{"id":21009760,"date":"2023-09-28T13:10:00","date_gmt":"2023-09-28T11:10:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009760"},"modified":"2023-09-28T13:18:09","modified_gmt":"2023-09-28T11:18:09","slug":"evolucijski-korijeni-naseg-lijepog-osmijeha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/evolucijski-korijeni-naseg-lijepog-osmijeha\/","title":{"rendered":"Evolucijski korijeni na\u0161eg lijepog osmijeha"},"content":{"rendered":"\n

Za lijep osmijeh potrebni su i zubi i \u010deljust, ali su evolucijski korijeni tih dijelova na\u0161e anatomije tek nedavno otkriveni, zahvaljuju\u0107i akceleratoru \u010destica i dugoj mrtvoj ribi. Svi \u017eivi \u010deljustousti kralje\u017enjaci (\u017eivotinje s kralje\u017enicom<\/a>, me\u0111u kojima su i ljudi) imaju zube, ali se dugo mislilo da su prvim \u010deljustoustim kralje\u017enjacima nedostajali zubi te da su, umjesto njima, plijen hvatali jezivim \u010deljusnim kostima poput \u0161kara.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, istra\u017eivanja vo\u0111ena na Sveu\u010dili\u0161tu u Bristolu, a objavljena u \u010dasopisu Nature<\/em>, pru\u017eaju dokaze da su i najraniji \u010deljustousti kralje\u017enjaci imali zube, \u0161to je pokazatelj da su zubi evoluirali zajedno s evolucijom \u010deljusti ili ubrzo nakon nje.<\/p>\n\n\n\n

Paleontolozi iz Prirodoslovnog muzeja u Bristolu<\/a> i Sveu\u010dili\u0161ta Curtin<\/em> u Australiji, u suradnji s fizi\u010darima iz \u0160vicarske, prou\u010davali su \u010deljusti primitivne \u010deljustouste ribe nazvane Compagopiscis<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111unarodni je tim prou\u010davao fosile ribe Compagopiscis<\/em> visokoenergetskim X-zrakama u Swiss Light Source<\/em> na Institutu Paul Scherrer u \u0160vicarskoj, gdje su otkrili strukturu i razvoj zuba i kostiju.<\/p>\n\n\n\n

Voditelj istra\u017eivanja, dr. Martin Ruecklin sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bristolu, obja\u0161njava: “Bili smo u mogu\u0107nosti predo\u010diti svaki djeli\u0107 tkiva, stanica i liniju rasta unutar ko\u0161tane \u010deljusti, \u0161to nam je omogu\u0107ilo prou\u010davanje razvoja \u010deljusti i zuba. To smo usporedili s embriologijom \u017eivih kralje\u017enjaka te tako pokazali da su placodermi imali zube.”<\/p>\n\n\n\n

Suautor, profesor Philip Donoghue sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bristolu, ka\u017ee: “To su \u010dvrsti dokazi za prisutnost zubi u tih prvih \u010deljustoustih kralje\u017enjaka i oni rje\u0161avaju raspravu o porijeklu zuba.”<\/p>\n\n\n\n

Suoautorica, dr. Zerina Johanson iz Prirodoslovnog muzeja, ka\u017ee: “Ovi izvrsno sa\u010duvani fosili iz Australije \u010duvali su mnoge tajne o na\u0161em evolucijskom podrijetlu, ali se njihovo istra\u017eivanje zadr\u017eavalo do otkri\u0107a nerazornih tehnologija koje su se koristile u ovom istra\u017eivanju. Bez suradnje izme\u0111u paleontologa i fizi\u010dara, na\u0161a evolucijska povijest ostala bi skrivena u stijenama.”<\/p>\n\n\n\n

Profesor Marco Stampanoni s Instituta Paul Scherrer je objasnio: “Izvr\u0161ili smo neinvazivnu 3D mikroskopiju na uzorku koriste\u0107i se sinkrotronskom radijacijom, vrlo mo\u0107nim izvorom X zraka. Ta nam tehnika omogu\u0107ava dobivanje savr\u0161enog digitalnog modela i vrlo detaljan uvid u stare fosile bez njihovog uni\u0161tavanja. Normalno, na\u0161a metoda pru\u017ea vrlo visoku prostornu rezoluciju na sitnim uzorcima. Za ovaj eksperiment modificirali smo na\u0161e algoritme tehni\u010dkog sustava i rekonstrukcije kako bismo pro\u0161irili vidno polje, zadr\u017eavaju\u0107i pritom visoku prostornu rezoluciju.”<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za lijep osmijeh potrebni su i zubi i \u010deljust, ali su evolucijski korijeni tih dijelova na\u0161e anatomije tek nedavno otkriveni, zahvaljuju\u0107i akceleratoru \u010destica i dugoj mrtvoj ribi. Svi \u017eivi \u010deljustousti kralje\u017enjaci (\u017eivotinje s kralje\u017enicom, me\u0111u kojima su i ljudi) imaju zube, ali se dugo mislilo da su prvim \u010deljustoustim kralje\u017enjacima nedostajali zubi te da su, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067656,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[18580,18516,23490,16827,19259,22024,17794],"class_list":["post-21009760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-evolucija","tag-istrazivanje","tag-korijen","tag-osmijeh","tag-smijeh","tag-znanstvenici","tag-zubi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009760"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067657,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009760\/revisions\/21067657"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067656"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}