{"id":21009943,"date":"2012-11-27T10:25:26","date_gmt":"2012-11-27T09:25:26","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009943"},"modified":"2020-10-15T14:53:54","modified_gmt":"2020-10-15T12:53:54","slug":"maje-su-izumrle-zbog-klimatskih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/maje-su-izumrle-zbog-klimatskih-promjena\/","title":{"rendered":"Maje su izumrle zbog klimatskih promjena?"},"content":{"rendered":"

Postoji mno\u0161tvo stvari koje nisu <\/em>prouzrokovale kraj civilizacije Maja – udari asteroida, potresi nevi\u0111enih razmjera, globalne kataklizme i sli\u010dne stvari koje su najavljivali \u0161amani u svojim anti\u010dkim proro\u010danstvima. S druge strane, ono \u0161to jest <\/em>izbrisalo Maje s lica zemlje nije ni posebno ni misti\u010dno i doga\u0111a se ve\u0107 milijunima godina \u2013 klimatske promjene, pi\u0161e Jeffrey Kluger, vi\u0161i urednik u magazinu Time. <\/em><\/p>\n

U tom smislu, ukoliko \u017eelimo znati \u0161to nas <\/em>o\u010dekuje u desetlje\u0107ima i stolje\u0107ima koja slijede, vjerojatno bi bilo pametno pogledati \u0161to se doga\u0111alo s jednom od najveli\u010danstvenijih civilizacija u povijesti.<\/p>\n

Pri\u010da o usponu i padu civilizacije Maja i vi\u0161e je nego poznata, ali evo kratkog podsjetnika. Smatra se kako se civilizacija razvila otprilike 1.800 godina prije Krista u Srednjoj Americi. Maje su napredovale relativno sporim tempom do otprilike 250. godine poslije Krista. U tom trenutku kultura je do\u017eivjela pravu eksploziju te arheolozi danas taj period nazivaju i Klasi\u010dnim periodom majanske kulture. Klasi\u010dni period trajao je do otprilike 900. godine te je upravo u tom razdoblju stvoren najve\u0107i broj arhitektonskih, politi\u010dkih i tekstualnih artefakata koji ve\u0107 dugi niz godina intrigiraju znanstvenike. Oko 800. godine po\u010delo je opadanje civilizacije Maja, a svoj kona\u010dan kraj do\u010dekali su nekih 300 godina kasnije.<\/p>\n

Razvoj majanske kulture te\u0161ko se mo\u017ee ozna\u010diti stabilnim ili linearnim te je izvjesno kako su postojale zna\u010dajne fluktuacije \u010dak i u najplodnijem razdoblju nevjerojatnog rasta. Primjerice, veliki majanski grad El Mirador, u kojem je neko\u0107 \u017eivjelo i do stotinu tisu\u0107a ljudi, propao je oko 300. godine poslije Krista. Od petog do osmog stolje\u0107a Maje su na\u010dinile ve\u0107inu tekstova po kojima danas znamo kako su \u017eivjeli i radili. No, prili\u010dno naglo, oko 775. godine, broj tekstova se najednom smanjio i do 50%; to je bio jasan znak kako se civilizacija na\u0161la pred nekim prili\u010dno ozbiljnim izazovima.<\/p>\n

Znanstvenici su razvili mno\u0161tvo teorija o tome \u0161to je to\u010dno uzrokovalo nestabilne cikluse periodi\u010dnog ubrzanog\/usporenog rasta, a klimatske promjene jedna su od naj\u010de\u0161\u0107e spominjanih varijabli u ve\u0107ini teorija. \u0160to su klimatske prilike u odre\u0111enoj godini bile povoljnije (mno\u0161tvo ki\u0161e i stabilne, predvidljive temperature) urodi su bolje rodili \u0161to je, jasna stvar, djelovalo povoljno na kulturni i ekonomski rast civilizacije Maja. Sa\u010duvani tekstovi sugeriraju da su u vremenima oskudice civilizaciju \u010de\u0161\u0107e potresali nemiri i sukobi, ali iz njih se nije moglo zaklju\u010diti imaju li periodi usporenog rasta ikakve veze s klimatskim promjenama. Analiza sedimenata u jezerima mogla bi nam pru\u017eiti pouzdana o\u010ditovanja razine sulfura, izotopa kisika i drugih atmosferskih markera iz raznih povijesnih epoha koji se smatraju indikatorima u\u010destalosti ki\u0161nih razdoblja i drugih relevantnih meteorolo\u0161kih varijabli. No, na\u017ealost, i same Maje \u010desto su uni\u0161tavale nanose sedimenata namjernim izazivanjem po\u017eara (kako bi se povr\u0161ine na kojima su rasle \u0161ume mogle kultivirati) i ekstenzivnim izlovom ribe te su na taj na\u010din znanstvenicima zna\u010dajno ote\u017eali pristup ovim vrijednim podatcima.<\/p>\n

Antropolog Douglas Kennet s pensilvanijskog Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta, voditelj internacionalnog tima istra\u017eiva\u010da iz SAD-a, Belizea, \u0160vicarske i Njema\u010dke, odlu\u010dio je stoga potra\u017eiti drugi, manje ranjiv izvor dokaza o vremenskim (ne)prilikama \u2013 stalagmite u \u0161piljama. Jedan dio oborina koje je tlo apsorbiralo tijekom stolje\u0107a uvijek \u0107e prona\u0107i svoj put do unutra\u0161njosti \u0161pilja i postati sastavni dio stalagmita. Izotopi kisika koji se nalaze u oborinama (i u pojedinim dijelovima stalagmita) mogu stoga biti indikator “vla\u017enosti” odre\u0111ene povijesne epohe.<\/p>\n

\"\"Kennet i njegovi suradnici u \u010dlanku objavljenom u najnovijem izdanju \u010dasopisa Science <\/em>navode kako su se koncentrirali na istra\u017eivanje \u0161pilje u gustoj \u0161umi u Belizeu, koja se nalazi u krugu 1,5 kilometra od jednog zna\u010dajnog nalazi\u0161ta ostav\u0161tine Maja, i u krugu 30 kilometara od tri druga velika nalazi\u0161ta. Prije \u0161est godina znanstvenici su prikupili uzorak stalagmita iz dubine \u0161pilje duga\u010dak 56 centimetara. Znaju\u0107i brzinu kojom stalagmit \u201eraste\u201c, izra\u010dunali su da je najvi\u0161ih 415 milimetara nastajalo kontinuiranim tempom od 40. godine prije Krista. Svaki 0,1 milimetar pribli\u017eno je odgovarao vremenskom razdoblju od pola godine. Ovo je iznimno koristan i precizan na\u010din \u201egledanja\u201c u pro\u0161lost i znanstvenici su na temelju prikupljenog stalagmita mogli formirati neke prili\u010dno detaljne zaklju\u010dke.<\/p>\n

Su\u0161e, od kojih je svaka trajala barem nekoliko desetlje\u0107a, redovno su se doga\u0111ale izme\u0111u 200. i 1100. godine nakon Krista. Prou\u010davanjem majanskih spisa, znanstvenici su zaklju\u010dili kako se svaki period usporenog rasta civilizacije mo\u017ee povezati s odre\u0111enom su\u0161om koju su \u201eprona\u0161li\u201c preko stalagmita. Primjerice, izme\u0111u 640. i 660. godine odvijao se prili\u010dno su\u0161ni period, a otprije je poznato kako su se upravo u tom periodu doga\u0111ali u\u010destali sukobi u majanskoj civilizaciji, \u0161to je sasvim uobi\u010dajeno za kulture suo\u010dene s oskudicom resursa. Su\u0161e izme\u0111u 820. i 870. godine tako\u0111er su povezane s pove\u0107anim stopama nasilja, ali i raspadanjem odre\u0111enih tijela lokalne politike koja su osiguravala red. Po\u010detak kraja majanske civilizacije, kako je opisan u tekstovima, dogodio se nedugo nakon perioda kada je, poga\u0111ate, Srednju Ameriku pogodila jo\u0161 jedna velika su\u0161a. Nestanak civilizacije Maja ugrubo se poklapa s vremenom najve\u0107e zabilje\u017eene su\u0161e izme\u0111u 1020. i 1110. godine poslije Krista.<\/p>\n

Kennet nagla\u0161ava i kako je najvla\u017eniji zabilje\u017een period, onaj izme\u0111u 450. i 660. godine, odgovarao zlatnom razdoblju u kojem su Maje do\u017eivjele kulturni procvat. \u201eOvaj period izravno je utjecao na nastanak i rast gradova poput Tikala, Copana i Carasola. Novi podatci, do kojih smo do\u0161li ovim istra\u017eivanjem, sugeriraju da je nakon ovog klimatski pogodnog perioda uslijedila velika su\u0161a koja je prouzrokovala zna\u010dajno opadanje prinosa i doprinijela dru\u0161tvenoj fragmentaciji i kolapsu do tada veoma naprednog politi\u010dkog sustava\u201c, ka\u017ee Kennet.<\/p>\n

Uzrok klimatskih promjena koje su dokraj\u010dile Maje, jasno, nije bio ljudski faktor, budu\u0107i da je njihova kultura do\u017eivjela procvat i propala mnogo prije industrijske revolucije. Nepovoljne vremenske prilike tijekom odre\u0111enih perioda uzrokovali su kombinirani efekti doga\u0111aja sli\u010dnih El Ninu i promjenama sjeveroisto\u010dnih i jugoisto\u010dnih ekvatorijalnih vjetrova, poznatih i kao me\u0111utropska zona konvergencije. \u201eUvjeti blagostanja u kojem je rasla populacija Maja, ali i kompleksnost njihovog dru\u0161tva, postavili su temelje za sukobe u budu\u0107im generacijama koje su \u017eivjele u dijametralno suprotnim uvjetima, odnosno u suo\u010davanju s te\u0161kom oskudicom resursa\u201c, nagla\u0161ava Kennet. Drugim rije\u010dima, Maje su stvorile sustav toliko kompleksan da je za njegovo uspje\u0161no funkcioniranje bilo nu\u017eno blagostanje. U nedostatku stalnog izvora hrane, narod Maja je u zna\u010dajnoj mjeri prestao proizvoditi artefakte i raditi na ure\u0111enju dru\u0161tvenog sustava te se posvetio borbi za oskudne resurse. U tim periodima njihovi \u017eivoti svodili su se na pre\u017eivljavanje, a ne na dru\u0161tveni i ekonomski rast.<\/p>\n

Za kraj, Kluger posebno nagla\u0161ava kako ovo istra\u017eivanje nikako ne treba smatrati bilo kakvim dokazom koji bi i\u0161ao u prilog onima koji negiraju ljudski utjecaj na klimatske promjene, nagla\u0161avaju\u0107i kako su efekti globalnog zagrijavanja koje danas osje\u0107amo tek normalna prirodna pojava koja se doga\u0111a tisu\u0107ama, ako ne i milijunima godina. Su\u0161ni periodi u razdoblju civilizacije Maja doga\u0111ali su se periodi\u010dno kroz razdoblje od nekoliko stotina godina, a ono \u0161to mi do\u017eivljavamo vi\u0161e nalikuje nasilnoj i radikalnoj klimatskoj promjeni. \u0160tovi\u0161e, takva promjena bila je i predvi\u0111ena meteorolo\u0161kim modelima starima i do 40 godina i, barem za sada, stvari se odvijaju manje-vi\u0161e to\u010dno onako kako je predvi\u0111eno. Na njihovu nesre\u0107u, Maje nisu imale tehnologiju kojima bi mogle predvidjeti i utjecati na budu\u0107e doga\u0111aje vezane za klimu. S druge strane, dana\u0161nji ljudi mogu u\u010diniti oboje od navedenog. Jedan od temeljnih zaklju\u010daka ove studije stoga jest taj da bismo trebali u\u010diti na primjeru Maja. Ukoliko nam je ve\u0107 ponu\u0111ena mogu\u0107nost proaktivnog djelovanja, trebali bismo ju iskoristiti; u suprotnom bismo mogli skupo platiti neaktivnost i negiranje upozorenja znanstvenika. Nijedna kultura, kako to zorno pokazuje primjer Maja, nije toliko velika da ne mo\u017ee propasti, zaklju\u010duje Kluger.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoji mno\u0161tvo stvari koje nisu prouzrokovale kraj civilizacije Maja – udari asteroida, potresi nevi\u0111enih razmjera, globalne kataklizme i sli\u010dne stvari koje su najavljivali \u0161amani u svojim anti\u010dkim proro\u010danstvima. S druge strane, ono \u0161to jest izbrisalo Maje s lica zemlje nije ni posebno ni misti\u010dno i doga\u0111a se ve\u0107 milijunima godina \u2013 klimatske promjene, pi\u0161e Jeffrey […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21009945,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16373],"tags":[17030],"class_list":["post-21009943","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-klima","tag-maje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009943","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009943"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009943\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009945"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009943"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009943"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009943"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}