{"id":21010865,"date":"2013-01-06T18:10:12","date_gmt":"2013-01-06T17:10:12","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21010865"},"modified":"2022-05-27T02:50:41","modified_gmt":"2022-05-27T00:50:41","slug":"znanstvenici-udruzili-snage-kako-bi-rasvijetlili-kretanje-biljaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-udruzili-snage-kako-bi-rasvijetlili-kretanje-biljaka\/","title":{"rendered":"Znanstvenici udru\u017eili snage kako bi rasvijetlili kretanje biljaka"},"content":{"rendered":"\n

U osnovnim \u0161kolama djecu se naj\u010de\u0161\u0107e u\u010di da biljke rastu prema svjetlosti. To se \u010dini to\u010dnim, no u stvarnosti, geni i procesi odgovorni za rast i kretanje biljaka u njihovome okoli\u0161u nam nisu u potpunosti poznati. Vode\u0107i znanstvenici na tome podru\u010dju poku\u0161ali su otkriti jedan od najva\u017enijih procesa u biologiji biljaka \u2013 njihovo kretanje s obzirom na svjetlost, vodu i gravitaciju \u2013 u sije\u010danjskome izdanju \u010dasopisa American Journal of Botany<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Kretanje biljaka ili tropizam klju\u010dan je za pre\u017eivljavanje biljaka od trenutka od kada biljka proklija kako bi rasporedila svoje cvjetove za opra\u0161iva\u010de i disperziju peluda.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTo su osnovni procesi koji \u010dine temelj \u010ditave fiziologije biljaka i njihovoga rasta\u201d, rekla je Sarah Wyatt, profesorica na Katedri za okoli\u0161 i biologiju biljaka na Sveu\u010dili\u0161tu u Ohiju. Biljke se prilago\u0111avaju svojemu okoli\u0161u koriste\u0107i tropizme, tj. kretanje ovisno o svjetlosti (fototropizam), vodi (hidrotropizam) i gravitaciji (gravitropizam).<\/p>\n\n\n\n

Kako bi pridonijeli najnovijim saznanjima na podru\u010dju tropizama, Sarah Wyatt i botani\u010dar John Kiss sa Sveu\u010dili\u0161ta u Mississippiju uredili su specijalno izdanje \u010dasopisa i pozvali znanstvenike da napi\u0161u 24 \u010dlanka kojima \u0107e pridonijeti rasvjetljavanju toga podru\u010dja. (Njihov uvod dostupan je na poveznici<\/a>.)
\u201cU zadnjemu desetlje\u0107u postignut je veliki napredak u prou\u010davanju tropizama\u201d, komentirao je Kiss. \u201cOva tema bila je prilika da ujedinimo zajednicu i stavimo fokus na doista nevjerojatnu znanost koja se doga\u0111a unato\u010d \u010desto vrlo te\u0161kim uvjetima\u201d, dodala je Wyatt.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje u svemiru samo je jedan od te\u0161kih uvjeta u kojima znanstvenici prou\u010davaju kako se biljke kre\u0107u. Uzgoj biljaka u svemiru postao je realnost. \u201cMe\u0111unarodna svemirska postaja (International Space Station,<\/em> ISS) sada je dovr\u0161ena i o\u010dekuje se da \u0107e najkasnije 2020. godine krenuti s radom\u201d, rekao je Kiss. Hrana i nadomje\u0161tanje zraka klju\u010dne su uloge koje biljke mogu igrati u ISS-u, a letovi u svemir pomo\u0107i \u0107e znanstvenicima objasniti koje mehanizme biljke koriste kako bi rasle i kretale se s obzirom na gravitaciju.<\/p>\n\n\n\n

Na Zemlji, istra\u017eivanje gravitacije i ostalih tropizama objasnit \u0107e rast i razvoj biljaka te njihovu reakciju na klimatske promjene. Osnovni mehanizmi kretanja biljaka ovisno o svjetlosti i vodi mogli bi obogatiti poljoprivredne prakse, budu\u0107i da je sve manje prostora za rast uzgojenih biljaka i da su sve \u010de\u0161\u0107e pogo\u0111ene su\u0161om.<\/p>\n\n\n\n

Kretanje biljaka predmet je istra\u017eivanja znanstvenika ve\u0107 stolje\u0107ima. Na\u010din na koji se biljke kre\u0107u ljudima je toliko tajanstven da je krajem 18. i po\u010detkom 19. stolje\u0107a doktor Erasmus Darwin, pradjed Charlesa Darwina, rekao da biljke imaju nekoliko mozgova koji komuniciraju s njihovim mi\u0161i\u0107ima i govore im kako da rastu.<\/p>\n\n\n\n

Od Erasmusa i Charlesa Darwina do modernih znanstvenika i znanstvenih metoda, istra\u017eivanje kretanja biljaka pro\u0161lo je dug put. Neka od specijalnih izdanja \u010dasopisa govore o razvoju prou\u010davanja tropizama od najranijih pa sve do dana\u0161njih istra\u017eivanja, dok druga nastoje rasvijetliti to podru\u010dje kroz nova istra\u017eivanja, novim genetskim i molekularnim alatima kako bi, primjerice, otkrili mehanizme koje biljke koriste kako bi reagirale na vodu i gravitaciju. Mnogi \u010dlanci fokusiraju se na poznati model organizma u botanici, Arabidopsis thaliana<\/em>. Drugi \u010dlanci o gravitropizmu, pak, govore o \u017eitaricama va\u017enima za poljoprivredu te o vodenoj paprati,  Ceratopteris richardii<\/em>.  <\/em><\/p>\n\n\n\n

Specijalno izdanje \u010dasopisa zapo\u010dinje sa\u017eetim \u010dlankom o tome kako se korijeni okre\u0107u i savijaju, tj. cirkumnutaciji. Biljke penja\u010dice, koje se omataju oko objekata tankih poput drvenih kolaca ili \u0161irokih poput debla, koriste cirkumnutaciju kako bi se popele. \u201cIstra\u017eivanje cirkumnutacije kod biljaka vrlo je \u010desto\u201d, istaknuo je Fernando Migliaccio s Instituta za agroekologiju i \u0161umsku biologiju u Italiji. \u201cAli, kao u svakoj grani botanike, detaljno istra\u017eivanje svega \u0161to se doga\u0111a ispod tla je te\u0161ko, iako bi pona\u0161anje korijenja ispod tla moglo biti klju\u010dno za razumijevanje na\u010dina na koji biljke uspijevaju pre\u017eivjeti u prirodnim uvjetima.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Time-lapse<\/em> fotografija popularizirala je najpoznatiji tropizam \u2013 fototropizam ili kretanje biljaka ovisno o svjetlosti. Fototropizam zasad najbolje poznajemo, no relativno nepoznato podru\u010dje vezano uz fototropizam jest utjecaj zelene svjetlosti na rast i kretanje biljaka. Tome se posvetio apsolvent Yihai Wang sa svojim mentorom Kevinom Folteom na Sveu\u010dili\u0161tu u Floridi. Svjetost postaje zelenija kada prolazi kroz biljke u blizini. Biljka koja raste u sjeni ispod drveta prima manje Sun\u010deve svjetlosti, ali i razli\u010dite valne duljine svjetlosti koje mijenjaju uobi\u010dajeni na\u010din rasta biljke. \u201cTo se doga\u0111a svakoga dana\u201d, obja\u0161njavaju Wang i Folta. \u201cBiljka \u010desto svojom visinom ne mo\u017ee dosti\u0107i ili nadrasti svojega susjeda pa se tome mora prilagoditi\u201d. Wang i Folta trenutno istra\u017euju kako biljne vrste koriste ekspresiju gena i fiziologiju kako bi pre\u017eivjele u okoli\u0161u bogatom zelenilom.<\/p>\n\n\n\n

Specijalno izdanje \u010dasopisa nastavlja s \u010dlancima o gravitropizmu. Nedavna otkri\u0107a o biljnim hormonima i bjelan\u010devinama koje ih transportiraju ohrabrila su znanstvenike da istra\u017ee na\u010dine na koje biljke do\u017eivljavaju gravitaciju. Istra\u017eivanje provedeno za ovaj \u010dlanak \u201czapo\u010dinje razja\u0161njavati slo\u017eene odnose izme\u0111u regulatora rasta biljke, kao \u0161to su biljni hormoni, bjelan\u010devine i organske mje\u0161avine\u201d, obja\u0161njavaju Wyatt i Kiss.<\/p>\n\n\n\n

Wyatt i Kiss se nadaju kako \u0107e potaknuti mlade znanstvenike na provo\u0111enje istra\u017eivanja na polju biljnih tropizama na Zemlji i u svemiru. \u201cSjetite se sjemena u \u0161alici od stiropora: korijenje raste prema dolje, biljka prema gore, a nitko ne zna kako i za\u0161to\u201d, rekli su Wyatt i Kiss, citiraju\u0107i Fulghumovu knjigu All I Really Need to Know I Learned in Kindergarden.<\/em> \u201cOvakva neobi\u010dnost svojstvena je i tropizmima \u2013 tropizmi poti\u010du ma\u0161tu.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Izvor: American Journal of Botany
<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U osnovnim \u0161kolama djecu se naj\u010de\u0161\u0107e u\u010di da biljke rastu prema svjetlosti. To se \u010dini to\u010dnim, no u stvarnosti, geni i procesi odgovorni za rast i kretanje biljaka u njihovome okoli\u0161u nam nisu u potpunosti poznati. Vode\u0107i znanstvenici na tome podru\u010dju poku\u0161ali su otkriti jedan od najva\u017enijih procesa u biologiji biljaka \u2013 njihovo kretanje s […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17055],"class_list":["post-21010865","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-svjetlost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21010865"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010865\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065591,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21010865\/revisions\/21065591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21010865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21010865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21010865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}