“Dvije razli\u010dite vrste treninga meditacije koje su zavr\u0161ili sudionici u na\u0161em istra\u017eivanju dale su razli\u010dite odgovore amigdale, dijela mozga za koji je ve\u0107 desetlje\u0107ima poznato da je va\u017ean za emocije, na slike s emocionalnim sadr\u017eajem”, ka\u017ee dr. sc. Ga\u00eblle Desbordes, znanstveni suradnik u Centru za biomedicinska istra\u017eivanja Athinoula A. Martinos i suradnik pri Centru za ra\u010dunalnu neuroznanost i neuralne tehnologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Bostonu, ujedno i autor \u010dlanka. “Po prvi je put pokazano da trening meditacije utje\u010de na emocionalnu obradu u mozgu izvan meditativnog stanja.”<\/p>\n
Nekoliko prethodnih studija podupire hipotezu da prakticiranje meditacije pobolj\u0161ava regulaciju emocija onih koji ju prakticiraju. Premda su ranija istra\u017eivanja pokazala da meditacija smanjuje aktiviranje amigdale, strukture na bazi mozga za koju je poznato da ima ulogu u obradi sje\u0107anja i emocija, te promjene su bile promatrane samo dok su ispitanici meditirali. Ova studija je osmi\u0161ljena kako bi se ispitala hipoteza da i meditacija mo\u017ee proizvesti generaliziranu redukciju u odgovoru amigdale na emocionalne podra\u017eaje, koji su mjerljivi funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI).<\/p>\n
Sudionici su bili uklju\u010deni u ve\u0107e istra\u017eivanje o u\u010dincima dvaju oblika meditacije, koje je provedeno na Sveu\u010dili\u0161tu Emory<\/em> u Atlanti. Zdrave odrasle osobe bez ranijih iskustava s meditacijom sudjelovale su na te\u010dajevima u trajanju od osam tjedana. Radilo se o meditaciji svjesnosti, naj\u010de\u0161\u0107e prou\u010davanom obrascu koji se fokusira na razvoj pozornosti i svijesti o disanju, mislima i emocijama, te o suosje\u0107ajnoj meditaciji, koja je manje prou\u010davana, a uklju\u010duje metode dizajnirane za razvoj ljubaznosti i suosje\u0107anja prema sebi i prema drugima. Kontrolna skupina poha\u0111ala je te\u010daj zdravstvenog obrazovanja u trajanju od osam tjedana.<\/p>\n Unutar tri tjedna prije po\u010detka i tri tjedna nakon zavr\u0161etka treninga, 12 sudionika iz svake skupine putovalo je u Boston radi slikanja mozga funkcionalnom magnetskom rezonancom u centru Martinos Center<\/em>. Skeniranje mozga provodilo se tako da su volonteri pregledavali niz od 216 razli\u010ditih slika ljudi (108 po sekciji) u situacijama s pozitivnim, negativnim ili neutralnim emocionalnim sadr\u017eajem. U uputama prije gledanja slika sudionicima nisu govorili o meditaciji, a istra\u017eiva\u010di su potvrdili da volonteri nisu meditirali za vrijeme skeniranja. Sudionici su dali i podatke za procjenu o simptomima depresije i anksioznosti prije i poslije treninga.<\/p>\n U skupini sudionika meditacije svjesnosti, snimke mozga u\u010dinjene nakon treninga pokazale su smanjenu aktivnost u desnoj amigdali u odgovoru na sve slike, \u0161to podupire hipotezu da meditacija mo\u017ee pobolj\u0161ati emocionalnu stabilnost i odgovor na stres. U skupini suosje\u0107ajne meditacije, aktivnost desne amigdale tako\u0111er se smanjila u odgovoru na pozitivne ili neutralne slike. No, me\u0111u onima koji su trenirali suosje\u0107ajnu meditaciju, aktivnost desne amigdale naj\u010de\u0161\u0107e je izvan treninga pokazivala tendenciju rasta u odgovoru na negativne slike, odnosno na sve one slike koje su prikazivale neki oblik ljudske patnje. U kontrolnoj skupini nisu primije\u0107ene zna\u010dajne promjene kao ni u aktivnosti lijeve amigdale kod bilo kojeg sudionika istra\u017eivanja.<\/p>\n “Mislimo da ta dva oblika meditacije njeguju razli\u010dite aspekte uma”, obja\u0161njava Desbordes. “Budu\u0107i da je suosje\u0107ajna meditacija usmjerena tako da se poja\u010da suosje\u0107anje, mogu\u0107e je da bi to moglo pove\u0107ati odgovor amigdale na slike ljudi koji pate. Pove\u0107ana aktivnost amigdale tako\u0111er je povezana sa smanjenjem depresije u skupini suosje\u0107ajne meditacije, \u0161to ukazuje da bi vi\u0161e suosje\u0107anja prema drugima moglo biti korisno i za nas. Sveukupno, ovi rezultati su u skladu sa sveobuhvatnom hipotezom da meditacija mo\u017ee dovesti do trajnih i korisnih promjena u funkcioniranju mozga, osobito u podru\u010dju obrade emocija. ”<\/p>\n Nova studija je otkrila da sudjelovanje u programu edukacije o meditaciji u trajanju od osam tjedana mo\u017ee imati mjerljive u\u010dinke na na\u010din na koji mozak funkcionira \u010dak i kad netko aktivno ne meditira. U \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu Frontiers in Human Neuroscience, istra\u017eiva\u010di iz Op\u0107e bolnice u Massachusettsu, sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bostonu te istra\u017eiva\u010di iz […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366,16338],"tags":[17002,16852],"class_list":["post-21009981","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","category-psihologija","tag-emocije","tag-meditacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21009981"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21009981\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21009981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21009981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21009981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/12\/amigdala-1.jpg\")
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"