{"id":21009886,"date":"2012-11-16T21:29:44","date_gmt":"2012-11-16T20:29:44","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009886"},"modified":"2020-10-15T16:18:49","modified_gmt":"2020-10-15T14:18:49","slug":"izgradnja-malog-u-mnogim-industrijama-ekonomija-velicine-pomice-se-prema-ekonomiji-brojaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/izgradnja-malog-u-mnogim-industrijama-ekonomija-velicine-pomice-se-prema-ekonomiji-brojaka\/","title":{"rendered":"Izgradnja malog: u mnogim industrijama ekonomija veli\u010dine pomi\u010de se prema ekonomiji brojki"},"content":{"rendered":"<p>Ve\u0107 desetlje\u0107ima je geslo &#8220;ve\u0107e je bolje&#8221; bio konvencionalan na\u010din postizanja u\u010dinkovitosti u industrijama, od prometa do proizvodnje energije. Hrana koja je neko\u0107 rasla na malim obiteljskim zemlji\u0161tima sad ve\u0107inom dolazi s velikih farmi. Brodovi koji su nekad prevozili po 2 tisu\u0107e tona tereta zamijenjeni su modernim kontejnerskim brodovima koji rutinski prevoze i po 150 tisu\u010da tona.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, nova istra\u017eivanja pokazuju da se sada nalazimo na vrhuncu radikalnog pomaka od izgradnje velikog prema izgradnji malog. To je promjena koja ima duboke posljedice kako za ve\u0107 dokazane industrije tako i za one u nastajanju.<\/p>\n<p>Prema nedavnom istra\u017eivanju Garretta van Ryzina, profesora privatnog poduzetni\u0161tva na ameri\u010dkoj Poslovnoj \u0161koli <em>Columbia,\u00a0<\/em>\u00a0Canera G\u00f6\u00e7mena doktorskog kandidata na Poslovnoj \u0161koli<em> Columbia<\/em>, te Erica Dahlgrena i Klausa S. Lacknera sa Sveu\u010dili\u0161ta\u00a0<em>Columbia <\/em>u New Yorku, mnogi industrijski sektori su se pribli\u017eili ili dosegli kriti\u010dnu to\u010dku u kojoj se u\u010dinkovitost jedinice veli\u010dine zamjenjuje u\u010dinkovito\u0161\u0107u brojeva. Umjesto da se oslanja na izgradnju po mjeri velikih proizvodnih jedinica, npr. velikih termoelektrana, industrija mo\u017ee imati koristi od prelaska na male, modularne, masovno proizvedene jedinice koje se mogu razmjestiti po pojedina\u010dnim lokacijama ili distribuirati na vi\u0161e njih, poput npr. fotonaponskih panela.<\/p>\n<p>Prema konvencionalnoj mudrosti, kapitalni tro\u0161ak po jedinici kapaciteta pada s pove\u0107anjem veli\u010dine jedinice. Ostala svojstva u\u010dinkovitosti po veli\u010dini jedinice proizlaze iz sposobnosti proizvo\u0111a\u010da da \u0161to bolje raspodijeli fiksne tro\u0161kove sastavnica proizvodnje, kao i tro\u0161kove za izvo\u0111a\u010de radova i dizajn. Kako smatraju istra\u017eiva\u010di, njihov alternativni pristup dizajnu infrastrukture nudi nove mogu\u0107nosti za smanjenje tro\u0161kova i pobolj\u0161anje usluga.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-21009929\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/11\/CEOInsight.jpg\" alt=\"\"   \/>Autori su identificirali tri pokreta\u010dke sile na kojima se temelji taj pomak. Prvo, nove ra\u010dunalne, senzorne i komunikacijske tehnologije omogu\u0107avaju visok stupanj automatizacije po vrlo niskoj cijeni, eliminiraju\u0107i tako u velikoj mjeri u\u0161tede na tro\u0161kovima za rad velikih jedinica. Drugo, masovna proizvodnja mnogo malih, standardiziranih jedinica mo\u017ee posti\u0107i kapitalne u\u0161tede usporedive ili \u010dak ve\u0107e od onih koje se ostvaruju kod velikih jedinica. I tre\u0107e, tehnologija jedinica malih razmjera pru\u017ea zna\u010dajnu fleksibilnost, \u0161to je korist koja je u velikoj mjeri zanemarivana u utrci prema sve ve\u0107im razmjerima jedinica, a koja mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti tro\u0161kove ulaganja kao i operativne tro\u0161kove.<\/p>\n<p>Autori nalaze da je ovaj trend &#8211; vidljiv u svojim po\u010detnim oblicima u nekim industrijama u rasponu od malih modularnih nuklearnih reaktora, preko tvornica klora i energetskih sustava temeljenih na biomasi do podatkovnih centara &#8211; rezultirao promjenom s velikih na male optimalne jedinice. Pomak odra\u017eava revoluciju sli\u010dnu onoj koja je zapo\u010dela prije trideset godina u industriji superra\u010dunala. Tradicionalni pristup proizvodnji ve\u0107ih kapaciteta i ve\u0107e brzine u ra\u010dunarstvu je bio graditi sve sna\u017enije specijalizirane ure\u0111aje sa sve ve\u0107om procesorskom snagom. Taj je trend sredinom 1990-ih zaustavljen, kada je postalo jeftinije umre\u017eeno koristiti masovno proizvedene procesore i memorije visokih kapaciteta sna\u017eno razvijaju\u0107e industrije osobnih ra\u010dunala. Uskoro, zaklju\u010duju istra\u017eiva\u010di, sve vi\u0161e privrednih sektora nau\u010dit \u0107e &#8220;misliti na malo&#8221;, a time i ubirati korist od ove nove paradigme u proizvodnji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107 desetlje\u0107ima je geslo &#8220;ve\u0107e je bolje&#8221; bio konvencionalan na\u010din postizanja u\u010dinkovitosti u industrijama, od prometa do proizvodnje energije. Hrana koja je neko\u0107 rasla na malim obiteljskim zemlji\u0161tima sad ve\u0107inom dolazi s velikih farmi. Brodovi koji su nekad prevozili po 2 tisu\u0107e tona tereta zamijenjeni su modernim kontejnerskim brodovima koji rutinski prevoze i po 150 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16329],"tags":[17039,16883],"class_list":["post-21009886","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvene-znanosti","category-matematika-i-ekonomija","tag-kapitalizam","tag-socijalna-ekonomija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009886","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009886"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009886\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009886"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009886"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009886"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}