{"id":21010337,"date":"2012-12-21T05:15:38","date_gmt":"2012-12-21T04:15:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21010337"},"modified":"2023-02-25T23:21:49","modified_gmt":"2023-02-25T22:21:49","slug":"kako-buka-utjece-na-zivot-divljih-zivotinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-buka-utjece-na-zivot-divljih-zivotinja\/","title":{"rendered":"Kako buka utje\u010de na \u017eivot divljih \u017eivotinja"},"content":{"rendered":"\n<p>Kako bi demonstrirali na koji na\u010din buka putuje kroz krajolik te kako utje\u010de na \u017eivotinjske vrste i ekosustav (\u0161to je glavni faktor u odre\u0111ivanju lokacija novih cesta i rekreacijskih staza), znanstvenici su po\u010deli s kori\u0161tenjem novoga alata, kojega je razvilo Dru\u0161tvo za o\u010duvanje divljih \u017eivotinja sa svojim partnerima.<\/p>\n\n\n\n<p>Alat imena <em>SPreAD-GIS<\/em> koristi slojeve prostornih podataka kako bi omogu\u0107io predvi\u0111anje \u0161irenja zvuka od izvora kroz okolni krajolik te odredio kako na njega utje\u010du razli\u010diti faktori kao, primjerice, vegetacija, teren, vremenski uvjeti i nivo pozadinskih zvukova. Uspje\u0161no odre\u0111ivanje na\u010dina \u0161irenja zvuka mo\u017ee omogu\u0107iti prognoziranje potencijalnih udara na divljinu. To mo\u017ee biti, primjerice, reduciranje kvalitete \u017eivotinjskog stani\u0161ta, mijenjanje geografske raspodjele \u017eivotinjskih vrsta, prekidanje \u017eivotinjske komunikacije te izazivanje stresa.<\/p>\n\n\n\n<p>U primjeru koji je prikazan u istra\u017eivanju, uspore\u0111uje se osjetljivost ljudi i sova na zvuk motornih vozila. Rezultat analize provo\u0111ene <em>SPreAD-GIS<\/em> alatom pokazuje da buka motornih vozila utje\u010de na sove u 45% \u0161irem podru\u010dju nego \u0161to utje\u010de na ljude. Izlo\u017eenost buci mo\u017ee pogoditi egzistenciju sova, budu\u0107i da se te \u017eivotinje oslanjaju na svoje visoko razvijeno osjetilo sluha kako bi locirale plijen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\">Znanstvenica Sarah Reed ka\u017ee da \u201eizlo\u017eenost ljudski proizvedenoj buci mo\u017ee sasvim promijeniti na\u010din funkcioniranja mnogih \u017eivotinjskih vrsta. One vrste koje nisu ba\u0161 tolerantne na buku stavljene su u nepovoljan polo\u017eaj te to s vremenom mo\u017ee rezultirati smanjivanjem bioraznolikosti. Prepoznavanjem utjecaja buke na, primjerice ptice ili sisavce, mo\u017eemo donositi adekvatnije odluke koje se ti\u010du prostornog planiranja.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Reed i njene kolege trenutno koriste<em> SPreAD-GIS <\/em>i terensko mjerenje utjecaja buke motornih vozila kako bi odredili podru\u010dje u kojemu je buka prevelika za ptice i sisavce na lokaciji Nacionalne \u0161ume Sierra u Kaliforniji. Tako\u0111er, taj model su preuzele tisu\u0107e korisnika u vi\u0161e od 25 zemalja te ga koriste za educiranje, istra\u017eivanje i prostorno planiranje.&nbsp; To uklju\u010duje modeliranje potencijalne \u0161tete od cesta, rekreacijskih staza, te\u0161ke industrijske opreme, stambenoga razvoja te iskori\u0161tavanja prirodnih resursa.<\/p>\n\n\n\n<p>Reed dodaje kako se ve\u0107 postoje\u0107i takvi ure\u0111aji koriste za mjerenje buke u sredinama u kojima uglavnom dominiraju ljudi i ne uklju\u010duju faktore koji utje\u010du na \u0161irenje buke u prirodnim sustavima. Ovo pomagalo je besplatno i primjereno \u010dak i prosje\u010dnim GIS korisnicima te je razvijeno u vrijeme kada ekolozi tek po\u010dinju razumijevati klju\u010dnu ulogu koju buka mo\u017ee imati na svijet divljine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/phys.org\/news\/2012-12-tree-forest-wildlife.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Phys.org<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako bi demonstrirali na koji na\u010din buka putuje kroz krajolik te kako utje\u010de na \u017eivotinjske vrste i ekosustav (\u0161to je glavni faktor u odre\u0111ivanju lokacija novih cesta i rekreacijskih staza), znanstvenici su po\u010deli s kori\u0161tenjem novoga alata, kojega je razvilo Dru\u0161tvo za o\u010duvanje divljih \u017eivotinja sa svojim partnerima. Alat imena SPreAD-GIS koristi slojeve prostornih podataka [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066976,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17009,21381,16714,18939],"class_list":["post-21010337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-buka","tag-divlje-zivotinje","tag-prezivljavanje","tag-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21010337"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066977,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010337\/revisions\/21066977"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21010337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21010337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21010337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}