Djeca stara tek nekoliko sati mogu razlikovati rije\u010di svoga materinjeg jezika od stranih rije\u010di, otkrili su znanstvenici. Studija je pokazala kako djeca po\u010dinju upijati jezik dok su jo\u0161 u maternici, puno prije nego \u0161to se dosad mislilo.<\/p>\n\n\n\n
Dijelovi mozga zadu\u017eeni za osjetila i slu\u0161anje razvijaju se tijekom 30 tjedana izme\u0111u za\u010de\u0107a i poro\u0111aja, a novo istra\u017eivanje pokazalo je kako nero\u0111ena djeca slu\u0161aju maj\u010din govor zadnjih 10 tjedana trudno\u0107e i na poro\u0111aju mogu demonstrirati ono \u0161to su \u010duli.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMajka prva utje\u010de na djetetov mozak\u201d, rekla je Patricia Kuhl, suautorica i jedna od direktora Instituta za u\u010denje i istra\u017eivanje mozga na Sveu\u010dili\u0161tu u Washingtonu. \u201cSamoglasni\u010dki zvukovi koje majka izgovori su najglasniji i fetus ih pamti.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Prija\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su da je novoro\u0111en\u010dad spremna na u\u010denje i da po\u010dinje birati izme\u0111u jezi\u010dnih zvukova u prvim mjesecima \u017eivota, no nije bilo dokaza da se u\u010denje jezika odvija i dok su u maternici.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvo je prva studija koja pokazuje da fetusi u\u010de o pojedinim govornim zvukovima maj\u010dinoga jezika\u201d, rekla je Christine Moon, autorica i profesorica psihologije na Pacifi\u010dkome luteranskom sveu\u010dili\u0161tu u Tacomi. \u201cOvom smo studijom pomaknuli dosada\u0161nje rezultate dje\u010djih iskustava s govornim zvukovima sa 6 mjeseci starosti na razdoblje prije njihova ro\u0111enja.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Rezultati ovoga istra\u017eivanja bit \u0107e objavljeni u sljede\u0107em izdanju \u010dasopisa Acta Paediatrica<\/em>.<\/p>\n\n\n\n 40 novoro\u0111en\u010dadi obaju spolova, oko 30 sati stari, prou\u010davali su se u Tacomi i Stockholmu. Dok su jo\u0161 bila u rodili\u0161tu, djeca su bila izlo\u017eena samoglasni\u010dkim zvukovima na materinjem i stranim jezicima.<\/p>\n\n\n\n Njihov interes za zvukove koje su slu\u0161ali mjerio se vremenom u kojemu su sisali dudu koja je bila spojena na ra\u010dunalo, mjere\u0107i njihovu reakciju na zvukove. Dulje ili kra\u0107e sisanje za poznate ili nepoznate zvukove dokaz je u\u010denja jer ukazuje na to da novoro\u0111en\u010dad mo\u017ee razlikovati zvukove koje su \u010duli u maternici.<\/p>\n\n\n\n U obje zemlje djeca na porodu sisala su dulje dok su slu\u0161ala strani jezik.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici ka\u017eu kako novoro\u0111en\u010dad najbr\u017ee u\u010di, otkrivaju\u0107i kako informacije koje upijaju u najranijoj dobi mogu dati uvid u njihovo u\u010denje tijekom \u017eivota. \u201c\u017delimo znati kakvom se magijom slu\u017ee u ranome djetinjstvu, a kakvom se ne mogu poslu\u017eiti odrasli\u201d, rekla je Kuhl. \u201cNe smijemo zanemariti tu ranu znati\u017eelju.\u201d<\/p>\n\n\n\n