Jedno istra\u017eivanje pokazalo je da su djeca koja su ljubaznija prema drugima zbog toga i sretnija, odnosno popularnija. Prema rezultatima, malo i jednostavno dobro djelo moglo bi pridonijeti smanjivanju nasilja me\u0111u u\u010denicima.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina roditelja svojoj djeci \u017eeli da budu sretna, dobra i da se dobro uklope u dru\u0161tvo. No, rezultati prija\u0161njih istra\u017eivanja pokazuju da takvi ciljevi nisu samo kompatibilni, nego se i nadopunjuju. Veza izme\u0111u ljubaznosti i prosocijalnoga pona\u0161anja, poput \u010dinjenja dobroga djela, \u010dini se, ide u oba smjera; ne samo da sretni ljudi \u010desto \u010dine dobro za druge, nego i prosocijalno pona\u0161anje u ljudima budi smisao za dobrobit.<\/p>\n\n\n\n
Oslanjaju\u0107i se na navedene rezultate, znanstvenici su proveli prvi dugoro\u010dni eksperiment analiziraju\u0107i ljubaznost kod djece. Eksperimentom je obuhva\u0107eno preko 400 djece u dobi od 9 do 12 godina koji poha\u0111aju osnovne \u0161kole u Vancouveru.
U\u010denici su bili nasumi\u010dno podijeljeni u dvije skupine; jedna se skupina prisje\u0107ala dragih mjesta koje su posjetili, poput igrali\u0161ta ili trgova\u010dkih centara, a od druge se skupine tra\u017eilo da naprave dobro djelo, poput dijeljenja u\u017eine u \u0161koli ili davanja podr\u0161ke majci nakon stresnoga dana na poslu.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDali smo djeci primjere dobrih djela, ali smo njima prepustili da odlu\u010de \u0161to je dobro djelo\u201d, rekla je Kimberly Schonert-Reichl, razvojna psihologinja sa Sveu\u010dili\u0161ta Britanske Kolumbije u Vancouveru.<\/p>\n\n\n\n
U\u010denici su bili zamoljeni da ka\u017eu koliko ih je to u\u010dinilo sretnima te da odaberu kolegu s kojim bi htjeli sudjelovati u \u0161kolskim aktivnostima. Nakon \u010detiri tjedna, obje su grupe izjavile da su bile sretnije, ali djeca iz druge skupine koja su morala u\u010diniti dobro djelo izjavila su kako su do\u017eivjela ve\u0107e prihva\u0107anje svojih kolega \u2013 drugi su u\u010denici puno \u010de\u0161\u0107e odabirali njih za svoje partnere u \u0161kolskim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvakva jednostavna intervencija ne samo da pove\u0107ava razinu sre\u0107e kod djece, nego ih i poti\u010de da se me\u0111usobno vi\u0161e podr\u017eavaju i toleriraju\u201d, rekla je Schonert-Reichl.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima Schonert-Reichl, nasilje me\u0111u djecom naj\u010de\u0161\u0107e eskalira u 4. i 5. razredu.<\/p>\n\n\n\n
“Tra\u017ee\u0107i od u\u010denika da se pona\u0161aju ljubazno prema okolini, nadamo se da \u0107emo posti\u0107i da se djeca u razredu sla\u017eu, smanjuju\u0107i tako tenzije, netrpeljivost i nasilje me\u0111u njima<\/a>, pogotovo u toj dobi”, rekla je Schonert-Reichl.<\/p>\n\n\n\n \u201cJedno nismo saznali, a mislim da bi bila zanimljivo; nismo odgovorili na pitanje koja dobra djela djeca u toj dobnoj skupini \u010dine. Drugo je pitanje bi li to moglo poslu\u017eiti kao intervencija za sprje\u010davanje nasilja<\/a>. Mi smo to u\u010dinili u razredima; \u0161to bi se dogodilo da se to u\u010dini na razini cijele \u0161kole?”<\/p>\n\n\n\n