{"id":21009975,"date":"2012-12-04T20:10:53","date_gmt":"2012-12-04T19:10:53","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21009975"},"modified":"2020-10-15T16:18:42","modified_gmt":"2020-10-15T14:18:42","slug":"polip-hidra-krije-tajnu-ljudske-dugovjecnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/polip-hidra-krije-tajnu-ljudske-dugovjecnosti\/","title":{"rendered":"Polip hidre krije tajnu ljudske dugovje\u010dnosti?"},"content":{"rendered":"<p>Za\u0161to ljudi stare? Zbog \u010dega umiremo? Postoji li \u017eivot bez procesa starenja? Ova i sli\u010dna pitanja ve\u0107 stolje\u0107ima fasciniraju znanstvenike, a sada su istra\u017eiva\u010di iz njema\u010dkog Kiela sasvim slu\u010dajno do\u0161li veoma blizu odgovora na ova pitanja, javlja portal <em>ScienceDaily. <\/em>Naime, prou\u010davaju\u0107i dugovje\u010dnost polipa hidre, znanstvenici su potpuno nenadano prona\u0161li i poveznicu sa starenjem kod ljudi.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" alt=\"\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/11\/hidra.jpg\" \/><\/p>\n<p>Istra\u017eivanje koje su zdru\u017eenim snagama proveli znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kielu i Sveu\u010dili\u0161nog medicinskog centra Schleswig-Holstein (UKSH) objavljeno je u pro\u0161lotjednom izdanju \u010dasopisa <em>Proceedings oft he National Academy of Science <\/em>(PNAS), a u \u010dlanku \u0107e ponajvi\u0161e biti rije\u010di o polipu hidri i njegovoj (navodnoj) besmrtnosti.<\/p>\n<p>Ovaj maleni polip \u017eivi u dubokim vodama i, prema trenuta\u010dnim saznanjima, ne pokazuje znakove starenja, \u0161to ga \u010dini prakti\u010dki besmrtnim. Suprotno o\u010dekivanjima, iza beskona\u010dnog \u017eivota ovog organizma zapravo stoji prili\u010dno jednostavno biolo\u0161ko obja\u0161njenje \u2013 hidre su aseksualni organizmi koji se razmno\u017eavaju procesom \u201epupanja\u201c (eng. <em>budding)<\/em>. Radi se o razmjerno jednostavnom procesu u kojem jedna jedinka razvija tzv. \u201epupove\u201c koji ostaju pri\u010dvr\u0161\u0107eni za \u201emajku\u201c sve do trenutka kada postanu sasvim zreli. Budu\u0107i da je razmno\u017eavanje aseksualno, \u201epupovi\u201c su zapravo klonovi \u201emajke\u201c te, jednom kada se odvoje i otpo\u010dnu vlastiti proces razmno\u017eavanja, \u0161ire uvijek isti genski materijal. Osnovna pretpostavka ovakvog oblika reprodukcije jest ta da svaki polip sadr\u017eava mati\u010dne stanice sposobne za prakti\u010dki neograni\u010denu proliferaciju. Bez takvih stanica, ovi organizmi vi\u0161e ne bi bili sposobni za razmno\u017eavanje. Upravo zbog svoje dugovje\u010dnosti, hidra je bila predmet mnogih znanstvenih istra\u017eivanja u proteklim godinama, no ovo je prvi put da je prona\u0111ena veza izme\u0111u besmrtnosti polipa i starenja kod ljudi.<\/p>\n<p>Kada ljudi stare, sve ve\u0107i broj njihovih mati\u010dnih stanica gubi sposobnost umno\u017eavanja, a time i sposobnost stvaranja novih stanica. Kada odre\u0111eno tkivo dovoljno ostari, ono se vi\u0161e ne mo\u017ee regenerirati, \u0161to je glavni razlog, primjerice, odumiranja mi\u0161i\u0107a kod starih ljudi. Tako\u0111er, starije osobe \u010desto osje\u0107aju slabost jer su procesom starenja zahva\u0107eni i njihovi sr\u010dani mi\u0161i\u0107i. Kada bi na neki na\u010din mogli utjecati na usporavanje ovih nuspojava starenja, ljudi bi se mogli osje\u0107ati fizi\u010dki bolje mnogo dulje nego \u0161to je to sada uobi\u010dajeno. Prou\u010davanje tkiva kod organizama \u201epunih\u201c aktivnih mati\u010dnih stanica tijekom \u010ditavog \u017eivota moglo bi nam pru\u017eiti bolji uvid u starenje mati\u010dnih stanica op\u0107enito. Naravno, kona\u010dni cilj svih istra\u017eivanja ovog tipa je razumijevanje procesa starenja, kako bi se na njega barem na neki na\u010din moglo utjecati i kod ljudi. Po tome ni ovo istra\u017eivanje nije bilo iznimka.<\/p>\n<p>\u201eNa na\u0161e veliko iznena\u0111enje, potraga za genom koji hidri omogu\u0107ava besmrtnost dovela nas je do takozvanog FoxO gena\u201c, ka\u017ee Anna-Marei Bohm, studentica na doktorskom studiju i prvopotpisana suautorica \u010dlanka u kojem se izla\u017eu rezultati istra\u017eivanja. FoxO gen postoji kod svih \u017eivotinja i ljudi i znanstvenici za njega znaju ve\u0107 godinama. Ipak, sve do sada nije se znalo ni\u0161ta o tome za\u0161to ljudi s godinama imaju sve manje mati\u010dnih stanica koje su uz to i sve neaktivnije, koji su biokemijski mehanizmi povezani s ovim procesom i kakvu ulogu u starenju ima gen FoxO. Kako bi prona\u0161li ovaj o\u010dito va\u017eni gen, istra\u017eiva\u010di su izolirali mati\u010dne stanice iz hidre i mapirali sve njene gene.<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">Istra\u017eiva\u010dki tim s kielskog Sveu\u010dili\u0161ta prou\u010davao je FoxO gen kod nekoliko razli\u010ditih genetski modificiranih polipa \u2013 hidre s normalnim FoxO genom, s neaktivnim FoxO genom i s poja\u010danim FoxO genom. Na temelju nekoliko eksperimenata znanstvenici su uspjeli dokazati da organizmi bez FoxO gena posjeduju mnogo manje mati\u010dnih stanica od preostalih organizama. Zanimljivo, kod ovih organizama zabilje\u017eene su i drasti\u010dne promjene u imunolo\u0161kom sustavu. \u201eDrasti\u010dne promjene sli\u010dne onima kod hidre \u010desto su zabilje\u017eene kod starijih ljudi\u201c, obja\u0161njava Philip Rosenstiel s Instituta za klini\u010dku molekularnu biologiju pri UKSH-u, koji je zajedno sa svojim timom stru\u010dnjaka sudjelovao u pojedinim dijelovima istra\u017eivanja.<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">\u201eNa\u0161 istra\u017eiva\u010dki tim pokazao je kako postoji izravna veza izme\u0111u gena FoxO i procesa starenja. FoxO gen je posebno aktivan kod ljudi koji su do\u017eivjeli preko sto godina starosti i to nam je bio samo dodatni dokaz kako ovaj gen ima veoma va\u017enu ulogu u procesu starenja, i to ne samo kod hidri, ve\u0107 i kod ljudi\u201c, ka\u017ee Thomas Bosch s Insituta za zoologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Kielu, glavni autor studije.<\/p>\n<p>Ipak, trenutno ne postoji na\u010din da se ova hipoteza uistinu i provjeri, budu\u0107i da bi takav poduhvat zahtijevao i genetsku manipulaciju ljudi, granicu koju znanost (jo\u0161 uvijek) ne prelazi. Usprkos tome, Bosch nagla\u0161ava kako su rezultati ovog istra\u017eivanja veliki korak naprijed u razumijevanju kako i za\u0161to ljudi stare. Budu\u0107i da daljnja istra\u017eivanja na ljudima nisu mogu\u0107a, znanstvenici \u0107e se u narednom vremenu posvetiti prou\u010davanju na\u010dina na koje gen FoxO funkcionira kod hidre te prou\u010davanju na\u010dina na koji na njegovu aktivnost djeluju odre\u0111eni utjecaji iz okoline.<\/p>\n<p>Znanstveno gledano, studija opisana u ovom \u010dlanku imala je dva veoma va\u017ena zaklju\u010dka. S jedne strane, znanstvenici su prezentirali uvjerljivi dokaz da gen FoxO igra veoma va\u017enu ulogu pri odr\u017eavanju aktivnosti i brojnosti mati\u010dnih stanica. Iz toga logi\u010dno slijedi kako upravo ovaj gen potencijalno odre\u0111uje \u017eivotni vijek \u017eivih organizama. S druge strane, rezultati istra\u017eivanja pokazuju i kako starenje\/dugovje\u010dnost kod \u017eivih organizama ovisi o dva temeljna faktora: odr\u017eavanju mati\u010dnih stanica i odr\u017eavanju funkcionalnosti imunolo\u0161kog sustava.<\/p>\n<p>Pred znanstvenicima je sada dugi put razumijevanja FoxO gena i njegove potencijalne upotrebe kao funkcionalnog eliksira mladosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za\u0161to ljudi stare? Zbog \u010dega umiremo? Postoji li \u017eivot bez procesa starenja? Ova i sli\u010dna pitanja ve\u0107 stolje\u0107ima fasciniraju znanstvenike, a sada su istra\u017eiva\u010di iz njema\u010dkog Kiela sasvim slu\u010dajno do\u0161li veoma blizu odgovora na ova pitanja, javlja portal ScienceDaily. Naime, prou\u010davaju\u0107i dugovje\u010dnost polipa hidre, znanstvenici su potpuno nenadano prona\u0161li i poveznicu sa starenjem kod ljudi. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21009976,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[17915,16751],"class_list":["post-21009975","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-besmrtnost","tag-dugovjecnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009975"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009975\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21009976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}