\u0160i\u0161mi\u0161i su \u00a0nevjerojatna stvorenja. Postoje ve\u0107 oko 65 milijuna godina te su u tome vremenu postali najra\u0161ireniji sisavci na Zemlji.<\/p>\n
“Jato \u0161i\u0161mi\u0161a” (engl.\u00a0The Bat Pack<\/em>) je tim istra\u017eiva\u010da iz Australskog laboratorija za zdravlje \u017eivotinja (AAHL) iz Geelonga, koji je zapo\u010deo istra\u017eivanje o \u0161i\u0161mi\u0161ima i virusima koje nose \u0161i\u0161mi\u0161i te njihovim potencijalnim efektima na ljude, a sve to kao dio projekta o\u010duvanja australske faune od egzoti\u010dnih nametnika i bolesti.<\/p>\n Njihova studija objavljena u \u010dasopisu Science<\/em> daje uvide u evoluciju \u0161i\u0161mi\u0161jega leta, njihove otpornosti na viruse i relativno dug \u017eivotni vijek.<\/p>\n “Jato \u0161i\u0161mi\u0161a”, u suradnji s Institutom za genom u Pekingu, vodio je tim koji je sekvencionirao genom dvije vrste \u0161i\u0161mi\u0161a – crnu lete\u0107u lisicu, najve\u0107ega australskog \u0161i\u0161mi\u0161a i kineskoga sitnog \u0161i\u0161mi\u0161a Myotis davidii<\/em>.<\/p>\n Nakon \u0161to su sekvencionirali genome usporedili su ih s genomom ostalih sisavaca, uklju\u010duju\u0107i i ljude, kako bi prona\u0161li sli\u010dnosti i razli\u010ditosti.<\/p>\n Chris Cowled, \u00a0postdoktorand na AAHL-u, izjavio je kako bi ovo istra\u017eivanje moglo voditi prema strategiji lije\u010denja ili \u010dak sprje\u010davanju bolesti kod ljudi.<\/p>\n “Dublje razumijevanje ovih evolucijskih adaptacija kod \u0161i\u0161mi\u0161a moglo bi voditi k boljem lije\u010denju bolesti ljudi te bi nam moglo eventualno omogu\u0107iti predvidjeti ili \u010dak sprije\u010diti izbijanje virusa koje nose \u0161i\u0161mi\u0161i.”<\/p>\n “\u0160i\u0161mi\u0161i su prirodni nosioci nekoliko smrtonosnih virusa, kao \u0161to su hendra, ebola i SARS, ali oni obi\u010dno ne podlije\u017eu bolestima koje ovi virusi uzrokuju. \u0160i\u0161mi\u0161i su jedini sisavci koji mogu letjeti i \u017eive dulje u usporedbi s drugim \u017eivotinjama sli\u010dne veli\u010dine.”<\/p>\n Letenje je aktivnost koja zahtjeva mnogo energije i tako\u0111er proizvodi otrovne nusproizvode, a \u0161i\u0161mi\u0161i su razvili nove neobi\u010dne gene koji poma\u017eu u eliminiranju tih otrova. Neki od tih gena, uklju\u010duju\u0107i P53 gen, utje\u010du na razvoj raka ili na detekciju i popravak o\u0161te\u0107ene DNA.<\/p>\n “Otkrili smo da neki od tih gena imaju sekundarnu ulogu u imunolo\u0161kom sustavu, \u0161to je intrigantno”, izjavio je dr. Cowled.<\/p>\n “Predla\u017eemo teoriju da je evolucija leta vodila k efektu prelijevanja, \u0161to nije utjecalo samo na imunolo\u0161ki sustav, ve\u0107 i na pojave poput starenja i raka.”<\/p>\n Ovo istra\u017eivanje je bilo globalno te su u njemu sudjelovali pekin\u0161ki Institut za genom iz Shenzena; Australska nacionalna agencija za znanost, CSIRO; Sveu\u010dili\u0161te u Kopenhagenu, Institut za virologiju Wuhan Kineske akademije znanosti; Medicinski centar za istra\u017eivanje Naval i fundacija Henry M. Jacskon iz SAD-a, \u00a0Sveu\u010dili\u0161te “Uniformed Services” iz SAD-a te Medicinski fakultet Nacionalnoga sveu\u010dili\u0161ta Duke<\/em> iz Singapura.<\/p>\n