{"id":21009907,"date":"2019-12-18T21:54:00","date_gmt":"2019-12-18T20:54:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009907"},"modified":"2019-12-21T20:33:36","modified_gmt":"2019-12-21T19:33:36","slug":"hormon-oksitocin-mogao-bi-rijesiti-problem-nevjere-kod-muskaraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/hormon-oksitocin-mogao-bi-rijesiti-problem-nevjere-kod-muskaraca\/","title":{"rendered":"Hormon oksitocin mogao bi rije\u0161iti problem nevjere kod mu\u0161karaca"},"content":{"rendered":"<p>Oksitocin (poznat i kao hormon ljubavi) mogao bi pomo\u0107i u odr\u017eavanju dugoro\u010dnih romanti\u010dnih veza tako \u0161to bi mu\u0161karce odbijao od \u017eena s kojima nisu u vezi, javlja portal <em>MyHealthNewsDaily<\/em> pozivaju\u0107i se na studiju njema\u010dkih znanstvenika.<\/p>\n<p>U eksperimentu kojeg su proveli, mu\u0161karci kojima je preko nazalnog spreja ubrizgana odre\u0111ena doza oksitocina stajali su u prosjeku petnaestak centimetara dalje od atraktivnih \u017eena (u posebno insceniranim uvjetima) nego \u0161to su to \u010dinili oni u \u010dijem se spreju nalazio <em>placebo<\/em>. Naravno, svi mu\u0161karci koji su sudjelovali u eksperimentu bili su u dugogodi\u0161njim monogamnim vezama.<\/p>\n<p>Ono \u0161to je uistinu fascinantno \u2013 nazalni sprej s oksitocinom nije imao apsolutno nikakve efekte na mu\u0161karce koji u tom trenutku nisu bili u vezi. Na temelju provedenog eksperimenta, voditelj istra\u017eivanja dr. Rene Hurlemann sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bonnu zaklju\u010duje kako oksitocin pozitivno djeluje na vjernost, odnosno umanjuje mogu\u0107nost da \u0107e osoba u monogamnoj vezi prevariti svoga partnera. Ovi rezultati sukladni su prija\u0161njim istra\u017eivanjima provedenim na prerijskim voluharicama, koja su sugerirala da poja\u010dana razina ovog hormona pozitivno djeluje na ja\u010danje veza izme\u0111u pojedinih parova.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de utjecaja na ljudsko pona\u0161anje, za oksitocin se ve\u0107 ranije znalo da poja\u010dava veze izme\u0111u roditelja i djece, pozitivno utje\u010de na povjerenje i umanjuje u\u010destalost sva\u0111a me\u0111u parovima. Tako\u0111er, ranije ove godine znanstvenici s Nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta u Izraelu proveli su istra\u017eivanje na temelju kojeg su zaklju\u010dili kako \u0107e parovi koji u po\u010detku veze imaju visoke razine oksitocina biti u prosjeku pola godine du\u017ee u vezi u odnosu na parove s niskim razinama ovog hormona. No, sve do sada nije bilo nikakvih dokaza o tome kako doza oksitocina koju osoba primi <em>nakon<\/em>&nbsp;\u0161to je ve\u0107 u stabilnoj monogamnoj vezi mo\u017ee utjecati na vjernost i privr\u017eenost, ka\u017eu njema\u010dki znanstvenici.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"580\" height=\"379\" class=\"size-full wp-image-21009908 alignnone\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/11\/oksitocin.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/11\/oksitocin.jpg 580w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/11\/oksitocin-300x196.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/>Istra\u017eivanje na temelju kojeg donose ove zaklju\u010dke provedeno je na 57 heteroseksualnih mu\u0161karaca, od kojih je otprilike polovica bila u stabilnoj monogamnoj vezi. Nakon \u0161to su primili dozu oksitocina odnosno <em>placeba<\/em>, u prostoriju bi u\u0161la osoba \u017eenskog spola koju su ve\u0107 ranije ozna\u010dili privla\u010dnom. Tijekom razgovora, \u017eenska osoba bi se pribli\u017eavala i udaljavala od mu\u0161karca koji je sudjelovao u eksperimentu te su znanstvenici od njih tra\u017eili da odrede trenutak kada smatraju da su idealno udaljeni od svoje sugovornice. Tako\u0111er, trebali su se izjasniti i u kojem je trenutku razmak izme\u0111u njih dvoje postao \u201emalo neugodan\u201c.<\/p>\n<p>Efekt oksitocina na mu\u0161karce u monogamnim vezama bio je isti neovisno o tome je li njihova sugovornica odr\u017eavala kontakt o\u010dima ili nao\u010digled skretala pogled. Tako\u0111er, oksitocin nije imao nikakvog utjecaja na to ho\u0107e li mu\u0161karac \u017eensku osobu smatrati privla\u010dnom \u2013 neovisno o tome je li primio dozu oksitocina ili <em>placeba<\/em> mu\u0161karac bi izgled \u017eene jednako ozna\u010dio u oba slu\u010daja.<\/p>\n<p>U odvojenom eksperimentu, znanstvenici su zaklju\u010dili kako hormon ljubavi nije imao nikakvog utjecaja na udaljenost na kojoj su mu\u0161karci stajali jedni nasuprot drugima ili kad bi u sobu u\u0161la osoba mu\u0161kog spola.<\/p>\n<p>Rezultati ove studije objavljeni su u \u010dasopisu <em>The Journal of Neuroscience, <\/em>a znanstvenici nagla\u0161avaju kako \u0107e biti potrebno provesti jo\u0161 prili\u010dan broj eksperimenata da bi utvrdili kakve sve efekte na ljudsko pona\u0161anje mo\u017ee imati hormon oksitocin.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oksitocin (poznat i kao hormon ljubavi) mogao bi pomo\u0107i u odr\u017eavanju dugoro\u010dnih romanti\u010dnih veza tako \u0161to bi mu\u0161karce odbijao od \u017eena s kojima nisu u vezi, javlja portal MyHealthNewsDaily pozivaju\u0107i se na studiju njema\u010dkih znanstvenika. U eksperimentu kojeg su proveli, mu\u0161karci kojima je preko nazalnog spreja ubrizgana odre\u0111ena doza oksitocina stajali su u prosjeku petnaestak [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21009908,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16332],"tags":[18306],"class_list":["post-21009907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biokemija","tag-oksitocin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009907"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009907\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}