{"id":21009842,"date":"2023-09-11T18:03:00","date_gmt":"2023-09-11T16:03:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009842"},"modified":"2023-09-11T23:21:01","modified_gmt":"2023-09-11T21:21:01","slug":"razina-visokoskolskog-obrazovanja-u-zena-mijenja-obrasce-partnerskih-odnosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/razina-visokoskolskog-obrazovanja-u-zena-mijenja-obrasce-partnerskih-odnosa\/","title":{"rendered":"Razina visoko\u0161kolskog obrazovanja kod \u017eena mijenja obrasce partnerskih odnosa"},"content":{"rendered":"\n

Broj parova u kojima \u017eena ima vi\u0161u razinu sveu\u010dili\u0161nog obrazovanja nego njezin mu\u0161ki partner je u porastu, a u mnogim zemljama taj trend nadilazi suprotnu situaciju koja je do sada prevladavala. To je zaklju\u010dak Centra za demografske studije pri Nezavisnom sveu\u010dili\u0161tu u Barceloni, koji je proveo istra\u017eivanje u 56 zemalja kako bi se ispitali u\u010dinci pove\u0107anja razine obrazovanja kod \u017eena na obrasce heteroseksualnih odnosa.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je postavilo temelje i za ula\u017eenje u dublje dru\u0161tvene dimenzije koje ova promjena u modelu mo\u017ee predstavljati. Studija koju su vodili Albert Esteve, Joan Garcia-Roman i Inaki Permanyer analizira u\u010dinke na parove u kojima ima vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca sa sveu\u010dili\u0161nim obrazovanjem. U tu svrhu prikupili su podatke iz 138 popisa stanovni\u0161tva u 56 zemalja, u razdoblju od 1968. do 2009. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu Population Development Review<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Studija zaklju\u010duje da vi\u0161e razine obrazovanja me\u0111u \u017eenama imaju izravan utjecaj na formiranje veza. U zemljama u kojima ima vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca sa sveu\u010dili\u0161nim obrazovanjem broj parova u kojima se \u017eene sjedinjuju “prema dolje” (s mu\u0161karcem s ni\u017eim obrazovanjem) nadilazi one u kojima se \u017eene sjedinjuju “prema gore” (s mu\u0161karcem s vi\u0161im obrazovanjem).<\/p>\n\n\n\n

Tradicionalno u heteroseksualnim parovima dominantan postoje\u0107i uzorak bila je obrazovna hipergamija \u017eena. To je vrsta odnosa u kojem se \u017eene udaju za mu\u0161karce s vi\u0161im stupnjem obrazovanja<\/a> te u kojem postoje zna\u010dajne razlike me\u0111u spolovima. U posljednjih nekoliko godina, me\u0111utim, dostupnost obrazovanja za \u017eene mijenja taj model. “S obzirom na povijesnu inerciju, moglo bi se pomisliti da \u0107e vi\u0161a razina \u017eeninog obrazovanja ote\u017eati uspostavljanje veza i pove\u0107ati broj neudanih \u017eena. Me\u0111utim, vidjeli smo da se veze me\u0111u parovima prili\u010dno dobro prilago\u0111avaju strukturnim promjenama te \u0107e one, ako do njih do\u0111e, prije ili kasnije izvr\u0161iti utjecaj na sklapanje brakova”, ka\u017ee Albert Esteve.<\/p>\n\n\n\n

Anonimni podatci iz popisa stanovni\u0161tava koji se koriste u studiji dostupni su na projektu Integrirani mikropodatci u javnoj uporabi (engl. Integrated Public Use Microdata Series<\/em>) na sveu\u010dili\u0161tu u Minnesoti, gdje se kreira ogromna me\u0111unarodna baza podataka o stanovni\u0161tvu. Istra\u017eiva\u010di su analizirali i bra\u010dne parove i partnere koji \u017eive zajedno te kreirali indeks za mjerenje obrazovne razlike izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, kao i drugi indeks koji slu\u017ei za mjerenje prevladavanja hipergamijskih nad hipogamijskim parovima u odnosu na obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n

Uz nekoliko iznimki, razina obrazovne hipergamije u stalnom je padu i u naprednim i u zemljama u razvoju, premda i dalje postoji zna\u010dajna razlika izme\u0111u tih zemalja. Po\u010detkom 1970-ih, parovi “prema gore” prema\u0161ili su one “prema dolje” u svih 18 zemalja u kojima je bilo podataka o stanovni\u0161tvu izme\u0111u 1970. i 1975. Na po\u010detku novog stolje\u0107a, 26 od 51 zemalja zabilje\u017eilo je negativne vrijednosti obrazovne hipergamije. Te zemlje obuhva\u0107aju razli\u010dita dru\u0161tva, poput Francuske, Jordana, Mongolije, Slovenije i Ju\u017ene Afrike. U slu\u010daju \u0160panjolske, u 2001. na svakih 100 hipogamijskih parova bilo je 67 hipergamijskih.<\/p>\n\n\n\n

Neke zemlje nije bilo mogu\u0107e uklju\u010diti u istra\u017eivanje zbog nedostatka podataka. Radi se o zemljama kao \u0161to su Japan, Ju\u017ena Koreja i Kina, ili pak o vrlo tradicionalnim dru\u0161tvima u pogledu odnosa te s visokim udjelom neudanih \u017eena me\u0111u onima s vi\u0161im razinama obrazovanja. Ipak, znanstvenici smatraju da \u0107e porast broja visokoobrazovanih \u017eena zavr\u0161iti s mijenjanjem pravila igre, prvenstveno u Kini, zemlji u kojoj ima manje \u017eena i za koju se vjeruje da \u0107e 2050. godine na svakih 100 studenata biti 140 studentica.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di tvrde da studija otkriva univerzalnost fenomena koji je ranije primije\u0107en u drugim zemljama, poput SAD-a i Brazila, te da nagla\u0161ava rezultate dokazuju\u0107i da se ova promjena doga\u0111a u cijelom svijetu te da mo\u017ee utjecati i na druge dimenzije dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Ukoliko se trendovi u obrazovanju nastave, nastavit \u0107e se smanjivati i nadmo\u0107 u obrazovnoj hipergamiji, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di. Ovaj scenarij upu\u0107uje da pove\u0107anje razine obrazovanja \u017eena mo\u017ee imati zna\u010dajan u\u010dinak na modele tradicionalnih veza i predstavlja korak naprijed u postizanju simetrije prilikom uspostavljanja veza. “Bit \u0107e zanimljivo promatrati ho\u0107e li se ta promjena razvijati u smjeru ve\u0107e ravnopravnosti izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena i u drugim aspektima \u017eivota (dono\u0161enje odluka, raspodjela ku\u0107anskih poslova, razvod, planiranje obitelji, itd)”, komentira Albert Esteve.<\/p>\n\n\n\n

Teorije koje obja\u0161njavaju modele parova jo\u0161 nisu uklju\u010dile ovu situaciju. Povijesno gledano, u suprotnosti s tradicionalnim modelima u kojima je brak bio savez izme\u0111u komplementarnih rodnih uloga (suprug koji osigurava prihod za obitelj i supruga koja brine za dom i djecu), pojavili su se modeli u kojima partneri dijele obje uloge (modeli s dva dohotka ili bi-aktivni modeli u odnosu na tr\u017ei\u0161te rada).<\/p>\n\n\n\n

Albert Esteve smatra da se “sada moramo fokusirati na prou\u010davanje hipogamijskog modela, i to ne samo na njegove obrazovne aspekte, nego i na slu\u010dajeve kada je \u017eena glavni donositelj prihoda, kakvih je sve vi\u0161e u ovim kriznim vremenima.”<\/p>\n\n\n\n

Studija je otvorila potrebu za daljnjim istra\u017eivanjima iz \u0161ire perspektive o posljedicama koje te promjene mogu imati glede raspodjele rodnih uloga. Ho\u0107e li to dovesti do ve\u0107e jednakosti u odnosima? Kako \u0107e o\u010dekivanja svake od osoba u vezi utjecati na njihov odnos? Koju \u0107e ulogu imati obrazovanje prilikom odabira partnera? To su neka od pitanja na koja \u0107e znanstvenici tra\u017eiti odgovore u budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Broj parova u kojima \u017eena ima vi\u0161u razinu sveu\u010dili\u0161nog obrazovanja nego njezin mu\u0161ki partner je u porastu, a u mnogim zemljama taj trend nadilazi suprotnu situaciju koja je do sada prevladavala. To je zaklju\u010dak Centra za demografske studije pri Nezavisnom sveu\u010dili\u0161tu u Barceloni, koji je proveo istra\u017eivanje u 56 zemalja kako bi se ispitali u\u010dinci pove\u0107anja […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067537,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[18662,16648,17044,23189,19668,19494,16814],"class_list":["post-21009842","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-drustvo","tag-ljubav","tag-obrazovanje","tag-odnosi","tag-partner","tag-psihologija","tag-zena"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009842","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009842"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009842\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067536,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009842\/revisions\/21067536"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}