{"id":21010017,"date":"2012-12-13T21:25:01","date_gmt":"2012-12-13T20:25:01","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21010017"},"modified":"2023-03-30T19:12:12","modified_gmt":"2023-03-30T17:12:12","slug":"sto-odreduje-spol-kod-zivotinja-i-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-odreduje-spol-kod-zivotinja-i-ljudi\/","title":{"rendered":"\u0160to odre\u0111uje spol \u017eivotinja i ljudi?"},"content":{"rendered":"\n

Kada razmi\u0161ljamo o spolu, vrlo \u010desto to \u010dinimo pregledavaju\u0107i stvari kao da su one crne ili bijele. Postoji mu\u0161ko, postoji \u017eensko i tu pri\u010da zavr\u0161ava. Dru\u0161tvo u kojemu \u017eivimo spol tretira kao dihotomnu varijablu; na gotovo svakom obrascu moramo ozna\u010diti ku\u0107icu M ili \u017d, odlazimo na sportske doga\u0111aje na kojima se (naj\u010de\u0161\u0107e) natje\u010du isklju\u010divo mu\u0161karci ili isklju\u010divo \u017eene, \u010desto biramo \u010dak i odje\u0107u djeci prema tome kojega su spola. No, u \u017eivotinjskom svijetu spol je zapravo prili\u010dno nejasna kategorija i njegovo odre\u0111ivanje ponekad je iznena\u0111uju\u0107e kompliciran zadatak, pi\u0161e ArsTechnica.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a raspodjela spolova i spolnih uloga samo je jedna od mnogih u \u017eivotinjskom carstvu. Ljudi \u010desto zaboravljaju da je na\u0161e \u017eivote oblikovala evolucija, kao i \u017eivote svih drugih bi\u0107a na Zemlji. Spol je kod raznih vrsta kroz milijune godina evoluirao tako da rije\u0161i specifi\u010dne probleme i omogu\u0107i vrsti pre\u017eivljavanje u konstantno promjenljivim uvjetima. Na kraju krajeva, da u tome nisu uspjeli, danas ih ne bi bilo. Spol je u tom smislu tek jedan od evolucijskih alata koji omogu\u0107ava \u017eivotinjama s drasti\u010dno razli\u010ditim izgledom, sposobnostima i navikama da opstaju, i to na neke prili\u010dno nevjerojatne na\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

Za po\u010detak, potrebno je naglasiti kako ve\u0107ina ljudi uop\u0107e ne razlikuje pojmove \u201espol\u201c i \u201erod\u201c te ih koriste kao sinonime. Tek \u0107e se u specifi\u010dnim okolnostima (kao kada se, primjerice, na natjecanje za Miss Universe<\/em> u SAD-u prijavila transrodna osoba) ljudi potruditi razlikovati ove pojmove. U znanstvenim terminima spol <\/em>se odnosi na biolo\u0161ke i fiziolo\u0161ke razlike izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena. Kod ljudi, mu\u0161karci imaju penis, X i Y kromosom, dublje glasove i ve\u0107u koli\u010dinu dlaka po tijelu. Vagina, dva X kromosoma, menstruacija i sli\u010dno su spolna obilje\u017eja \u017eena. Va\u017eno je napomenuti, ove karakteristike nisu univerzalne za sve mu\u0161ke <\/em>i \u017eenske <\/em>jedinke u \u017eivotinjskom svijetu, ali su reprezentativne u onome \u0161to nazivamo biolo\u0161kim konceptom spola.<\/p>\n\n\n\n

Rod, <\/em>s druge strane, sociolo\u0161ki je konstrukt. On se naj\u010de\u0161\u0107e odnosi na \u010dinjenicu kako mu\u0161karci i \u017eene ispunjavaju odre\u0111ene kulturalne norme odre\u0111ene spolom. Svjetska zdravstvena organizacija ka\u017ee da se rod odnosi na \u201edru\u0161tveno konstruirane uloge, pona\u0161anja, aktivnosti i atribute koje svako pojedino dru\u0161tvo smatra specifi\u010dnim karakteristikama mu\u0161karaca ili \u017eena\u201c. Rod je u tom smislu zapravo o\u010dekivana rodna uloga koju razli\u010diti spolovi \u201eigraju\u201c. U konzervativnim sredinama, uloga doma\u0107ice gotovo je ekskluzivno namijenjena \u017eenama, dok se mu\u0161karci naj\u010de\u0161\u0107e brinu za financije i osiguravanje egzistencije za obitelj. Budu\u0107i da je rod dru\u0161tveni konstrukt, on nije primjenjiv na druge \u017eivotinjske vrste.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, ovo nikako ne zna\u010di da rodne uloge nemaju odre\u0111ene biolo\u0161ke osnove. Tendencija da \u017eena na sebe preuzima zna\u010dajan dio roditeljskih obaveza vjerojatno je povezana s njenom (biolo\u0161kom) sposobnosti da proizvodi mlijeko. Tako\u0111er, mu\u0161karce privla\u010de \u017eenske obline zato \u0161to ih povezuju sa zdravljem i plodnosti, a posljedi\u010dno ih mnoge \u017eene isti\u010du upravo kako bi svoje tijelo prilagodile ovom ljudskom standardu ljepote. Naravno, ne postoji uvijek biolo\u0161ka osnova rodnih uloga i mnoge od njih nemaju ama ba\u0161 nikakve veze sa spolom. Primjerice, ve\u0107ina ljudi \u0107e \u017eensku djecu povezivati s rozom bojom, a mu\u0161ku s plavom. No, prije samo 110 godina u Americi su svi dje\u010daci nosili rozu boju jer se smatrala sna\u017enijom od \u201eme\u0161kinjaste\u201c plave. Rod i spol su, dakle, dvije kategorije koje \u010dak i u znanstvenoj zajednici nerijetko izazivaju nesporazume.<\/p>\n\n\n\n

U ovom \u010dlanku bit \u0107e rije\u010di isklju\u010divo o kategoriji spola, <\/em>onome po \u010demu razlikujemo mu\u0161ke od \u017eenskih jedinki te generalno o \u010dinjenici kako se spol uop\u0107e utvr\u0111uje. Iako bi na prvi pogled mogli pomisliti kako je rod <\/em>dosta kompleksniji pojam od spola<\/em>, pomnijim istra\u017eivanjem primijetit \u0107emo nevjerojatnu kompleksnost \u010dak i kod naoko najjednostavnijih stvari, poput odre\u0111ivanja \u010dinjenice je li neka \u017eivotinja mu\u017ejak ili \u017eenka. Ovim se \u010dlankom \u017eeli pokazati kako nema jednostavnih i neupitnih pravila, odnosno kako je spol <\/em>u \u017eivotinjskom svijetu iznena\u0111uju\u0107e fleksibilna kategorija.<\/p>\n\n\n\n

Osnove spola<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Dovoljan je tek i letimi\u010dan pogled na razne \u017eivotinjske vrste kako bi se zaklju\u010dilo da se mu\u017ejaci u \u017eivotinjskom carstvu razlikuju kako po fizi\u010dkim obilje\u017ejima tako i po pona\u0161anju. Naravno, ista stvar vrijedi i za \u017eenke. Temeljno pitanje stoga je: na temelju \u010dega mo\u017eemo re\u0107i ova \u017eivotinja je mu\u0161koga, a ova \u017eenskoga spola? Najjednostavnija biolo\u0161ka definicija spola svodi se na gamete, spolne stanice koje se proizvode u tijelu \u017eivotinja. Mu\u017ejaci proizvode malene, mobilne i prili\u010dno brojne  gamete (spermije), dok \u017eenke proizvode malen broj relativno velikih stacionarnih gameta bogatih hranjivim tvarima. O\u010dita su iznimka, naravno, neplodne jedinke neovisno o spolu. Ovo su vjerojatno najbolja univerzalna obja\u0161njenja \u201emu\u0161kosti\u201c i \u201e\u017eenstvenosti\u201c koja je znanost do danas smislila. Najve\u0107u zapreku pri odre\u0111ivanju univerzalnih definicija predstavlja nevjerojatna kompleksnost razli\u010ditih osobina povezanih sa spolom. U \u017eivotinjskom svijetu jednostavno postoji toliko iznimaka i evolucijskih \u201e\u010dudaka\u201c da je svaka definicija spola neovisna o vrstama unaprijed osu\u0111ena na propast.<\/p>\n\n\n\n

U nekim slu\u010dajevima, odre\u0111ene o\u010dekivane fizi\u010dke i biolo\u0161ke karakteristike bit \u0107e povezane s proizvodnjom odre\u0111enih tipova gameta. Primjerice, ve\u0107a tijela, ki\u010dasti tjelesni pokrov i agresivnost \u010desto se povezuju s proizvodnjom spermija. No, kod nekih vrsta prona\u0107i \u0107emo samo neke od ovih \u201eo\u010dekivanih\u201c karakteristika mu\u0161kosti, dok \u0107e kod nekih drugih sve fizi\u010dke karakteristike koje ina\u010de povezujemo s proizvodnjom spermija biti prisutne kod \u017eenki. Ako do sada niste ve\u0107 shvatili, u \u017eivotinjskom svijetu uvijek postoji toliko iznimaka da je prakti\u010dki nemogu\u0107e uspostaviti bilo kakvo generalno pravilo o tome kako bi mu\u017ejaci ili \u017eenske trebali izgledati.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

No, usprkos gore re\u010denom, postoji jedna za\u010du\u0111uju\u0107a konstanta kada je spol u pitanju \u2013 prema svim provedenim istra\u017eivanjima do dana\u0161njega dana, svaka \u017eivotinjska vrsta koja se razmno\u017eava seksualnim putem ima samo dva spola koja su anga\u017eirana u seksualnom \u010dinu (istini za volju, i ovdje postoje iznimke poput odre\u0111enih vrsta mravi, no prihva\u0107anje tih ideja zahtijevalo bi iznimno liberalnu interpretaciju \u010dinjenice \u0161to to spol uistinu jest).<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da smo ve\u0107 naglasili kako po pitanju spola postoji malo ili nimalo generalnih pravila, moramo se zapitati za\u0161to \u017eivotinjske vrste poznaju samo dva spola? Na prvi pogled, dvospolni sistem razmno\u017eavanja \u010dini se prili\u010dno limitiranim. Pretpostavljaju\u0107i da je omjer mu\u017ejaka i \u017eenki kod odre\u0111ene vrste jednak, to bi zna\u010dilo da se odre\u0111ena jedinka ima \u0161ansu pariti (u svrhu stvaranja novoga \u017eivota) sa svakom drugom jedinkom svoje vrste na koju naleti. S tri, \u010detiri ili pet spolova pove\u0107avaju se i \u0161anse za razmno\u017eavanje. U \u010demu je kvaka? Odgovor na ovo pitanje mogao bi se kriti u genetskom konfliktu. Mitohondrijalna DNA smje\u0161tena je izvan jezgre stanice, a kod sveprisutnoga dvospolnog sistema, uvijek su \u017eenke te koje potomcima prenose ovaj tip genetskoga materijala. Kada ovo ne bi bio slu\u010daj, odnosno kada bi postojalo tri ili vi\u0161e spolova koji se me\u0111usobno mogu razmno\u017eavati, prakti\u010dki bi svaki organizam mogao prenijeti mitohondrijalnu DNA svojim potomcima. Kada ne bi postojao samo jedan unaprijed odre\u0111eni donor ovoga genskog materijala, populacijom bi se veoma brzo pro\u0161irila tzv. \u201esebi\u010dna\u201c DNA mutacija. Ako bi se ta mutacija pokazala \u0161tetnom, to bi moglo imati katastrofalne posljedice za vrstu s tri ili vi\u0161e razli\u010ditih spolova. Umjesto toga, o\u010deva mitohondrijalna DNA kod vrsta koje poznaju dva spola veoma brzo degenerira u novom embriju i na taj na\u010din djeluje kao svojevrsna za\u0161tita od ranije opisanoga crnog scenarija. U kona\u010dnici je tako mogu\u0107e da je sustav sa samo dva razli\u010dita spola zapravo najstabilniji te maksimizira \u0161anse za opstanak vrste, \u010dak i ako pone\u0161to ote\u017eava pronalazak partnera za razmno\u017eavanje. I dok je broj spolova me\u0111u \u017eivotinjskim vrstama konstantan, ne postoji nikakav univerzalni mehanizam koji odre\u0111uje ho\u0107e li odre\u0111ena jedinka biti mu\u017ejak ili \u017eenka. Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, u \u017eivotinjskom svijetu pojam spola <\/em>zna\u010dajno varira ovisno o vrsti o kojoj govorimo.<\/p>\n\n\n\n

Biolo\u0161ka osnova spola<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kod ljudi, postojanje Y kromosoma kod neke jedinke generalno se smatra dokazom da se radi o mu\u0161karcu. Naposljetku, upravo se tu nalazi tzv. SRY regija (sex-determining region y<\/em>), odnosno gen koji inicira stvaranje testisa u novonastalome embriju. Jednom kada otpo\u010dne ovaj proces, po\u010dinje i proizvodnja androgenih hormona koji poti\u010du \u201emaskulinizaciju\u201c preostalih dijelova tijela. Ako, s druge strane, embrij ima dva X kromosoma (kombinacija kojoj prirodno nedostaje SRY regija), ovaj proces nikad ne otpo\u010dne i embrij se razvije u \u017eensko dijete.<\/p>\n\n\n\n

Ptice su razvile kromosomalni sustav sli\u010dan onome kod ljudi, osim \u0161to umjesto X i Y kromosoma imaju Z i W. U ovom sustavu spol potomka odre\u0111uje jaje, a ne spermij, budu\u0107i da \u017eenke imaju Z i W kromosome, a mu\u017ejaci dva Z kromosoma. Umjesto na\u0161e SRY regije, ptice imaju gen zvan DMRT1 na svom Z kromosomu te se smatra kako upravo ovaj gen odre\u0111uje spol novih ptica. Za razliku od XX\/XY sustava, gdje sama prisutnost Y gena odre\u0111uje spol, kod ptica je stvar ne\u0161to kompliciranija te kod njih spol odre\u0111uje koli\u010dina DMRT1 gena. Dvije \u201ekopije\u201c ovoga gena, jedna na svakome Z kromosomu, stvorit \u0107e mu\u017ejaka, dok gen na samo jednomu kromosomu uvjetuje stvaranje \u017eenke.<\/p>\n\n\n\n

Ako ste mislili da je ovo \u010dudno, pripremite se za jo\u0161. Vinske mu\u0161ice imaju samo jedan tip \u201espolnih\u201c kromosoma koji odre\u0111uju spol budu\u0107e jedinke. Kod ove vrste, spol se ne odre\u0111uje specifi\u010dnom kombinacijom kromosoma, ve\u0107 omjerom tzv. \u201espolnih\u201c kromosoma naspram \u201ene-spolnih” kromosoma (koji se jo\u0161 nazivaju i autosomima) u svakomu pojedinom genomu. Vinske mu\u0161ice s jednim spolnim kromosomom i dva ne-spolna su mu\u017ejaci, a jedinke s dva spolna kromosoma i dva seta autosoma su \u017eenke. Geneti\u010dari su uspjeli stvoriti i vinske mu\u0161ice s dva X kromosoma i tri seta autosoma. Kod ovih jedinki svaka je stanica samostalno odlu\u010divala ho\u0107e li se razviti u \u201emu\u0161ku\u201c ili \u201e\u017eensku\u201c, \u0161to je u kona\u010dnici rezultiralo mu\u0161icama koje su sadr\u017eavale razli\u010dite omjere osobina karakteristi\u010dne za oba spola. Za takve mu\u0161ice prakti\u010dki je nemogu\u0107e nedvosmisleno odrediti spol.<\/p>\n\n\n\n

No, ni ovo nije sve. Kod kljunara (neobi\u010dna \u017eivotinja s nju\u0161kom nalik pa\u010djoj, koja \u017eivi na podru\u010dju Australije i Tasmanije) stvari postaju jo\u0161 \u010dudnije. Za razliku od ve\u0107ine sisavaca, koji imaju jedan par spolnih kromosoma, kljunar ima \u010dak pet pari kromosoma koji formiraju duga\u010dak lanac. Jedinke s XXXXXXXXXX rasporedom kromosoma su \u017eenke, dok su jedinke s XYXYXYXYXY rasporedom mu\u017ejaci. Znanstvenike je prili\u010dno iznenadila spoznaja da jedan kraj ovog \u201elanca\u201c kromosoma kod kljunara sadr\u017ei nekoliko gena karakteristi\u010dnih svim sisavcima, dok drugi kraj sadr\u017ei gen DMRT1 (za kojega smo ve\u0107 spomenuli kako odre\u0111uje spol kod ptica). Iako za ovo ne postoje pouzdani dokazi, mogu\u0107e je kako je kod kljunara \u201eo\u010duvan\u201c nevjerojatan komadi\u0107 evolucijske tranzicije sa ZZ\/ZW kromosomalnoga sustava kod ptica na XX\/XY sistem kod ve\u0107ine sisavaca.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kad odre\u0111ivanje spola krene naopako<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kod ljudi, vrste koja ima samo dva kromosoma koja odre\u0111uju spol, stvari se doimaju prili\u010dno jednostavnima. No, proces odre\u0111ivanja spola \u010dak ni kod nas ne prolazi uvijek bez komplikacija. Kad se kromosomi \u201eraspodjeljuju\u201c u spolne stanice, ponekad X kromosom slu\u010dajno obuhvati i malen komadi\u0107 Y kromosoma koji sadr\u017ei SRY. <\/em>Ako se ovaj X kromosom upari s drugim X kromosomom, u takvom embriju otpo\u010deti \u0107e proces maskulinizacije. Rezultat ovog neobi\u010dnog procesa ja dijete koje je fiziolo\u0161ki mu\u0161karac, ali u isto vrijeme sadr\u017ei i XX par kromosoma.<\/p>\n\n\n\n

Mogu\u0107 je i suprotan slu\u010daj. Ponekad Y kromosom \u201eizgubi\u201c SRY regiju ili gen koji se tu nalazi mutira te postane nefunkcionalan. U tom slu\u010daju u embriju ne\u0107e otpo\u010deti proces stvaranja testisa te \u0107emo dobiti fiziolo\u0161ki \u017eensku osobu s XY parom kromosoma. No, \u010dak ni ovo nije sve. Mogu\u0107e su i druge kromosomalne anomalije koje dodatno kompliciraju naoko jednostavan proces odre\u0111enja spola.<\/p>\n\n\n\n

Neki embriji mogu sadr\u017eavati dva X kromosoma i jedan Y kromosom (ovo se naziva Klinefelterovim sindromom) ili dva Y kromosoma i jedan X. Obje kombinacije genotipa rezultirat \u0107e mu\u0161kom jedinkom i, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, simptomi tre\u0107eg kromosoma iznimno su rijetki te jedinka koja ga ima nikada za to niti ne sazna. Za razliku od slu\u010daja vi\u0161ka kromosoma, manjak kromosoma mo\u017ee izazvati neke prili\u010dno te\u0161ke komplikacije.<\/p>\n\n\n\n

U slu\u010daju Turnerova sindroma, kada potomak naslijedi samo jedan X kromosom ili par X kromosoma od kojih je jedan nefunkcionalan, \u017eene \u0107e u pravilu biti sterilne i razviti jo\u0161 mno\u0161tvo drugih zdravstvenih tegoba. Uz sve navedeno, ponekad \u010dak i kada osoba ima normalnu kombinaciju kromosoma, njen fizi\u010dki izgled nam govori vi\u0161e o njenom spolu od genetike. Odre\u0111eni hormonski poreme\u0107aji mogu utjecati na ili u potpunosti odrediti smjer razvoja fizi\u010dkih osobina karakteristi\u010dnih za odre\u0111eni spol. Primjerice, neki mu\u0161karci (s normalnim XY parom kromosoma) pate od hormonalnoga poreme\u0107aja koji im onemogu\u0107ava \u201ekori\u0161tenje\u201c androgenih hormona. Ovaj poreme\u0107aj zove se Sindrom neosjetljivosti na androgene (engl. androgen insensitivity syndrome \u2013 <\/em>AIS) i sprje\u010dava razvoj karakteristi\u010dnih fizi\u010dkih osobina kod mu\u0161karaca. AIS se javlja kao posljedica odre\u0111enih genetskih mutacija na X kromosomu i mo\u017ee prouzrokovati razne zdravstvene probleme. Mu\u0161karci sa Sindromom neosjetljivosti na androgene \u010desto su sterilni i ve\u0107ini ljudi nalikuju na \u017eene, iako imaju funkcionalan Y kromosom.<\/p>\n\n\n\n

I kod nje\u017enijega spola hormoni mogu biti prili\u010dno problemati\u010dna stvar. Postoji mno\u0161tvo hormonskih poreme\u0107aja koji jedinkama s dva X kromosoma onemogu\u0107avaju normalan razvitak u \u017eensku osobu sa svim karakteristi\u010dnim obilje\u017ejima. Kod nekih poreme\u0107aja, poput kogenitalne adrenalne hiperplazije, tijela \u017eenskih osoba proizvode ekstra velike doze androgena, \u0161to u kona\u010dnici uvjetuje razvitak karakteristi\u010dno mu\u0161kih fizi\u010dkih obilje\u017eja kod ovih \u017eena. \u010cak i neki izvanjski podra\u017eaji poput razine testosterona u tijelu majke tijekom trudno\u0107e mogu utjecati na normalan razvitak spolnih obilje\u017eja kod ljudi. U kona\u010dnici, zajedni\u010dka stvar kod svih ovih poreme\u0107aja jest to da mogu \u201estvoriti\u201c osobu s \u017eenskim genitalijama i karakteristi\u010dno mu\u0161kim fizi\u010dkim osobinama i obratno.<\/p>\n\n\n\n

Nisu uvijek geni u pitanju<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kod nekih vrsta spolni kromosomi ne igraju nikakvu ulogu <\/em>pri odre\u0111ivanju svake pojedine jedinke. Za neke vrste, spol je odre\u0111en vanjskim utjecajima, \u0161to dodaje sasvim novu razinu fleksibilnosti ionako fleksibilnom terminu \u2013 spolu. Reprodukcija izgledom relativno neuglednih japanskih barskih kornja\u010da krije jednu nevjerojatnu tajnu. Spol potomka ne odre\u0111uje genski materijal roditelja ve\u0107 temperatura koja se odr\u017eava tijekom vremena inkubacije. Iz jaja koja u ovom periodu u\u017eivaju u temperaturi manjoj od 28 stupnjeva Celzijevih izle\u0107i \u0107e se mu\u0161ki potomci, dok \u0107e iz jaja \u010duvanih na temperaturi ve\u0107oj od 30 stupnjeva iza\u0107i \u017eenke. Ako se tijekom perioda inkubacije odr\u017eava temperatura izme\u0111u ovih grani\u010dnih vrijednosti, podjednake su \u0161anse da \u0107e iz jaja iza\u0107i mu\u0161ki ili \u017eenski potomak kornja\u010de. Ako ste mislili da je ovo komplicirano, slijedi iznena\u0111enje. Nilski krokodili imaju i jo\u0161 zamr\u0161eniji sustav odre\u0111ivanja spola. Ako je temperatura tijekom prve tre\u0107ine perioda inkubacije izme\u0111u 31,7 i 34,5 stupnjeva Celzijevih, potomak \u0107e biti mu\u0161ko, a u svim drugim slu\u010dajevima iz jaja \u0107e se izle\u0107i \u017eenka.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kod ovih vrsta posebni termoosjetljivi enzimi i hormoni odgovorni su za oda\u0161iljanje inicijalnih signala za odre\u0111ivanje spola. Znanstvenici jo\u0161 uvijek poku\u0161avaju shvatiti postoji li ovaj neobi\u010dan sustav oduvijek kod ovih \u017eivotinja i njihovih predaka ili se razvio uslijed odre\u0111enih selektivnih pritisaka tijekom evolucije. Primjerice, kod nekih vrsta gu\u0161tera \u017eenkama treba vi\u0161e vremena da dosegnu spolnu zrelost nego mu\u0161karcima. \u017denski potomci koji na svijet do\u0111u ranije (kad su temperature hladnije) mogu stoga imati odre\u0111ene prednosti naspram onih koje \u0107e dulje \u010dekati da dosegnu spolnu zrelost. Kod nekih drugih vrsta, spol je \u2013 vjerovali ili ne \u2013 odre\u0111en dru\u0161tvenim, a ne okoli\u0161nim faktorima.<\/p>\n\n\n\n

Ako vam to nije dovoljno neobi\u010dno, spomenimo i da kod ovih vrsta jedinke mogu promijeniti spol <\/em>dobrano nakon \u0161to dosegnu razdoblje spolne zrelosti. Nekoliko vrsta morskoga grge\u010da \u017eivi u malenim haremima u kojima ve\u0107em brojem \u017eenki \u201evlada\u201c dominantni mu\u017ejak. Jednom kada mu\u017ejak ugine, najve\u0107a \u017eenka \u0107e se preobraziti u mu\u017ejaka i preuzeti vlast nad haremom. U samo pet dana njeni \u0107e se jajnici preobraziti u testise i novonastali mu\u017ejak \u0107e biti sposoban za parenje s drugim \u017eenkama i stvaranje potomaka. Budu\u0107i da su sve jedinke ro\u0111ene kao \u017eenke, a zatim se neke od njih preobraze u mu\u017ejake, ovaj tip reprodukcije se zove protoginija (u slobodnom prijevodu \u2013 ‘prvo \u017eene’). Kod nekih drugih vrsta riba zabilje\u017een je obrnut slu\u010daj \u2013 svi potomci su mu\u0161koga roda te se po potrebi transformiraju u \u017eenke. Ovaj tip reprodukcije naziva se protoandrija.<\/p>\n\n\n\n

Ovakvi sustavi nazivaju se jo\u0161 i sustavima dosljednoga hermafroditizma. Oni su posebno efikasni zato \u0161to kod vrsta kod kojih su prisutni postoje odre\u0111ene veli\u010dine i \u017eivotne faze u kojima su mu\u0161ke odnosno \u017eenske jedinke posebno uspje\u0161ne. Primjerice, ako su \u017eenske jedinke posebno dobro prilago\u0111ene okolini kada su mlade, dok istovremeno najve\u0107e \u0161anse za pre\u017eivljavanje imaju najve\u0107i mu\u017ejaci, za\u0161to jedna jedinka ne bi mogla uzeti najbolje od oba \u201espola\u201c? U ovom smislu sasvim je logi\u010dno da potomak u ranoj fazi svoga razvoja iskori\u0161tava prednosti koje mu donosi \u010dinjenica da je \u017eenka, a \u010dim malo poraste promijeni spol i time pove\u0107ava vlastite \u0161anse za pre\u017eivljavanje. Ove vrste hermafrodita iskori\u0161tavaju specifi\u010dne uloge koje jedinke oba spola \u201eigraju\u201c u raznim fazama svoga razvoja, a sve kako bi maksimizirale reproduktivni uspjeh i na taj na\u010din sa\u010duvale svoju vrstu.<\/p>\n\n\n\n

Dvospolci<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Neke \u017eivotinjske vrste u potpunosti su \u201eodbacile\u201c ideju kako razli\u010diti spolovi pripadaju razli\u010ditim tijelima (ili barem tijelima u razli\u010ditom stupnju razvoja). Ove vrste, znane i kao simultani (istovremeni) hermafroditi, imaju i \u017eenske i mu\u0161ke spolne organe. Velik postotak simultanih hermafrodita \u010dine vrste koje se kre\u0107u iznimno sporo ili su nepokretne te su ovim sustavom reprodukcije zna\u010dajno pove\u0107ali \u0161anse da im je \u201epartner\u201c dostupan kada je to potrebno. U terminima \u010diste teorije vjerojatnosti, ukoliko se kre\u0107ete iznimno sporo, postoje male \u0161anse da \u0107ete slu\u010dajno naletjeti na raspolo\u017eivoga seksualnog partnera. U ovom slu\u010daju mnogo je efikasnije da svaka jedinka mo\u017ee odigrati obje reproduktivne uloge te se pariti sa svakom jedinkom na koju putem naleti. Ovo je velika prednost pred \u017eivotinjama s klasi\u010dnim spolnim ulogama, kod kojih se jedna jedinka mo\u017ee pariti samo s odre\u0111enim dijelom svoje vrste razli\u010ditoga spola.<\/p>\n\n\n\n

Generalno govore\u0107i, stvaranje jajnih stanica mnogo je kompliciranije i te\u017ee od produkcije spermija. Kako onda ovi hermafroditi odlu\u010de tko \u0107e igrati koju \u201eulogu\u201c tijekom razmno\u017eavanja? Neke vrste riba razvile su veoma demokratski na\u010din rje\u0161avanja ovoga problema. Parovi riba pare se nekoliko puta u kra\u0107em vremenskom razmaku izmjenjuju\u0107i se u ulogama mu\u017ejaka odnosno \u017eenke. Na ovaj na\u010din princip reciprociteta osigurava da su oba roditelja ulo\u017eila jednaku koli\u010dinu truda u budu\u0107e potomstvo. \u010cak i pone\u0161to \u201epravedniji\u201c sustav razvile su neke vrste pu\u017eeva koje se upu\u0161taju u takozvanu recipro\u010dnu kopulaciju. U ovomu \u010dinu oba seksualna partnera penetriraju istovremeno jedan u drugoga te ispu\u0161taju spermije.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina simultanih hermafrodita razmno\u017eava se putem parenja s partnerima i na taj na\u010din odr\u017eava genetsku raznolikost vrste. No, postoje i neke vrste ovih hermafrodita koje se mogu \u201esamooploditi\u201c i time u potpunosti eliminirati potrebu da za stvarane potomstva pronalaze adekvatnoga partnera. Postoji i jo\u0161 jedna grupacija \u017eivotinjskih vrsta kojima za stvaranje potomstva ne trebaju partneri, no te vrste koriste pone\u0161to druga\u010diji proces od ovoga gore opisanog. Za razliku od samooplodnje, u kojoj jedna jedinka proizvodi i jajne stanice i spermije, neke vrste koriste proces partenogeneze tijekom kojega se u potpunosti normalan potomak razvija iz neoplo\u0111enoga jaja\u0161ca. U ovom procesu potrebne su samo \u017eenske jedinke za produljenje \u017eivotnoga vijeka vrste. Vrste koje koriste ovaj oblik razmno\u017eavanja mogu biti isklju\u010divo \u201epartenogenezne\u201c te se uvijek razmno\u017eavaju aseksualnim putem ili djelomi\u010dno \u201epartenogenezne\u201c ako ovaj proces koriste samo povremeno. U\u0161i, p\u010dele, pu\u017eevi i crvi neke su od najpoznatijih i najbolje prou\u010denih vrsta koje se razmno\u017eavaju uz pomo\u0107 procesa partenogeneze.<\/p>\n\n\n\n

Djelomi\u010dna partenogeneza tako\u0111er je zabilje\u017eena i kod morskih pasa, gu\u0161tera i ptica, ali samo kod jedinki u zato\u010deni\u0161tvu. Ranije ove godine znanstvenici su prvi put zabilje\u017eili i partenogenezu kod kralje\u017enjaka u divljini (svjedo\u010dili su \u201ebezgre\u0161nom\u201c za\u010de\u0107u i ra\u0111anju poskoka) \u0161to sugerira kako je partenogeneza vjerojatno u\u010destaliji na\u010din razmno\u017eavanja nego \u0161to se do sada mislilo.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najve\u0107ih selektivnih prednosti za vrste koje koriste ovaj proces pri razmno\u017eavanju jest ta \u0161to se mogu veoma brzo prilagoditi novom okoli\u0161u, budu\u0107i da nemaju potrebu da lociraju (ili uop\u0107e stvaraju) mu\u017ejake. Uz partenogenezu, uspje\u0161an genotip mo\u017ee se prakti\u010dki neograni\u010deno umno\u017eavati bez potrebe da prili\u010dnu koli\u010dinu vremena, energije i resursa tro\u0161i na pronalazak spolnoga partnera.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, nedostatak ovoga na\u010dina razmno\u017eavanja jest taj \u0161to su neoplo\u0111ena jaja\u0161ca naj\u010de\u0161\u0107e haploidna, \u0161to zna\u010di da svaka njihova stanica ima samo jednu polovinu uobi\u010dajenih kromosomskih parova, zbog \u010dega velik broj ovakvih \u201etrudno\u0107a\u201c zavr\u0161i nesretno. Upravo zbog ovoga, kod vrsta koje ne poznaju patenogenezu, iz neoplo\u0111ene jajne stanice ne mo\u017ee nastati zametak. Neke vrste ovom su problemu dosko\u010dile tako \u0161to proizvode diploidna jaja. Kod drugih vrsta haploidni potomci ipak prona\u0111u na\u010din da se razviju u normalne jedinke svoje vrste, a neke \u017eivotinje razvile su i mno\u0161tvo drugih na\u010dina da pove\u0107aju broj kromosoma u vremenu dok jajna stanica sazrijeva.<\/p>\n\n\n\n

Promjene u sustavima odre\u0111ivanja spola<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Sustavi koji odre\u0111uju spol jedinki u \u017eivotinjskom svijetu konstantno evoluiraju. Kod vrsta poput nas, gdje je spol odre\u0111en prisustvom jednoga jedinog kromosoma (iako, kako smo vidjeli, i tu ima zna\u010dajnih iznimaka), neupareni spolni kromosom ne mo\u017ee izvr\u0161iti proces \u201erekombinacije\u201c s drugim odgovaraju\u0107im kromosomom. Zbog ove \u010dinjenice vjerojatnost akumulacije \u0161tetnih mutacija zna\u010dajno se pove\u0107ava. Zbog rastu\u0107eg broja mutacija, evolucija konstantno \u201etjera\u201c gene u druge kromosome i na taj na\u010din zna\u010dajno degradira neupareni spolni kromosom. Upravo je zbog ovoga ljudski Y kromosom tako malen (ima 60 milijuna bazi\u010dnih parova, u usporedbi s 155 milijuna parova kod X kromosoma). Ovaj kromosom u kona\u010dnici postaje toliko malen i nestabilan da se \u201eprika\u010di\u201c nekomu drugom kromosomu. Ovom kombinacijom nastaje sasvim novi kromosom koji odre\u0111uje spol. <\/em>Glodavci, vinske mu\u0161ice i mnoge druge \u017eivotinje \u201eizgubile\u201c su spolni kromosom na ovaj na\u010din, a ista stvar se o\u010dekuje i kod \u010dovjeka. Ne uskoro, dodu\u0161e, no procjenjuje se kako \u0107emo Y kromosom u potpunosti izgubiti u narednih deset milijuna godina.<\/p>\n\n\n\n

Osim ovoga, proces odre\u0111ivanja spola kod \u017eivotinja mo\u017ee biti zna\u010dajno izmijenjen genetskim promjenama. Prou\u010davaju\u0107i molekularne markere kod raznih reptila, istra\u017eiva\u010di su otkrili da australski agamidi (grupa reptila koja uklju\u010duje ve\u0107inu varana) tijekom evolucije vrlo vjerojatno pre\u0161li s temperaturnoga sustava (poput onog opisanoga kod krokodila i japanskih barskih kornja\u010da) odre\u0111ivanja spola na \u010disto genetski. Ovakve promjene vjerojatno nisu toliko rijetke, a to se poglavito odnosi na reptile. Procjenjuje se kako su neke vrste kornja\u010da ovu zamjenu izvr\u0161ile barem \u0161est puta tijekom svoje povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom vremena razli\u010diti selektivni pritisci iz okoli\u0161a mogu djelovati povoljno naspram specifi\u010dnih mehanizama odre\u0111ivanja spola (bilo onih ovisnih o temperaturu ili strogo genetskih). Kao i obi\u010dno kad je rije\u010d o evoluciji, pre\u017eivjet \u0107e one vrste koje se najbr\u017ee prilagode novom okoli\u0161u ili promjenama u starom. I dok je ova \u010dinjenica prili\u010dno o\u010dita, znanstvenike i dalje mu\u010di odgovor na pitanje kako je uop\u0107e mogu\u0107e da postoje mehanizmi odgovorni za proces promjene na\u010dina odre\u0111ivanja spola kod nekih \u017eivotinjskih vrsta. Naposljetku, na temelju svega gore napisanoga mo\u017eemo zaklju\u010diti kako je u \u017eivotinjskom svijetu spol izrazito kompliciran i dinami\u010dan proces koji uklju\u010duje genetiku, fiziologiju i okoli\u0161. \u010cak i unutar jedne vrste, proces odre\u0111ivanja spola nikada nije jednozna\u010dan niti mo\u017ee biti opisan nekim generalnim pravilom. Kao i mno\u0161tvo drugih \u017eivotinjskih obilje\u017eja i osobina, spol je iznimno fleksibilna karakteristika koja se neprestano razvija poku\u0161avaju\u0107i se \u0161to bolje prilagoditi uvijek izazovnim uvjetima na Zemlji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada razmi\u0161ljamo o spolu, vrlo \u010desto to \u010dinimo pregledavaju\u0107i stvari kao da su one crne ili bijele. Postoji mu\u0161ko, postoji \u017eensko i tu pri\u010da zavr\u0161ava. Dru\u0161tvo u kojemu \u017eivimo spol tretira kao dihotomnu varijablu; na gotovo svakom obrascu moramo ozna\u010diti ku\u0107icu M ili \u017d, odlazimo na sportske doga\u0111aje na kojima se (naj\u010de\u0161\u0107e) natje\u010du isklju\u010divo mu\u0161karci […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067101,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16347],"tags":[19244,16875,18939],"class_list":["post-21010017","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-genetika","tag-ljudi","tag-spol","tag-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010017","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21010017"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010017\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067103,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010017\/revisions\/21067103"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067101"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21010017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21010017"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21010017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}