{"id":21009864,"date":"2012-11-14T21:20:04","date_gmt":"2012-11-14T20:20:04","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009864"},"modified":"2020-10-15T14:53:59","modified_gmt":"2020-10-15T12:53:59","slug":"gledano-iz-perspektive-bakterija-koje-u-njemu-zive-pupak-svakog-covjeka-je-jedinstven","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/gledano-iz-perspektive-bakterija-koje-u-njemu-zive-pupak-svakog-covjeka-je-jedinstven\/","title":{"rendered":"Gledano iz perspektive bakterija koje u njemu \u017eive, pupak svakog \u010dovjeka je jedinstven"},"content":{"rendered":"

Novi znanstveni projekt, kojemu je jedan od ciljeva zainteresirati \u0161iru javnost za znanstvene teme, ponudio nam je prili\u010dno zanimljiv pogled u bioraznolikost koja postoji na na\u0161im tijelima \u2013 i to pomnim promatranjem pupka, pi\u0161e ArsTechnica. <\/em>U projektu je sudjelovao ve\u0107i broj volontera od kojih je zatra\u017eeno da \u201epro\u010da\u010dkaju\u201c svoj pupak \u0161tapi\u0107em za u\u0161i te zatim taj \u0161tapi\u0107 po\u0161alju na analizu kojom \u0107e se utvrditi koje sve bakterijske vrste \u017eive na njihovim tijelima.<\/p>\n

Glavni nalaz studije bio je taj da je sva\u010diji pupak prili\u010dno poseban te da vjerojatnost pronalaska razli\u010ditih vrsta bakterija na ne\u010dijem tijelu ponajvi\u0161e ovisi o specifi\u010dnim \u017eivotnim navikama osobe o kojoj je rije\u010d. Primjerice, nekoliko vrsta bakterija koje nikada do sada nisu prona\u0111ene na ljudskoj ko\u017ei zabilje\u017eene su kod pojedinca koji se, prema vlastitom priznanju, nije okupao ve\u0107 nekoliko godina.<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje dio je projekta Belly Button Biodiversity <\/em>koji je imao dva glavna cilja. Prvi je bio usko znanstveni \u2013 saznati ne\u0161to vi\u0161e o bakterijskim vrstama koje \u017eive u ljudskom pupku. Naime, na ljudskom tijelu nalazi se vi\u0161e bakterijskih stanica nego stanica ko\u017ee i tek smo nedavno razvili tehnologiju koja nam omogu\u0107ava da saznamo ne\u0161to vi\u0161e o nevjerojatnom mno\u0161tvu \u201epodstanara\u201c na na\u0161im tijelima. Kada uzmemo u obzir \u010dinjenicu da bakterije koje \u017eive na na\u0161oj ko\u017ei mogu imati ogroman utjecaj na na\u0161e zdravlje, ne treba posebno ni nagla\u0161avati za\u0161to je razumijevanje njihovog broja i prirode prili\u010dno va\u017ean zadatak.<\/p>\n

Drugi temeljni cilj projekta bio je ono \u0161to znanstvenici nazivaju \u201egra\u0111anskom znanosti\u201c. Jednostavnije re\u010deno, znanstvenici su \u017eeljeli anga\u017eirati \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107i broj laika u istra\u017eivanju i tako im pribli\u017eiti i zainteresirati ih za znanstvene metode istra\u017eivanja. Pod terminom \u201egra\u0111anska znanost\u201c zapravo se podrazumijeva \u010dinjenica da \u0161ira javnost, koja nije dio znanstvene zajednice, sudjeluje u istra\u017eivanju i postaje uklju\u010dena strana pri ostvarivanju nekih znanstvenih ciljeva. U ovom slu\u010daju, zainteresirani pojedinci su nudili uzorke \u017eivog svijeta iz svog pupka te su mogli saznati kojim su sve tipovima bakterija tijekom godina postali doma\u0107ini. Tako\u0111er, svi gra\u0111ani koji su sudjelovali u istra\u017eivanju bili su redovno informirani o svakom novom otkri\u0107u do kojeg se preko ovog istra\u017eivanja do\u0161lo.<\/p>\n

Naravno, kad ka\u017eemo da su u istra\u017eivanju sudjelovali potpuni (znanstveni) laici, to vjerojatno i nije najsretniji termin. Ve\u0107ina sudionika u istra\u017eivanju barem je na neki na\u010din zainteresirana za znanost \u2013 radilo se uglavnom o ljudima koji su posje\u0107ivali znanstvene muzeje tokom manifestacije \u201eDani Charlesa Darwina\u201c te o pojedincima koji su pro\u0161le godine sudjelovali na redovnom godi\u0161njem ScienceOnline <\/em>okupljanju. No, ono \u0161to je posebno zanimljivo jest da anga\u017eiranost javnosti nije stala u trenutku kad su znanstvenicima predali \u0161tapi\u0107e s uzorcima. Dapa\u010de, sudionici su \u010dak mogli sudjelovati u formiranju znanstvenih hipoteza (preko Twittera <\/em>i komentara putem interneta) i vizualizaciji podataka, a nakon \u010ditavog procesa poslane su im i slike bakterijskih kultura koje \u017eive u njihovom pupku.<\/p>\n

Kako bi se bakterije iz pupka istra\u017eile jo\u0161 podrobnije, neki od uzoraka bili su iskori\u0161teni kako bi se DNA donora pripremila za sekvenciranje. Nakon ekstrahiranja kratke DNA sekvence preko koje se identificirao donor, u DNA lancu kod 60 odabranih individualaca posebnom tehnikom zvanom PCR (Polymerase Chain Reaction)<\/em> izdvojeni su ribosomalni RNA geni.<\/p>\n

Dobiveni rezultati analizirani su u terminima filotipova, odnosno grupa identi\u010dnih sekvenci DNA. Jedan filotip najvjerojatnije predstavlja ili jednu vrstu bakterija ili dvije srodne vrste \u201ebudu\u0107i da su pojedini rodovi bakterija ionako relativno \u0161irok pojam\u201c, nagla\u0161avaju znanstvenici. U svim testiranim uzorcima znanstvenici su prona\u0161li ukupno 2.368 filotipova, no znanstvenike zapravo nije toliko zanimao ukupni broj koliko distribucija pojedinih filotipova. Od ukupnog broja, otprilike 2.200 filotipova bilo je prisutno kod manje od 10% ljudi u uzorku, a kod ve\u0107ine ispitanika zabilje\u017eena je i makar jedna specifi\u010dna vrsta bakterije koja nije bila prisutna kod drugih pojedinaca. Jednostavnije re\u010deno, ako ljudski pupak promatramo u terminima bakterija koje su se u njemu smjestile, gotovo svaki je prili\u010dno jedinstven. Tako\u0111er, smatraju znanstvenici, kad bi isto istra\u017eivanje proveli na mnogo ve\u0107em uzorku, vjerojatno bi dobili gotovo identi\u010dne rezultate, \u0161to bi zna\u010dilo i da \u0107e u potencijalnim budu\u0107im istra\u017eivanjima vjerojatno biti prona\u0111eno jo\u0161 mnogo razli\u010ditih tipova bakterija na ljudskoj ko\u017ei.<\/p>\n

Jedno od najnevjerojatnih otkri\u0107a ove studije bio je taj \u0161to je po prvi put na ljudskoj ko\u017ei zabilje\u017eena Archaea<\/em> (prabakterija). Ovi\u00a0 jednostani\u010dni organizmi nazivaju se jo\u0161 i ekstremofilima zbog toga \u0161to ih naj\u010de\u0161\u0107e nalazimo na mjestima u kojima vladaju vrlo surovi uvjeti. Kao \u0161to ste vjerojatno ve\u0107 pretpostavili, dva od tri filotipa ovoga tipa bakterije prona\u0111ena su kod onog nesretnika \u0161to se nije otu\u0161irao ve\u0107 nekoliko godina. Na kojem god znanstvenom skupu (“Dani Charlesa Darwina” ili ScienceOnline <\/em>okupljanje) da je bio kad je odlu\u010dio sudjelovati u istra\u017eivanju, kraj njega je vjerojatno bilo dosta slobodnih mjesta. O nevjerojatnoj raznolikosti prisutnih bakterija svjedo\u010di i \u010dinjenica kako ni jedan jedini filotop nije zabilje\u017een kod svih ispitanika u uzorku. Zapravo, tek osam filotipova zabilje\u017eeno je kod vi\u0161e od dvije tre\u0107ine testiranih pojedinaca. Radilo se, naravno, o naj\u010de\u0161\u0107em i najra\u0161irenijem tipu bakterija koje su, gledano iz evolucijske perspektive, prili\u010dno povezane. Ovo ipak zna\u010di da, iako svi imamo vrlo specifi\u010dnu strukturu bakterijskih kultura u pupku, ipak postoje odre\u0111ene bakterije koje je mogu\u0107e prona\u0107i kod otprilike 70% ljudi.<\/p>\n

Ovi rezultati sugeriraju da smo tek zagrebali po povr\u0161ini (doslovno i figurativno) raznih bakterijskih kultura koje \u017eive na na\u0161im tijelima. U budu\u0107im istra\u017eivanjima znanstvenici \u0107e vjerojatno otkriti jo\u0161 mnogo razli\u010ditih filotipova, a ne zaboravimo i drugi va\u017ean cilj \u010ditavog projekta – vjerojatno \u0107e se jo\u0161 mno\u0161tvo \u201eobi\u010dnih\u201c gra\u0111ana zainteresirati za znanost i znanstvena istra\u017eivanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novi znanstveni projekt, kojemu je jedan od ciljeva zainteresirati \u0161iru javnost za znanstvene teme, ponudio nam je prili\u010dno zanimljiv pogled u bioraznolikost koja postoji na na\u0161im tijelima \u2013 i to pomnim promatranjem pupka, pi\u0161e ArsTechnica. U projektu je sudjelovao ve\u0107i broj volontera od kojih je zatra\u017eeno da \u201epro\u010da\u010dkaju\u201c svoj pupak \u0161tapi\u0107em za u\u0161i te zatim […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21009865,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[16742,17041],"class_list":["post-21009864","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-bakterija","tag-pupak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009864","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009864"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009864\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009864"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009864"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009864"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}