li\u0161\u0107e<\/a>, korijenje, sjemenke i minerale za lije\u010denje razli\u010ditih vrsta bolesti. Tradicionalne kulture stotinama godina posjedovale su znanje o tome kako se \u017eivotinje same lije\u010de; do mnogih narodnih lijekova do\u0161lo se tako \u0161to su ljudi primje\u0107ivali koje biljke \u017eivotinje koriste kad su bolesne.<\/p>\n\n\n\nZoofarmakognozija se, me\u0111utim, znanstveno prou\u010dava tek posljednjih 40 godina. Biolozi koji su bili svjedoci toga da \u017eivotinje koriste prehrambene namirnice koje nisu dio njihove uobi\u010dajene prehrane, shvatili su da se \u017eivotinje samostalno lije\u010de prirodnim lijekovima. Za vrijeme jednogodi\u0161njeg pra\u0107enja trudne afri\u010dke slonice do\u0161lo je do va\u017enih otkri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Slonica je za vrijeme svoje duge trudno\u0107e zadr\u017eala svoje uobi\u010dajene prehrambene navike, me\u0111utim, kako se pribli\u017eavalo vrijeme okota, rutina se naglo mijenjala. U visokom stupnju trudno\u0107e slonica je krenula u potragu za grmom koji je rastao 17 km od njezinog uobi\u010dajenog izvora hrane. Slonica je \u017evakala i gutala koru i li\u0161\u0107e tog grma i nekoliko dana kasnije je okotila. Izgleda da je slonica tra\u017eila ovu odre\u0111enu biljku kako bi pospje\u0161ila svoje trudove. Istu biljku (iz porodice Borage<\/em>) koriste kenijske \u017eene, koje ju kuhaju u svrhu poticanja trudova.<\/p>\n\n\n\nNe samo da \u017eivotinje to\u010dno znaju koju biljku trebaju, ve\u0107 znaju i koji odre\u0111eni dio biljke koristiti i na koji na\u010din konzumirati. \u010cimpanze u Tanzaniji promatrane su kako uzimaju biljke na razli\u010dite na\u010dine. Grm Aspilie<\/em> ima bodljikave listove koje \u010dimpanze pa\u017eljivo preklope, a zatim svitak, prije nego ga \u010ditavog progutaju, kotrljaju oko usta. Bodljikavo li\u0161\u0107e odstranjuje parazitske crve iz njihovog probavnog sistema. Iste \u010dimpanze gule koru stabljike i jedu jezgru biljke Vernonia<\/em> (poznate i kao “gorki list”). Biokemijsko ispitivanje jezgre Vernonie<\/em> pokazalo je da ona ima anti-parazitna i anti-mikrobna svojstva. I Vernoniu<\/em> i Aspiliu<\/em> u narodnoj medicini Tanzanije koriste za suzbijanje groznice i \u017eelu\u010danih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\nJedu ih samo \u010dimpanze koje su bolesne. Dok \u017eva\u010du jezgru Vernonie<\/em> \u010desto prave grimase \u0161to o\u010dituje da to ne rade iz zabave – zdrave \u017eivotinje ne privla\u010di gorak okus.<\/p>\n\n\n\nDivlje \u017eivotinje potra\u017eit \u0107e lijek isklju\u010divo u slu\u010daju potrebe. Znanstvenici koji su prou\u010davali pavijane na slapovima Awash u Etiopiji primijetili su da, iako B<\/em>alanitesa<\/em> aegyptiaca <\/em>(pustinjska datulja) raste svugdje u okolini vodopada, samo pavijani koji \u017eive ispod vodopada jedu sa stabla s plodom. Ovi pavijani bili su izlo\u017eeni parazitskom crvu vodenog pu\u017ea, a za plod pustinjske datulje zna se da tjera pu\u017eeve. Pavijani koji \u017eive iznad vodopada nisu bili u kontaktu s pu\u017eevima i stoga nisu imali potrebu uzimati plodove u medicinske svrhe.<\/p>\n\n\n\nMnoge \u017eivotinje jedu minerale poput gline ili ugljena zbog njihovih ljekovitih svojstava. Colobus<\/em> majmuni sa Zanzibara primije\u0107eni su kako kradu i jedu ugljen na mjestima gdje ljudi pale vatre. Ugljen neutralizira toksi\u010dne fenole koji nastaju tijekom njihove uobi\u010dajene konzumacije li\u0161\u0107a badema i manga.<\/p>\n\n\n\nZa neke vrste ju\u017enoameri\u010dkih papagaja i za crvenu aru zna se da jedu tlo s visokim udjelom kaolina. Zbog sjemenja raznih vo\u0107ki kojima se hrane, prehrana papiga sadr\u017ei toksine (\u010dak i obi\u010dna sjemenka jabuke sadr\u017ei cijanid). Kaolin ili bijela glina upija toksine i \u010disti ih iz probavnog sistema ptica te neutralizira djelovanje otrova. Kaolin se stolje\u0107ima u mnogim kulturama koristi kao sredstvo za gastrointestinalne smetnje.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, kako \u017eivotinje znaju na koji se na\u010din trebaju same lije\u010diti? Neki znanstvenici vjeruju da je evolucija \u017eivotinjama dala uro\u0111enu sposobnost da odaberu ispravan biljni lijek. U smislu prirodne selekcije, \u017eivotinje koje su u stanju prona\u0107i ljekovite tvari u divljini imaju ve\u0107u vjerojatnost pre\u017eivljavanja. Ostala promatranja su pokazala da se osobito me\u0111u primatima medicinske vje\u0161tine u\u010de od iskusnijih i znanje se prenosi. Odrasle \u017eenke \u010desto su vi\u0111ene kako tuku svoje potomke po ruci odre\u0111enim li\u0161\u0107em ili stabljikama kao da im \u017eele re\u0107i da tu odre\u0111enu biljku ne smiju koristiti.<\/p>\n\n\n\n
Divlje \u017eivotinje ne oslanjaju se na sinteti\u010dki proizvedene lijekove u lije\u010denju svojih bolesti; lijekovi koji su im potrebni dostupni su im u njihovom prirodnom okru\u017eenju. Dok \u017eivotinje u divljini instinktivno znaju kako se izlije\u010diti, ljudi su zbog gubitka veze s prirodom ostali bez ovog znanja. Otkad se primijetilo da \u017eivotinje vode brigu o vlastitom zdravlju, postavlja se bezbroj pitanja o na\u010dinu na koji pristupamo lije\u010denju prirodnim lijekovima, ne samo kad se radi o nama, ve\u0107 i o na\u0161im ku\u0107nim ljubimcima te doma\u0107im \u017eivotinjama.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Natural Wonder Pets<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"\u0160to rade divlje \u017eivotinje kad se razbole? Za razliku od doma\u0107ih \u017eivotinja, one koje \u017eive u divljini nemaju pristup nizu tretmana koje doma\u0107im \u017eivotinjama omogu\u0107uju njihovi vlasnici i veterinari. Znaju li se divlje \u017eivotinje same lije\u010diti? Sve ve\u0107i broj znanstvenih dokaza ukazuje na to da \u017eivotinje zaista imaju znanje o prirodnoj medicini. Zapravo, one imaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067544,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16590],"class_list":["post-21009759","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-lijek"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009759","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009759"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009759\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067546,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009759\/revisions\/21067546"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009759"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009759"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009759"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}