{"id":21009773,"date":"2012-11-04T21:06:04","date_gmt":"2012-11-04T20:06:04","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009773"},"modified":"2012-11-08T01:23:58","modified_gmt":"2012-11-08T00:23:58","slug":"ljudi-ne-mogu-biti-empaticni-i-realni-u-isto-vrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ljudi-ne-mogu-biti-empaticni-i-realni-u-isto-vrijeme\/","title":{"rendered":"Ljudi ne mogu biti empati\u010dni i realni u isto vrijeme"},"content":{"rendered":"

Logi\u010dno razmi\u0161ljanje i emotivne reakcije \u010desto se do\u017eivljavaju kao suprotna ili \u010dak isklju\u010duju\u0107a stanja. Tako \u0107e, primjerice, izvr\u0161ni direktor neke tvrtke zbog profita ili napretka vrlo lako donijeti odluku o zapo\u0161ljavanju jeftine i potpla\u0107ene radne snaga ili o otpu\u0161tanju nekoliko stotina radnika, o\u010dito (svjesno ili nesvjesno) zanemaruju\u0107i ljudski aspekt svojih odluka. Naravno, to \u0107e u\u010diniti idealtipski hladnokrvni bezosje\u0107ajni kapitalist no, u stvarnosti, ve\u0107ina odabira zapravo predstavlja bitku za pronalaskom kompromisa izme\u0111u dvije te\u0161ke odluke. Ova borba izme\u0111u razuma i emocija, pi\u0161e portal Popsci<\/em>, vrlo je vjerojatno zapisana duboko u na\u0161em mozgu.<\/p>\n

Rezultati studije objavljene u \u010dasopisu NeuroImage<\/em> sugeriraju kako ljudi koriste dvije razli\u010dite neuronske\u201estaze\u201c, ovisno o tome pristupaju li nekom problemu s emotivnog (empati\u010dkog) ili realno-analiti\u010dkog stajali\u0161ta. Autori studije svoju teoriju uspore\u0111uju sa slikom klackalice. Kad je va\u0161 mozak usmjeren na empati\u010dko razmi\u0161ljanje, neuralna mre\u017ea koju koristite za analiti\u010dko razmi\u0161ljanje postaje potisnuta i obrnuto.<\/p>\n

Anthony Jack, profesor kognitivnih znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu Case Western Reserve <\/em>i glavni autor studije, \u010ditavu stvar uspore\u0111uje s opti\u010dkom iluzijom. Vi, primjerice, mo\u017eete vidjeti patku ili zeca na odre\u0111enoj slici, ali ih definitivno ne mo\u017eete vidjeti istovremeno. <\/em>Ova limitacija vidnog polja zbog kojeg i postoje opti\u010dke iluzije ovog tipa naziva se percepcijskim rivalstvom.\u00a0 Studija koju su proveli Jack i suradnici uzela je ideju percepcijskog rivalstva i primijenila je na na\u010din na koji mozak procesuira informacije. Zaklju\u010dci do kojih su do\u0161li su definitivno zanimljivi \u2013 ljudi koriste razli\u010dite neuralne mre\u017ee za empati\u010dko-emocionalne i logi\u010dke\/racionalne procese.<\/p>\n

\"\"Studija se bazirala na magnetskim rezonancijama mo\u017edanih aktivnosti 45 studenata koji su bili suo\u010deni s dvjema vrstama problema \u2013 jedni su se ticali odre\u0111enih dru\u0161tvenih pitanja, a drugi problema iz podru\u010dju fizike. Magnetska rezonancija mozga jasno je pokazala kako studenti koriste razli\u010dite dijelove mozga s obzirom na to s kakvim su problemom suo\u010deni.<\/p>\n

Ovi rezultati prili\u010dno su zanimljivi i, barem naizgled, dokazuju staru predrasudu kako razum i osje\u0107aji jednostavno ne idu zajedno. No, znanstvenici koji su radili na projektu imali su na umu mnogo va\u017enije stvari od pukog razbijanja (ili, u ovom slu\u010daju, dokazivanja) mitova. Tako profesor Jack smatra kako je sljede\u0107i veliki korak, sad kad znamo da ljudi korisne dvije razli\u010dite neuronske mre\u017ee za suo\u010davanje s razli\u010ditim tipovima problema, pronalazak osjetljive granice izme\u0111u ova dva procesa. Jednom kad znanstvenici budu bolje razumjeli odnos izme\u0111u logike i empatije, razuma i osje\u0107aja,\u00a0vjerojatno \u0107e biti i korak bli\u017ee uspje\u0161nijem lije\u010denju kompleksnih psihi\u010dkih poreme\u0107aja, poput depresije ili shizofrenije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Logi\u010dno razmi\u0161ljanje i emotivne reakcije \u010desto se do\u017eivljavaju kao suprotna ili \u010dak isklju\u010duju\u0107a stanja. Tako \u0107e, primjerice, izvr\u0161ni direktor neke tvrtke zbog profita ili napretka vrlo lako donijeti odluku o zapo\u0161ljavanju jeftine i potpla\u0107ene radne snaga ili o otpu\u0161tanju nekoliko stotina radnika, o\u010dito (svjesno ili nesvjesno) zanemaruju\u0107i ljudski aspekt svojih odluka. Naravno, to \u0107e u\u010diniti […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21009774,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366,16338],"tags":[17052],"class_list":["post-21009773","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","category-psihologija","tag-empatija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009773","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009773"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009773\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009774"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}