D![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/11\/AlgaeSmaller_13521594693468.jpg\")
a bi se za jednu minutu iz algi dobilo biogorivo, Savage i Julia Faeth, doktorska studentica u Savageovom laboratoriju, napune konektor \u010deli\u010dne cijevi sa 1,5 mililitara mokrih algi, za\u010depe ga i zarone u pijesak koji je zagrijan na 1100 stupnjeva celzijusa. Mali volumen osigurava da se alge u potpunosti zagriju, ali kako je potrebna samo minuta za zagrijavanje, temperatura algi bi trebala dosegnuti tek oko 550 stupnjeva celzijusa prije nego tim smanji temperaturu.<\/p>\n
Ranije su Savage i njegova ekipa zagrijavali alge u vremenskim rasponima od 10 do 90 minuta. Najbolje su rezultate postigli kada su nakon kuhanja algi tijekom 10 do 40 minuta na 570\u00a0 stupnjeva celzijusa uspjeli oko polovice algi pretvoriti u biogorivo.<\/p>\n
Za\u0161to su rezultati nakon jedne minute toliko bolji? Savage i Faeth nisu sigurni u pravi odgovor dok ne u\u010dine vi\u0161e pokusa, ali oni za obja\u0161njenje ove pojave imaju neke ideje.<\/p>\n
“Moje mi\u0161ljenje je da su kemijske reakcije koje proizvode biogorivo zapravo puno br\u017ee nego \u0161to se dosad mislilo”, rekao je Savage.
\nFaeth sugerira da bi brzo grijanje moglo potaknuti biogorivo da zadr\u017ei pod kontrolom ne\u017eeljene reakcije. “Na primjer, biogorivo se mo\u017ee raspasti u tvari koje se otapaju u vodi, a brzo grijanje moglo bi onemogu\u0107iti tu reakciju”, kazao je Faeth.
\nTim isti\u010de da kra\u0107e vrijeme reakcije zna\u010di da reaktori za proizvodnju biogoriva ne moraju biti tako veliki.<\/p>\n
“Smanjenjem volumena reaktora, smanjuju se i tro\u0161kovi izgradnje proizvodnog pogona za biogorivo”, rekla je Faeth, iako oboje istra\u017eiva\u010da upozoravaju da jo\u0161 ne mogu sigurno re\u0107i ho\u0107e li nova metoda proizvodnje biti br\u017ea i jeftinija dok se proces dodatno ne razvije.<\/p>\n
Sada komercijalni proizvo\u0111a\u010di biogoriva prvo osu\u0161e alge, a zatim iz njih vade prirodno ulje. Me\u0111utim, s tro\u0161kovima od preko 5,3 dolara po litri, pred ovim je gorivom jo\u0161 dug put do benzinskih crpki.<\/p>\n
“Tvrtke znaju da taj pristup nije ekonomi\u010dan, tako da su stalno u potrazi za metodama za kori\u0161tenje mokrih algi”, rekao je Savage.
\nJedna od prednosti mokre metode je da se ne izdvaja samo postoje\u0107a masno\u0107a iz algi, ve\u0107 se i razgra\u0111uju bjelan\u010devine i ugljikohidrati. Ova metoda od jedne minute to \u010dini tako uspje\u0161no da ulje sadr\u017ei oko 90% energije koja se izvorno nalazi u algama.<\/p>\n
“To je rezultat blizu gornje granice onoga \u0161to je mogu\u0107e”, rekao je Savage.<\/p>\n
Prije nego se biogorivo mo\u017ee uklju\u010diti u proizvodni sustav postoje\u0107ih rafinerija za naftu, ono treba biti prera\u0111eno da bi ga se oslobodilo od vi\u0161ka kisika i du\u0161ika kojima obiluju \u017eiva bi\u0107a. Savage je u svom laboratoriju razvio i bolje metode za taj dio proizvodnje biogoriva.<\/p>\n
Nakon \u0161to proizvodnja biogoriva iz algi postane ekonomi\u010dna, znanstvenici procjenjuju da bi podru\u010dje veli\u010dine Novog Meksika u SAD-u moglo osigurati dovoljno ulja kako bi zadovoljilo trenutnu ameri\u010dku potro\u0161nju nafte. Ali za razliku od kukuruza koji se uzgaja za proizvodnju etanola, a koji ve\u0107 zauzima pola tolikog podru\u010dja, alge za svoj uzgoj ne\u0107e trebati plodnu zemlju, ve\u0107 \u0107e se mo\u0107i uzgajati i u bo\u010datim jezerima.<\/p>\n
Sveu\u010dili\u0161te u Michiganu trenutno provodi postupak patentne za\u0161tite intelektualnog vlasni\u0161tva te tra\u017ei partnere za komercijalizaciju, koji bi pomogli u industrijskoj primjeni ove tehnologije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Izgleda kao da je Majka priroda gubila svoje vrijeme s procesom za proizvodnju sirove nafte koji je trajao vi\u0161e milijuna godina. Znanstvenici s ameri\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta u Michiganu mogu za minutu \u201eskuhati pod pritiskom\u201c alge i od dosad nezabilje\u017eenih 65% zelene sluzi dobiti biogorivo. “Poku\u0161avamo opona\u0161ati proces kakav je u prirodi, a koji od morskih organizama […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16335],"tags":[16941,16725,17040],"class_list":["post-21009884","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-energija-i-gorivo","tag-alga","tag-biogorivo","tag-kuhanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009884"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009884\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}