{"id":21010194,"date":"2012-12-12T15:35:42","date_gmt":"2012-12-12T14:35:42","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21010194"},"modified":"2022-07-07T01:43:12","modified_gmt":"2022-07-06T23:43:12","slug":"znanstvenici-korak-blize-razumijevanju-evolucijske-enigme-kako-su-se-od-peraja-razvili-udovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-korak-blize-razumijevanju-evolucijske-enigme-kako-su-se-od-peraja-razvili-udovi\/","title":{"rendered":"Znanstvenici korak bli\u017ee razumijevanju evolucijske enigme: kako su se od peraja razvili udovi?"},"content":{"rendered":"\n

U periodu u kojem se sada nalazimo, prili\u010dno je sigurno pred \u0161irom populacijom izjaviti kako su se ljudi razvili od majmuna (ili to\u010dnije, kako smo se razvili od zajedni\u010dkoga pretka).<\/p>\n\n\n\n

No, ono \u0161to ljudi \u010desto zaboravljaju jest da se ovo zbilo relativno nedavno, odnosno, evolucija je tekla milijunima i milijunima godina prije nego \u0161to se bilo kakav oblik \u010dovjeka\/majmuna pojavio na licu Zemlje, pi\u0161e Geekosystem<\/em>. Dapa\u010de, na\u0161 pradavni predak moralo je biti bi\u0107e nalik ribi koje se, iz samo njemu poznatih razloga, odlu\u010dilo pobuniti protiv tada\u0161njega statusa quo<\/em>, otisnuti se na \u010dvrsto tlo i kroz generacije i generacije od peraja razviti prve udove.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje, kojeg su proveli dr. Jose Luis Gomez-Skarmeta i dr. Fernando Casares sa \u0161panjolskoga sveu\u010dili\u0161ta CSIC Pablo de Olavide-Junta de Andalucia, sugerira da je za ovaj povijesni evolucijski iskorak odgovoran gen Hoxd13. Naime, kada su znanstvenici jednoj endemskoj vrsti zebrica dodali dodatnu kopiju ovoga gena, u njihovim tijelima otpo\u010deo je proces pretvaranja peraja u udove vjerojatno nalik onome kod pradavnih riba koje su se otisnule na \u010dvrsto tlo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kada je gen Hoxd13 umetnut u embrij zebrice (preciznije u peraju koja je bila u nastajanju), znanstvenici su primijetili kako je otpo\u010deo proces stvaranja hrskavi\u010dnoga tkiva, a ne specifi\u010dnoga tkiva od kojega ina\u010de nastaju peraje kod ovih malenih riba. Vode\u0107i se ovim nalazima istra\u017eiva\u010di su se upitali je li kontrolni element koji regulira gen Hoxd13 odgovoran za pove\u0107anje produkcije ovoga specifi\u010dnog gena te posljedi\u010dno odgovoran i za razvijanje udova od peraja. No, moderne ribe poput zebrice zapravo i nemaju ovaj kontrolni element u svojim tijelima pa znanstvenici nisu ni mogli izravno potaknuti proizvodnju gena Hoxd13 u njihovim tijelima.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, ovo ih nije zaustavilo nego tek nagnalo da potra\u017ee alternativno rje\u0161enje. I to na prili\u010dno neo\u010dekivanom mjestu \u2013 u tijelima mi\u0161eva. Znanstvenici su, naime, kontrolni element za proizvodnju gena Hoxd13 prona\u0161li kod jedne vrste mi\u0161eva, ekstrahirali ga i zatim ga umetnuli u embrij zebrice. Ba\u0161 kao \u0161to su i predvidjeli, kontrolni element aktivirao je proizvodnju gena Hoxd13 u tijelu ribe. Posljedi\u010dno, ribe s umetnutim mi\u0161jim kontrolnim elementom razvijale su peraje vi\u0161e nalik udovima, nego pripadnici njihove vrste s \u201enormalnim\u201c genomom.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUz pomo\u0107 ovoga istra\u017eivanja otkrili smo da kod zebrica mi\u0161ji kontrolni element, zadu\u017een za proizvodnju gena Hoxd13, mo\u017ee potaknuti razvitak rudimentarnih oblika udova. Ovi rezultati sugeriraju da je molekularna ma\u0161inerija sposobna za aktivaciju ovoga kontrolnog elementa bila prisutna kod najstarijega zajedni\u010dkog pretka \u017eivotinja s perajama i \u017eivotinja s razvijenim udovima\u201c, ka\u017ee dr. Cesares.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U periodu u kojem se sada nalazimo, prili\u010dno je sigurno pred \u0161irom populacijom izjaviti kako su se ljudi razvili od majmuna (ili to\u010dnije, kako smo se razvili od zajedni\u010dkoga pretka). No, ono \u0161to ljudi \u010desto zaboravljaju jest da se ovo zbilo relativno nedavno, odnosno, evolucija je tekla milijunima i milijunima godina prije nego \u0161to se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21010195,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16345],"tags":[16934],"class_list":["post-21010194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-evolucija","tag-riba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21010194"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065778,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010194\/revisions\/21065778"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21010195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21010194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21010194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21010194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}