Evolucijom je mu\u0161ki spol razvio zdravije gene zahvaljuju\u0107i svojim genetskim vezama sa \u017eenama, pokazalo je jedno istra\u017eivanje. Iako je, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di, u\u010dinak kulture poprili\u010dno umanjio ovaj genetski impuls.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje koje je proveo tim dr. Stephena Stearnsa sa Sveu\u010dili\u0161ta Yale<\/em> otkriva da genetske veze izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena imaju sna\u017ean me\u0111usobni utjecaj kao odgovor na prirodnu selekciju.<\/p>\n\n\n\n “Budu\u0107i da ta veza postoji, mu\u0161karci reagiraju evolucijski druga\u010dije na prirodnu selekciju nego \u0161to bi reagirali da te veze nema. U ovom slu\u010daju, oni reagiraju na na\u010din koji unapre\u0111uje njihovo zdravlje”, ka\u017ee Stearns. “Mu\u0161karci selekcijom postaju zdraviji: sni\u017eavaju im se kolesterol, krvna glukoza i tlak zbog utjecaja koji do njih dolaze preko \u017eena, a ne zbog utjecaja koji djeluju direktno na njih.”<\/p>\n\n\n\n Geni koji djeluju na tjelesne osobine izlo\u017eeni su razli\u010ditim selekcijskim pritiscima, jedne vrste kod \u017eena, a druge kod mu\u0161karaca. Pa kakav utjecaj ti razli\u010diti pritisci imaju na osobine, s obzirom na to da su tijekom generacija pola svog vremena geni proveli u \u017eenama, a pola u mu\u0161karcima? Da bi to istra\u017eio, Stearns je s kolegama uzeo podatke iz dugogodi\u0161njih ameri\u010dkih medicinskih studija i analizirao niz osobina kod 1.500 obiteljskih stabala s oko 15 tisu\u0107a \u010dlanova.<\/p>\n\n\n\n Njihova studija, kako pi\u0161e u \u010dasopisu Proceedings of the Royal Society B<\/em>, bavila se osobinama koje su pod utjecajem na\u0161ih gena – visinom, te\u017einom, krvnim tlakom i glukozom, ukupnim kolesterolom te dobi pri prvom porodu.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su najprije mjerili kakav utjecaj svaka od ovih osobina ima na brojnost potomstva kod mu\u0161karaca i kod \u017eena. To pokazuje stupanj evolucijske prednosti koju svaki od ovih utjecaja ima na pojedinca. Primjerice, \u017eene s ni\u017eim kolesterolom, krvnim tlakom i ni\u017eom glukozom imale su brojnije potomstvo, ali na mu\u0161karce to nije imalo nikakvog utjecaja.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, Stearn i tim prou\u010davali su interakciju \u010ditave mre\u017ee utjecaja i ulogu koju oni zapravo imaju u obiteljskim stablima. Prona\u0161li su da je u\u010destalost “zdravih” gena ve\u0107a kod mu\u0161karaca povezanih sa \u017eenama koje imaju takve gene. Stearns ka\u017ee da ova otkri\u0107a, zajedno s onima koje jo\u0161 nije objavio, pokazuju da razvoj mu\u0161karaca ide prema ni\u017eoj razini kolesterola, ni\u017eem krvnom tlaku<\/a> i manjoj glukozi u krvi, unato\u010d nepostojanju selektivne prednosti za to. “\u0160to se ti\u010de glavnih prijete\u0107ih \u010dimbenika za razvoj sr\u010danih bolesti i dijabetesa, i tu se selekcija kre\u0107e u pozitivnom smjeru za mu\u0161karce”, ka\u017ee on. “Istra\u017eivanje je pokazalo da su i mu\u0161karci utjecali na \u017eensku evoluciju, ali efekt nije bio toliko jak.” Stearns obja\u0161njava da ova studija ne rasvjetljava mehanizam kojim se genetskom vezom izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena ostvaruju ovakvi rezultati.<\/p>\n\n\n\n Profesor Rob Brooks s australskog sveu\u010dili\u0161ta New South Wales<\/em> koji je prou\u010davao ko-evoluciju mu\u017ejaka i \u017eenki kod kukaca, pozdravlja ovu studiju s odu\u0161evljenjem jer je istra\u017eivanje obavljeno i na ljudima. “Nai\u0161li su na izvanrednu dugoro\u010dnu medicinsku studiju s rodoslovljima koja je omogu\u0107ila uvid u genetske informacije.” Brooks dodaje da bi utjecaj kulture mogao imati velik utjecaj na kona\u010dne rezultate studije. Ka\u017ee da su Stearns i njegovi kolege kontrolirali utjecaj kulture na studiju koliko su mogli, ali kultura i dalje mo\u017ee utjecati na ishod istra\u017eivanja. Sasvim sigurno da kulturalni \u010dimbenici poput prehrane i vje\u017ebanja mogu utjecati na poni\u0161tavanje u\u010dinka bilo kakvog genetskog trenda kod mu\u0161karaca koji ide u smjeru pobolj\u0161avanja gena.<\/p>\n\n\n\n “Od velike je va\u017enosti \u010dinjenica da se kultura mijenja velikom brzinom”, ka\u017ee Stearns. “Kultura zapravo mijenja selekcijske pritiske na biolo\u0161ke osobine, \u0161to je uzrok pove\u0107anja razlika izme\u0111u kulture i biologije.”<\/p>\n\n\n\nKulturni u\u010dinak<\/strong><\/h2>\n\n\n\n