no da \u0107u se potruditi ubaciti ga vi\u0161e u svoju prehranu, zasigurno ho\u0107u, a koliko \u0107u tome u\u017eivati, ostaje nepoznanicom.<\/p>\n\n\n\n
Naravno, postoje tu stvari koje je va\u017eno naglasiti kad je \u010de\u0161njak u pitanju. Neki ljudi jednostavno lo\u0161e reagiraju na njega i njegove sastojke. Ve\u0107 prije spomenuto istra\u017eivanje dr. Bordije bilo je prekinuto za 5 % ljudi jer su bili izlo\u017eeni negativnim nuspojavama, kao \u0161to je pe\u010denje pri mokrenju, krvarenje iz hemeroida, razdra\u017eljivost i sl. \u010ce\u0161njak u prevelikim koli\u010dinama mo\u017ee \u0161tetno djelovati na bubrege i uni\u0161tavati krvna zrnca. Osobe koje uzimaju anitkoagulante, kao i anemi\u010dne osobe, moraju kontrolirano uzimati \u010de\u0161njak. Kako \u010de\u0161njak mo\u017ee izazvati alergijsku reakciju u nekih osoba, koja rezultira osipom, temperaturom i glavoboljom, najbolje je da se prije intenzivne uporabe \u010de\u0161njaka u svojoj prehrani (ako ga do sada niste koristili) posavjetujete sa svojim lije\u010dnikom.<\/p>\n\n\n\n
Zadah koji je neopisivo jak nakon konzumacije \u010de\u0161njaka je ne\u0161to oko \u010dega se tako\u0111er vode rasprave kao i o pozitivnim u\u010dincima istog. Postoje razni recepti o tome kako neutralizirati zadah od \u010de\u0161njaka: jakom kavom, medom, jogurtom, mlijekom, \u017evakanjem per\u0161ina, klin\u010di\u0107a. Koliko je \u010de\u0161njak efikasan i koliko su izra\u017eena njegova svojstva ovisi o tome gdje je uzgojen i kakva je kvaliteta tla pa ako imate mogu\u0107nosti, uzgojite ga sami. Ako mo\u017eete, bolje ga koristite svje\u017eeg nego kuhanog, jer svje\u017ei djeluje na bakterije, imunitet, stanice raka, dok kuhani ne djeluje na navedeno, ali djeluje na kolesterol, krv, di\u0161ne putove.<\/p>\n\n\n\n
Najbolje ga je jesti svje\u017eeg, smrvljenog. U kulinarstvu ga mo\u017eete koristiti kod pripreme variva, salata, jela od povr\u0107a, mesa, za juhe, namaze i drugo. Ako ga koristite za kuhana jela, stavite ga neposredno nakon \u0161to je hrana pripremljena.<\/p>\n\n\n\n
Ostaje je jo\u0161 uvijek pitanje – koliko vam se svi\u0111a \u010de\u0161njak, jeste li indiferentni pa \u0107ete ga mo\u0107i ubaciti u svoju prehranu ili ga jednostavno ne volite, ili je mo\u017eda osnovni dio va\u0161e prehrane. Ja sam ovo drugo, no dat \u0107u sve od sebe da postanem indiferentna prema njemu i da ga pojedem, \u010dak i ako ga nikada istinski ne po\u017eelim pojesti.<\/p>\n\n\n\n