{"id":21010197,"date":"2012-12-18T13:52:34","date_gmt":"2012-12-18T12:52:34","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21010197"},"modified":"2021-03-27T11:23:58","modified_gmt":"2021-03-27T10:23:58","slug":"som-koji-lovi-somgolubove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/som-koji-lovi-somgolubove\/","title":{"rendered":"Som koji lovi golubove"},"content":{"rendered":"<p>U jugozapadnoj Francuskoj vrlo posebna skupina riba nau\u010dila je kako hvatati, vjerovali ili ne, golubove. Ove neobi\u010dne scene odvijaju se na rijeci Tarn koja prolazi kroz francuski grad Albi. Na svome vijugavom putu, rijeka prolazi i pokraj oto\u010di\u0107a na kojem se golubovi okupljaju u velikim brojevima kako bi se o\u010distili i okupali, pi\u0161e <em>DiscoverMagazine.<\/em><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"580\" height=\"393\" class=\"size-full wp-image-21010198 aligncenter\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/12\/som.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/12\/som.jpg 580w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2012\/12\/som-300x203.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/p>\n<p>Na njihovu nesre\u0107u, oko oto\u010di\u0107a patroliraju jata europskih somova, od 1 do 1,5 metra duga\u010dke ribe, najve\u0107e na Starom kontinentu. Ovi somovi razvili su jednu uistinu nevjerojatnu sposobnost \u2013 poput krokodila pri\u0161uljaju se golubovima na rubu rijeke te ih sna\u017enim zahvatom \u010deljusti privuku u vodu. U ovom procesu na nekoliko se kratkih sekundi na\u0111u nasukani na povr\u0161ini, no spretnim kretnjama sna\u017enih peraja za trenutak se ponovno na\u0111u u vodi. S plijenom u ustima.<\/p>\n<p>Istini za volju, morski &#8220;predatori&#8221; koje love na kopnu postoje i na drugim krajevima svijeta. Poznati su tako dupini iz Ju\u017ene Karoline koji organiziranim naporima malene ribe nasukavaju na obalu i zatim se njima goste. Postoje i argentinski kitovi ubojice koji se hotimice zalije\u0107u na obalu kako bi se po\u010dastili kakvim usnulim morskim lavom. Taktika somova iz Tarna zapravo je toliko sli\u010dna strategijama lova gore opisanih \u017eivotinja da ih Julien Cucherousset sa Sveu\u010dili\u0161ta Paul Sabatier u Toulouseu naziva \u201eslatkovodnim kitovima ubojicama\u201c.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je od lokalnih ribara dobio dojave o ovim neobi\u010dnim somovima, Cucherousset se zaputio u Albi i promatrao ribe s obli\u017enjega mosta. Tijekom ljeta 2011. godine dokumentirao je \u010dak 54 napada somova na golubove, od \u010dega je njih 28% bilo uspje\u0161no.<\/p>\n<p>Da lov somova nalikuje krokodilskom lovu, svjedo\u010di i podatak da ribe pri lovu koriste svoje \u201ebrkove\u201c (dlake nalik ma\u010djima zbog kojih su u engleskom jeziku somovi i dobili ime \u2013 <em>catfish<\/em>) kako bi detektirali pokrete golubova. Naime, Cucherousset je nakon pregledavanja opse\u017enog video materijala zaklju\u010dio kako somovi pri lovu podi\u017eu svoje \u201ebrkove\u201c te love isklju\u010divo one golubove koji se kre\u0107u. Iz ovoga je zaklju\u010dio kako im upravo \u201ebrkovi\u201c poma\u017eu detektirati vibracije u vodi koje proizvodi golub, vibracije koje postaju signal za napad.<\/p>\n<p>Chucherousset je prikupio i uzorke somova, ali i uzorke triju \u017eivotinja kojima se ova riba hrani \u2013 golubova, rakova i manjih riba. Sve ove \u017eivotinje imaju razli\u010dite razine ugljika i du\u0161ika u njihovim tijelima i Chucherousset je iskoristio ove podatke kako bi pokazao da se svaka jedinka soma razlikuje po udjelu ovih elemenata s obzirom na vrstu plijena koja dominira u njihovoj prehrani. Tako\u0111er, zaklju\u010dio je i kako oni somovi koji love golubove jedu zna\u010dajno manje ribe od preostalih \u010dlanova svoje vrste.<\/p>\n<p>Ve\u0107 na prvi pogled je jasno kako se ovdje radi o prili\u010dno neobi\u010dnom i rijetkom pona\u0161anju. Chucherousset jo\u0161 uvijek poku\u0161ava prona\u0107i odgovor na pitanje za\u0161to i kako su ove ribe uop\u0107e po\u010dele loviti golubove. Ostaje nejasno i imaju li kakve posebne prednosti zbog ovoga na\u010dina lova.<\/p>\n<p>Europski som je vrsta koja je umjetnim putem stigla u rijeku Tarn 1983. godine i od tada je njena populacija eksplodirala. Je li mogu\u0107e da su ovi uljezi rije\u010dnog ekosustava jednostavno pojeli previ\u0161e ribe i sada su prisiljeni tra\u017eiti izvor hrane na drugim, ma kako neobi\u010dnim, mjestima? Obja\u0161njava li ovo i \u010dinjenicu da golubove uglavnom love najmanje jedinke vrste, one koje nisu dovoljno sposobne da se natje\u010du za sve oskudniju ribu s ostalim pripadnicima vrste? Ili se jednostavno radi o tome da kod manjih jedinki postoji i manja mogu\u0107nost da se nepovratno nasu\u010du na obali, odnosno da im je potrebno manje energije da se sna\u017enim pokretima peraja izmigolje natrag u vodu? U kona\u010dnici, glavno pitanje je za\u0161to je riba u ustima dovoljno velik izazov za somove da riskiraju lov na kopnu, lov koji bi ih vrlo lako mogao stajati \u017eivota?<\/p>\n<p>Na ova pitanja znanost tek treba prona\u0107i odgovor.<\/p>\n<p><iframe src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/UZwPG_x6QEk\" frameborder=\"0\"  ><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U jugozapadnoj Francuskoj vrlo posebna skupina riba nau\u010dila je kako hvatati, vjerovali ili ne, golubove. Ove neobi\u010dne scene odvijaju se na rijeci Tarn koja prolazi kroz francuski grad Albi. Na svome vijugavom putu, rijeka prolazi i pokraj oto\u010di\u0107a na kojem se golubovi okupljaju u velikim brojevima kako bi se o\u010distili i okupali, pi\u0161e DiscoverMagazine. Na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21010198,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17004,16505,16934],"class_list":["post-21010197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-golub","tag-ptica","tag-riba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21010197"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010197\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21010198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21010197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21010197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21010197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}