Kriza srednjih godina \u201epokosi\u201c milijune ljudi svake godine, naj\u010de\u0161\u0107e baciv\u0161i ih u depresiju, tjeraju\u0107i ih da propituju \u017eivot i, naravno, nagone\u0107i ih da kupuju automobile koje su prerasli prije trideset godina.<\/p>\n\n\n\n
Sociolozi i psiholozi odavno prou\u010davaju ovaj fenomen te su za njega prona\u0161li razna obja\u0161njenja koja se kre\u0107u od osje\u0107aja \u017ealjenja za pro\u0161lo\u0161\u0107u do financijskih pote\u0161ko\u0107a i neostvarenih o\u010dekivanja. No, dokazi prikupljeni na prili\u010dno neo\u010dekivanim mjestima, zoolo\u0161kim vrtovima i uto\u010di\u0161tima za primate, sugeriraju da kriza srednjih godina mo\u017eda ipak ima mnogo vi\u0161e veze s na\u0161im evolucijskim razvojem nego \u0161to smo to prije mislili.<\/em><\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da znamo kako imamo mnogo toga zajedni\u010dkog s na\u0161im evolucijskim ro\u0111acima, znanstvenici su se upitali prolaze li i majmuni kroz te\u0161ko \u017eivotno razdoblje negdje na polovici njihovih \u017eivota. Za potrebe istra\u017eivanja analizirali su pona\u0161anje preko petsto primata (ponajvi\u0161e \u010dimpanzi i orangutana) iz Sjeverne Amerike, Australije i Azije. Ljudi koji su se brinuli o \u017eivotinjama koje su sudjelovale u istra\u017eivanju, te znanstvenici i volonteri koji su tako\u0111er radili sa \u017eivotinjama, odgovarali su na posebno koncipirani upitnik koji se sastojao od pitanja vezanih za svakodnevno pona\u0161anje primata. Primjerice, morali su odgovarati na pitanje je li majmun kojeg su \u010duvali bio u posebno dobrom ili lo\u0161em raspolo\u017eenju u nekom konkretnom danu, kako je reagirao na neke specifi\u010dne situacije i sli\u010dno. Odgovori svih osoba uklju\u010denih u brigu oko svakog pojedinog majmuna su standardizirani i na temelju njih je donesena op\u0107a ocjena o njegovu psihofizi\u010dkom stanju.<\/p>\n\n\n\n Ba\u0161 kao i kod ljudi, sveop\u0107e zadovoljstvo kod majmuna pratilo je oblik “U-krivulje” \u2013 stabilno opadanje dok ne stignu do najni\u017ee to\u010dke i zatim stabilan rast sve do smrti. U prosjeku, najnesretniji su bili majmuni s 31,9 godina starosti, \u0161to otprilike odgovara i srednjim godinama kod ove vrste. Ba\u0161 kao i ljudi, \u010dini se da i \u010dimpanze i orangutani prolaze kroz neki oblik psiholo\u0161ke krize sredinom svojih \u017eivota, budu\u0107i da je njihovo zadovoljstvo u tim godinama daleko najni\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Ova nevjerojatna sli\u010dnost sugerira kako se krizi srednjih godina mo\u017ee pristupiti i s evolucijskog aspekta. Nakon provedenog istra\u017eivanja, znanstvenici su predlo\u017eili nekoliko potencijalnih mehanizama koji bi mogli objasniti psiholo\u0161ke probleme koje u sredini \u017eivotnog vijeka osje\u0107aju ljudi i majmuni. Prva teorija je da krizu srednjih godina uzrokuju promjene u mozgu koje su tijekom dugog procesa evolucije oblikovale ljude, ali i na\u0161e prve ro\u0111ake. Druga teorija tako\u0111er uklju\u010duje promjene u mozgu, ali na ne\u0161to ni\u017eoj stepenici \u2013 za vrijeme \u017eivotnog vijeka jedinke. Na\u0161a sposobnost da se nosimo s osje\u0107ajima (primjerice s osje\u0107ajem \u017ealjenja za minulim vremenom) mo\u017ee se mijenjati kako starimo i to tako da se i na\u0161e emocije i na\u0161e sposobnosti no\u0161enja s njima negdje po sredini \u017eivota nalaze na najni\u017eoj to\u010dki. \u00a0I posljednje, mogu\u0107e je kako su sre\u0107a i dugovje\u010dnost<\/a> povezane varijable, odnosno kako \u0107e nesretni primati umirati \u010de\u0161\u0107e nego sretni, pogotovo u kasnijem \u017eivotnom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n Autori istra\u017eivanja nagla\u0161avaju i kako socijalni i kulturni uvjeti tako\u0111er igraju zna\u010dajnu ulogu pri u\u010destalosti i oblicima krize srednjih godina te napominju kako se u budu\u0107nosti treba dodatno posvetiti razumijevanju odnosa me\u0111u ovim pojavama. No, iako je utjecaj okoline na op\u0107i osje\u0107aj zadovoljstva \u017eivotom neupitan, rezultati ovog istra\u017eivanja ipak sugeriraju kako smo za psiholo\u0161ku krizu u \u010detrdesetima, zajedno s drugim primatima, predodre\u0111eni evolucijom.<\/p>\n\n\n\n Upitnici poput onih koji su se koristili u ovom istra\u017eivanju \u010desto su predmetom stru\u010dne kritike, no u posljednjim godinama sva relevantna istra\u017eivanja pokazuju kako se subjektivne procjene psihofizi\u010dkih stanja \u017eivotinja mogu smatrati pouzdanima i reprezentativnima ukoliko se provode u posebno kontroliranim uvjetima. U ovom slu\u010daju, upitnike su ispunjavali razli\u010diti ljudi koji su imali redovne kontakte sa \u017eivotinjama unatrag dvije godine. Pouzdanost mjerena uskla\u0111eno\u0161\u0107u odgovora bila je prili\u010dno visoka, \u0161to bi zna\u010dilo da je ve\u0107ina sudionika u istra\u017eivanju na pribli\u017eno jednaki na\u010din procijenila psihi\u010dko stanje \u010dimpanze ili orangutana s kojim su provodili vrijeme.<\/p>\n\n\n\n Iako postoje odre\u0111ena ograni\u010denja ove studije, ipak se \u010dini kako bi istra\u017eivanja koja obuhva\u0107aju vi\u0161e vrsta mogla biti prili\u010dno korisna pri razumijevanju odgovora na pitanje za\u0161to se zadovoljstvo \u017eivotom mijenja ovisno o stupnju starosti \u017eivotinja i ljudi. Budu\u0107a istra\u017eivanja na \u010dovjekolikim majmunima i drugim \u017eivotinjama mogla bi nam tako znatno pripomo\u0107i pri razumijevanju \u010dinjenice za\u0161to su \u010detrdesete i pedesete tako te\u0161ke za veliki broj ljudi, a mogu\u0107e je kako \u0107e znanstvenici upravo preko ovakvih istra\u017eivanja prona\u0107i i na\u010dine na koje bismo se \u0161to bolje nosili s ovim turobnim godinama na\u0161ih \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kriza srednjih godina \u201epokosi\u201c milijune ljudi svake godine, naj\u010de\u0161\u0107e baciv\u0161i ih u depresiju, tjeraju\u0107i ih da propituju \u017eivot i, naravno, nagone\u0107i ih da kupuju automobile koje su prerasli prije trideset godina. Sociolozi i psiholozi odavno prou\u010davaju ovaj fenomen te su za njega prona\u0161li razna obja\u0161njenja koja se kre\u0107u od osje\u0107aja \u017ealjenja za pro\u0161lo\u0161\u0107u do financijskih […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067649,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16345],"tags":[16751,23489,16779,22114],"class_list":["post-21009977","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-evolucija","tag-dugovjecnost","tag-kriza-srednjih-godina","tag-majmun","tag-psiha"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009977","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009977"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009977\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067650,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009977\/revisions\/21067650"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067649"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}