{"id":21010407,"date":"2013-01-05T00:17:42","date_gmt":"2013-01-04T23:17:42","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21010407"},"modified":"2022-07-12T13:14:59","modified_gmt":"2022-07-12T11:14:59","slug":"zivimo-li-u-racunalnoj-simulaciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zivimo-li-u-racunalnoj-simulaciji\/","title":{"rendered":"\u017divimo li u ra\u010dunalnoj simulaciji?"},"content":{"rendered":"\n<p>Popularna filmska trilogija, <em>The Matrix<\/em>, prikazala &nbsp;je virtualni svemir, u kojemu ljudi \u017eive u simuliranoj stvarnosti koju su stvorili svjesni strojevi.<\/p>\n\n\n\n<p>A sada se jedan filozof i tim fizi\u010dara bave idejom da mo\u017eda stvarno \u017eivimo unutar ra\u010dunalno stvorenoga svemira kojega bismo mogli nazvati Re\u0161etka. \u0160tovi\u0161e, mo\u017eda bismo mogli biti sposobni i otkriti samu Re\u0161etku.<\/p>\n\n\n\n<p>2003. godine britanski filozof Nick Bostrom objavio je rad koji polazi od pretpostavke da bi svemir u kojemu \u017eivimo mogao biti samo jedna numeri\u010dka ra\u010dunalna simulacija. Dodao je tome jo\u0161 i bizarni obrat, kao u &#8220;Zoni sumraka&#8221;, iznijev\u0161i pretpostavku da bi na\u0161i visokoevoluirani potomci u dalekoj budu\u0107nosti mogli izraditi takav program koji bi simulirao i rekreirao pro\u0161lost u kojoj su \u017eivjeli njihovi daleki predci.<\/p>\n\n\n\n<p>Slutio je da bi takav eksperiment bio neizbje\u017ean za jednu supercivilizaciju. Ako se to nije dogodilo dosad, onda \u010dovje\u010danstvo nikad i nije dosegnulo razvoj u dalekoj budu\u0107nosti te smo, kao vrsta, osu\u0111eni na kratak \u017eivotni vijek, argumentirao je Bostrom.<\/p>\n\n\n\n<p>Razra\u0111uju\u0107i dalje tu teoriju pretpostavimo da bi se stvorenja s umjetnom inteligencijom koja su nastala od nas mogla sa znati\u017eeljom osvrnuti unatrag kroz vrijeme, simuliraju\u0107i svemir svojih dalekih biolo\u0161kih predaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako god to \u010dudno zvu\u010dalo, tim fizi\u010dara sa Sveu\u010dili\u0161ta u Washingtonu (UW) nedavno je objavio da postoji mogu\u0107nost provjere da vidimo \u017eivimo li zaista u Re\u0161etci. Ironija je u tome \u0161to bi to bilo prvo takvo promatranje za znanstveno pretpostavljeni dokaz o inteligentnome dizajnu kao pozadini stvaranja svemira.<\/p>\n\n\n\n<p>Tim toga Sveu\u010dili\u0161ta (UW) iznosi i pretpostavku da bi superinteligentna stvorenja, dosa\u0111uju\u0107i se u svome svemiru, mogla izraditi numeri\u010dke simulacije sa svrhom istra\u017eivanja svih mogu\u0107nosti u podru\u010dju skrivenoga kvantnog vakuma (iz kojega je izbio Veliki prasak) kroz te iste simulacije svemira. &#8220;To je mo\u017eda najopse\u017enije istra\u017eivanje koje mo\u017ee poduzeti neko visoko osvije\u0161teno bi\u0107e&#8221;, pi\u0161u autori.<\/p>\n\n\n\n<p>Prije nego \u0161to odbacite ovu ideju kao potpuno otka\u010denu, postojanje ovakvoga simuliranog svemira moglo bi rije\u0161iti mno\u0161tvo \u010dudnih misterija svemira. Naime, preko dvadeset osnovnih konstanti svemira nalazi se u malome rasponu koji se podudara s pojavom \u017eivota. To se, na prvi pogled, \u010dini &nbsp;nevjerojatnim, poput postavljanja olovke u polo\u017eaj ravnote\u017ee na zao\u0161trenom vrhu. Protresite malo te parametre i \u017eivot kakav poznajemo ne bi se nikad pojavio. Pa \u010dak ni zvijezde niti galaksije. To zovemo &#8216;antropolo\u0161kim na\u010delom&#8217;.<\/p>\n\n\n\n<p>Otkri\u0107e tamne energije prije vi\u0161e od jednoga desetlje\u0107a jo\u0161 vi\u0161e ukazuje na neobi\u010dnost svemira. Ova vrst &#8220;antigravitacije&#8221;, koja razdire prostorvrijeme, pojava je koja je najbli\u017ea ni\u0161tavilu, a da je jo\u0161 uvijek ne\u0161to. Ova energija iz svemirske praznine je 60 redova veli\u010dine slabija, nego \u0161to \u0107e kasnije biti predvi\u0111ena kvantnom fizikom. Uva\u017eeni kozmolog Michael Turner rangira tamnu energiju kao &#8220;najdublju tajnu znanosti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, \u017eivimo u vrlo posebnom vremenu povijesti svemira u kojemu on prebacuje brzinu iz usporavanja u ubrzavanje pod pritiskom tamne energije. Ovo vapi za pitanjem: &#8220;Za\u0161to ja, za\u0161to sada?&#8221; (navodno, to je izjavila olimpijska natjecateljica u umjetni\u010dkom klizanju Nancy Kerrigan, kad je bila napadnuta i unaka\u017eena od jedne suparnice 1994).<\/p>\n\n\n\n<p>Kad bi tamna energija bila malo ja\u010da, sasvim bi raznijela svemir prije nego \u0161to bi se formirale zvijezde. Kad bi bila imalo slabija, svemir bi se davno uru\u0161io u samoga sebe. Njena nevjerojatno anemi\u010dna vrijednost smatra se nepobitnim dokazom za paralelne svemire, od kojih svaki ima svoju vlastitu &#8220;dozu&#8221; \u010desto razaraju\u0107e tamne energije. Kao da je na\u0161 svemir izvukao dobitak na lutriji, dobiv\u0161i sve fizikalne parametre koji upravo omogu\u0107uju na\u0161e postojanje.<\/p>\n\n\n\n<p>I kona\u010dno, umjetno stvoren svemir rje\u0161ava Fermijev paradoks (gdje su svi ti izvanzemaljci?) jer implicira da smo zbilja sami u njemu. On je uzorak napravljen za nas od na\u0161ih potomaka iz daleke budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Biblijski kreacionisti mogu, bez sumnje, objeru\u010dke prihvatiti ove navodne kozmi\u010dke slu\u010dajnosti kao nesumnjiv dokaz za svoju &#8220;teoriju&#8221; Inteligentnoga dizajna (ID). Ali, je li na\u0161 &#8220;Bog&#8221; zbilja ra\u010dunalni programer, a ne bradati starac koji \u017eivi na nebu?<\/p>\n\n\n\n<p>Trenutno, superra\u010dunala koja koriste upe\u010datljivu i pompoznu tehniku zvanu &#8216;re\u0161etkasta kvantna kromodinamika&#8217;&nbsp;(engl.&nbsp;<em>lattice quantum chromodynamics,&nbsp;<\/em>Lattice QCD) i rade po osnovnim zakonima fizike, mogu simulirati jako mali dio svemira. Razmjer je malo ve\u0107i od jezgre atoma, kako ka\u017ee fizi\u010dar Martin Savage sa Sveu\u010dili\u0161ta u Washingtonu. Megara\u010dunala iz daleke budu\u0107nosti mogla bi u puno ve\u0107oj mjeri pro\u0161iriti simulirani svemir.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako \u017eivimo u takvome programu, mogao bi postojati jasan dokaz &nbsp;za skrivenu mre\u017eu koja se koristi u oblikovanju prostorno-vremenskoga kontinuuma, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di. Taj trag bi se mogao pokazati kao ograni\u010denje energije kozmi\u010dkih zraka. One bi putovale dijagonalno preko modela svemira i ne bi me\u0111usobno djelovale u svim pravcima jednako, kao \u0161to bi se ina\u010de o\u010dekivalo u skladu sa sada\u0161njom kozmologijom.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad bi se takvi rezultati izmjerili, fizi\u010dari bi morali isklju\u010diti sva ostala prirodna obja\u0161njenja, prije nego \u0161to bi o\u010dijukali s idejom inteligentnoga dizajna. ( Da bi se izbjegla zamjena s kreacionistima &#8211; tradicionalnim vjernicima ID-a, ovo ne bi dokazalo postojanje biblijskoga boga, jer bi se morali pitati &#8220;za\u0161to <em>Bog<\/em> treba re\u0161etku?&#8221;)<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je na\u0161 svemir simulacija, onda bi ta bi\u0107a koja ga kontroliraju mogla raditi i druge simulacije kao i stvarati druge svemire, paralelne na\u0161emu. Bez sumnje, to bi tra\u017eilo, hm, paralelno procesuiranje velikih razmjera.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako ovo nije dovoljno zapanjuju\u0107e, Bostrom je zamislio i stupnjeve razina stvarnosti: &#8220;Morali bismo sumnjati da su post-ljudi koji upravljaju na\u0161om simulacijom i sami simulirana bi\u0107a; a njihovi stvoritelji, redom, tako\u0111er mogu biti simulirana bi\u0107a. Ovdje bi moglo biti prostora za veliki broj razina stvarnosti, a taj broj bi se mogao pove\u0107avati s vremenom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Sla\u017eu\u0107i ovo jo\u0161 dalje, Bostrom je zamislio hijerarhiju bo\u017eanstava: &#8220;Na neki na\u010din post-ljudi koji upravljaju simulacijom nalik su bogovima. Ipak, svi polubogovi osim onih na osnovnoj razini stvarnosti podlo\u017eni su sankcijama mo\u0107nijih bogova koji \u017eive na ni\u017eim razinama.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Ako su svi paralelni svemiri &nbsp;na istoj ra\u010dunalnoj platformi, bismo li mogli komunicirati s njima? Ako je tako, nadam se da se ludi agent Smith iz <em>Matrixa<\/em> ne\u0107e materijalizirati jednoga dana.<\/p>\n\n\n\n<p>Ljudsko stanje moglo bi se onda opisati kao <em>Ja, potprogram,&nbsp;<\/em>(izraz posu\u0111en iz naslova romana Isaac Asimova &#8220;Ja, robot&#8221;).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: DiscoveryNews<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Popularna filmska trilogija, The Matrix, prikazala &nbsp;je virtualni svemir, u kojemu ljudi \u017eive u simuliranoj stvarnosti koju su stvorili svjesni strojevi. A sada se jedan filozof i tim fizi\u010dara bave idejom da mo\u017eda stvarno \u017eivimo unutar ra\u010dunalno stvorenoga svemira kojega bismo mogli nazvati Re\u0161etka. \u0160tovi\u0161e, mo\u017eda bismo mogli biti sposobni i otkriti samu Re\u0161etku. 2003. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065880,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[17233,17153,19417],"class_list":["post-21010407","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti","tag-matrix","tag-simulacija","tag-tehnologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010407","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21010407"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010407\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065881,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010407\/revisions\/21065881"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21010407"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21010407"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21010407"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}