{"id":21010032,"date":"2019-11-15T02:43:00","date_gmt":"2019-11-15T01:43:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21010032"},"modified":"2020-10-15T16:13:45","modified_gmt":"2020-10-15T14:13:45","slug":"kreativni-ljudi-cesce-pate-od-mentalnih-oboljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kreativni-ljudi-cesce-pate-od-mentalnih-oboljenja\/","title":{"rendered":"Kreativni ljudi \u010de\u0161\u0107e pate od mentalnih oboljenja"},"content":{"rendered":"

Bili toga svjesni ili ne, vjerojatno ste i sami zagovornik stereotipa kako su izrazito kreativni ljudi mentalno nestabilniji od prosjeka generalne populacije. \u010cesto \u0107emo tako za neku osobu koja se pona\u0161a \u010dudno ili nekonvencionalno re\u0107i: “Ma on ti je umjetnik, zna\u0161 kakvi su oni”, ili neku sli\u010dnu re\u010denicu kojom potvr\u0111ujemo stereotip da kreativni um na svijet gleda druga\u010dijim o\u010dima od drugih.<\/p>\n

Istini za volju, ovo uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje nije bez temelja. Jo\u0161 1936. godine u svom eseju The Crack-up<\/em> Francis Scott Fitzgerald (ameri\u010dki romanopisac i novelist najpoznatiji po djelima Veliki Gatsby<\/em> i Neobi\u010dna pri\u010da o Benjaminu Buttonu<\/em>) detaljno opisuje vlastite bitke s depresijom i alkoholizmom. Samo \u010detiri godine prije toga, njema\u010dki je psihijatar Wilhelm Lang-Eichbaum proveo istra\u017eivanje na uzorku od osamsto ispitanika koji su u to vrijeme smatrani genijalcima i zaklju\u010dio kako ti ljudi imaju ve\u0107u tendenciju prema \u201enervoznim tenzijama\u201c od generalne populacije.<\/p>\n

Prije ne\u0161to vi\u0161e od sedam godina provedena je studija u kojoj je grupa od trideset pisaca s presti\u017ene Radionice za pisce (Writer’s<\/em> Workshop<\/em>) <\/em>na Sveu\u010dili\u0161tu u Iowi uspore\u0111ena s trideset ljudi sli\u010dnog IQ-a i pribli\u017eno jednakoga obrazovanja. Pisci su imali mnogo ve\u0107u vjerojatnost da pate od nekoga oblika poreme\u0107aja raspolo\u017eenja nego kontrolna skupina. Uz sve to, na portalu FastCompany <\/em>navode i podatak kako je od jedanaest ameri\u010dkih dobitnika Nobelove nagrade za knji\u017eevnost njih \u010detvero sasvim sigurno iskazivalo jasne znakove alkoholizma (Sinclair Lewis, Eugene o’Neill, William Faulkner i Ernest Hemingway), odnosno barem tako tvrdi dr. Donald W. Goodwin koji je napisao knjigu posve\u0107enu ovom problemu.<\/p>\n

Ove jeseni objavljena je prva prava opse\u017ena i statisti\u010dki relevantna studija koja povezuje kreativnost i mentalna oboljenja. Rezultati studije objavljeni su u \u010dlanku Mental Illness, Suicide, And Creativity: 40-Year Prospective Total Population Study <\/em> u znanstvenom \u010dasopisu Journal of Psychiatric Research. <\/em>Pri izradi ove studije znanstvenici su prou\u010dili otprilike 1,2 milijuna medicinskih kartona iz \u0161vedskoga nacionalnog registra, a zatim ove podatke usporedili s onima generalne populacije.<\/p>\n

Zaklju\u010dci do kojih su stigli bili su prili\u010dno zanimljivi. Sveukupno, za ljude koji su se profesionalno bavili bilo kojim poslom koji se mo\u017ee smatrati kreativnim, postojala je 8% ve\u0107a \u0161ansa da \u0107e oboljeti od nekog oblika bipolarnoga poreme\u0107aja. Valja napomenuti, kreativnim poslovima ozna\u010deni su oni umjetni\u010dki (ljudi koji su se profesionalno bavili \u0161irokim dijapazonom poslova od fotografije do koreografije) i usko znanstveni (sveu\u010dili\u0161ni profesori i istra\u017eiva\u010di). No, u ovaj postotak nisu uklju\u010deni i pisci koji su imali gotovo nevjerojatnu 121% ve\u0107u \u0161ansu da \u0107e oboljeti od bipolarnoga poreme\u0107aja nego prosje\u010dni \u0160ve\u0111anin iz generalne populacije. Uza sve to, pisci su imali statisti\u010dki zna\u010dajno pove\u0107ane \u0161anse za oboljenje od poreme\u0107aja povezanih s anksioznosti (i do 38%), a stope \u201ealkoholizma, ovisnosti o te\u0161kim drogama i samoubojstava tako\u0111er su bile znatno ve\u0107e me\u0111u ovim kreativcima nego ‘obi\u010dnim’ ljudima\u201c, ka\u017ee Simon Kyaga, glavni autor studije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ovi podatci su toliko \u0161okantni da se moramo zapitati: \u0161to se ovdje doga\u0111a?! Za\u0161to su najkreativnije osobe najpodlo\u017enije mentalnim oboljenjima i za\u0161to je posebno \u201epopularan\u201c ba\u0161 bipolarni poreme\u0107aj? Kyaga nagla\u0161ava da, ako se uop\u0107e \u017eelimo pribli\u017eiti valjanom odgovoru na ova pitanja, prvo moramo rije\u0161iti prili\u010dno neugodan problem samoga definiranja pojma kreativnosti. U spomenutom istra\u017eivanju, Kyaga i suradnici kreativnost su promatrali s tri aspekta: osobnost (osobine poput znati\u017eelje za koje se zna da su povezane s kreativnosti), proces (sve ono \u0161to se zapravo doga\u0111a u mozgu tijekom kreativnoga procesa) i produkt (kona\u010dna posljedica kreativnoga procesa). Jednostavnim rije\u010dima, Kyaga smatra kako je kreativnost zapravo proizvodnja ne\u010dega novog i smislenog. Jasno, ovi termini su prili\u010dno subjektivni i ponajvi\u0161e ovise o sposobnostima istra\u017eiva\u010da da njima manipuliraju. \u201eNovim i smislenim\u201c proizvodom mo\u017ee se smatrati nevjerojatno mnogo stvari, a na znanstvenicima je bilo da se upuste u nezahvalan zadatak odre\u0111ivanja koje su od tih stvari produkt kreativnoga procesa, a koje ne.<\/p>\n

\u201eKada patite od nekoga oblika manije, vjerojatno \u0107ete biti u stanju obaviti mnogo vi\u0161e posla nego normalna osoba. Tako\u0111er, mani\u010dne osobe \u010desto \u0107e dobivati i mnogo \u0161ire i nekonvencionalnije ideje, a \u0161to vi\u0161e ideja razvijate to ste i kreativnija osoba\u201c, ka\u017ee Kyaga. Naravno, maniju nikako ne treba direktno povezivati s genijalnosti. Sasvim je mogu\u0107 i \u010dest slu\u010daj da mani\u010dna osoba, primjerice, stvara umjetni\u010dka djela koja su po svim mjerilima \u2013 prili\u010dno lo\u0161a. Osim ovoga, Kyagin tim prona\u0161ao je vezu izme\u0111u bipolarnoga poreme\u0107aja i ambicije. Ako ste uistinu ambiciozni, tada \u0107ete u svakom trenutku aktivno tra\u017eiti nove poslove i zadatke. Drugim rije\u010dima, va\u0161a potreba da radite ne\u0161to kreativno vjerojatno \u0107e biti tek nusprodukt \u010dinjenice da jednostavno ne mo\u017eete mirno stajati na mjestu.<\/p>\n

No, ovo jo\u0161 uvijek ne obja\u0161njava za\u0161to su stope bipolarnih poreme\u0107aja mnogo vi\u0161e kod pisaca nego u generalnoj populaciji. Studija Kyage i suradnika pokazala je kako, osim bipolarnoga poreme\u0107aja, pisci mnogo \u010de\u0161\u0107e obolijevaju i od mno\u0161tva drugih psiholo\u0161kih poreme\u0107aja \u2013 od anksioznosti do alkoholizma. Kyaga na temelju ovoga zaklju\u010duje kako na u\u010destalost mentalnih oboljenja kod pisaca utje\u010du neki bitni eksterni faktori. \u201eOd trenutka kada ste ne\u0161to napisali pa do trenutka kada dobijete neku povratnu informaciju, a da ne govorim o trenutku kada va\u0161 rad kona\u010dno bude objavljen \u2013 pro\u0111e prili\u010dno mnogo vremena. To \u010dekanje i nervoza koja ga prati nisu tako u\u010destali u drugim kreativnim zanimanjima\u201c, ka\u017ee Kyaga.<\/p>\n

Iako se u ovoj \u010dinjenici mo\u017ee kriti dio obja\u0161njenja, Kyaga ipak ne obja\u0161njava za\u0161to se ista stvar ne odnosi, primjerice, na slikare, plesa\u010de pa \u010dak i znanstvenike koji u vremenu u kojem nitko ne prepoznaje njihov rad tako\u0111er prolaze kroz agoniju \u010dekanja.<\/p>\n

Jedno od najva\u017enijih pitanja koje proizlazi iz ove studije \u0161vedskih znanstvenika jest mogu\u0107nost lije\u010denja i prevencije ovih poreme\u0107aja. Mo\u017ee li nova dijagnostika (pogotovo rezultati studije koji jasno identificiraju rizi\u010dne skupine za razvitak pojedinih oboljenja) pomo\u0107i lije\u010dnicima da pomognu svojim pacijentima? Kyaga smatra da je odgovor na ovo pitanje potvrdan: \u201ePacijenti se ne mogu jednostavno reducirati na dijagnozu i rezultati ove studije jasno isti\u010du tu \u010dinjenicu\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

Kyaga tako\u0111er nagla\u0161ava kako je pogre\u0161no na pacijente gledati s crno-bijelim nao\u010dalama \u2013 ili su bolesni ili nisu. Prema njemu, \u010dak i neke bolesti imaju zna\u010dajnih prednosti i mogu doprinijeti kvaliteti \u017eivota \u201ebolesne\u201c osobe. \u201e\u010cinjenica da neka osoba pati od odre\u0111enoga psiholo\u0161kog poreme\u0107aja mo\u017ee imati odre\u0111ene prednosti, primjerice, mo\u017ee pove\u0107ati \u0161anse da oboljela osoba bude izrazito kreativna\u201c, ka\u017ee Kyaga. Upravo zbog ovoga razloga, znanstvenici koji su proveli istra\u017eivanje smatraju kako bi svaki lije\u010dnik trebao dvaput promisliti prije nego \u0161to nekom pacijentu propi\u0161e lijekove kojima \u0107e obuzdavati njegovo psiholo\u0161ko stanje. Lijekovi mogu stabilizirati pacijenta i u\u010diniti ga \u201enormalnijim\u201c u skladu s dominantnim standardima, no isto tako mogu sasvim poremetiti tri stuba kreativnosti \u2013 osobnost, kreativni proces i produkt. Pitanje je u kojoj mjeri lijekovi takvoj osobi poma\u017eu.<\/p>\n

S pozitivne strane, Kyaga nagla\u0161ava kako su odre\u0111ene studije ukazale na \u201epoja\u010danje\u201c kreativnih sposobnosti kod pacijenata koji su uzimali litij, lijek koji se \u010desto koristi za lije\u010denje bipolarnoga poreme\u0107aja. On navodi primjer istra\u017eivanja iz 1979. godine, objavljenoga u \u010dasopisu British Journal of Psychiatry <\/em>u kojem su znanstvenici ispitivali efekte kori\u0161tenja litija kod 24 umjetnika s dijagnozom mani\u010dne depresije. Polovina uzorka prijavila je pove\u0107anu aktivnost na polju kreativnoga stvaranja nakon uzimanja lijeka.<\/p>\n

Za kraj, Kyaga nagla\u0161ava kako bi \u201emedicinski tretmani trebali biti bazirani na opse\u017enim klini\u010dkim studijama. Kako bi to bilo mogu\u0107e, potrebno je koristiti ogromne baze podataka\u201c. Ba\u0161 poput one u kojoj se nalazi 1,2 milijuna \u0160ve\u0111ana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bili toga svjesni ili ne, vjerojatno ste i sami zagovornik stereotipa kako su izrazito kreativni ljudi mentalno nestabilniji od prosjeka generalne populacije. \u010cesto \u0107emo tako za neku osobu koja se pona\u0161a \u010dudno ili nekonvencionalno re\u0107i: “Ma on ti je umjetnik, zna\u0161 kakvi su oni”, ili neku sli\u010dnu re\u010denicu kojom potvr\u0111ujemo stereotip da kreativni um na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21010033,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368,16338],"tags":[17012,16874],"class_list":["post-21010032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","category-psihologija","tag-kreativnost","tag-umjetnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21010032"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010032\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21010033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21010032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21010032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21010032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}