{"id":21011212,"date":"2013-02-21T12:52:53","date_gmt":"2013-02-21T11:52:53","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011212"},"modified":"2020-10-15T16:18:01","modified_gmt":"2020-10-15T14:18:01","slug":"galaksije-plesu-oko-andromede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/galaksije-plesu-oko-andromede\/","title":{"rendered":"Galaksije ple\u0161u oko Andromede"},"content":{"rendered":"<p>Novootkriveni oblik plesanja u krug zbunjuje astronome; ne zbog slo\u017eene koreografije, ve\u0107 zato \u0161to je nejasno za\u0161to plesa\u010di &#8211; patuljaste galaksije &#8211; ple\u0161u u krugu oko mnogo ve\u0107e galaksije Andromede.<\/p>\n<p>Astronomi u me\u0111unarodnome timu, koji su otkrili tu zanimljivu kozmi\u010dku koreografiju, iznena\u0111eni su prstenom kojega su, kru\u017ee\u0107i oko Andromede, stvorile male galaksije. U timu su i profesor Geraint Lewis iz \u0160kole fizike u Sidneyju, PhD doktorand na Sveu\u010dili\u0161tu<em> Macquarie<\/em>\u00a0Anthony Conn, te dr. Dougal Mackey s Australskoga nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n Patuljaste galaksije stvorile su krug i kre\u0107u se oko Andromede u naizgled slo\u017eenoj koreografiji. Ovo je prvi put da astronomi gledaju jednu takvu neobi\u010dnu strukturu; shva\u0107anje toga procesa moglo bi pomo\u0107i na\u0161emu razumijevanju nastanka galaksija. Slika: <em>ESA<\/em>\/<em>Wikicommons<\/em>\n<p style=\"text-align: justify;\">To otkri\u0107e, objavljeno u presti\u017enome \u010dasopisu <em>Nature<\/em>, predstavlja izazov na\u0161im shva\u0107anjima o nastanku i razvoju galaksija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iznena\u0111uju\u0107i rezultat ovoga istra\u017eivanja otkriva nam da otprilike polovica od 30-tak Andromedinih patuljastih galaksija-satelita kru\u017ei oko ve\u0107e galaksije Andromede &#8211; koja je najbli\u017ei divovski susjed u svemiru na\u0161oj vlastitoj galaksiji, Mlije\u010dnoj stazi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Astronomi promatraju Andromedu jo\u0161 od vremena kada su ju perzijski zvjezdoznanci prvi put zamijetili prije vi\u0161e od tisu\u0107u godina, ali tek smo ju u pro\u0161lome desetlje\u0107u pomno prou\u010davali Pan-Andromeda Archeologichal Survey teleskopima,&#8221; rekao je profesor Geraint Lewis jedan od najzna\u010dajnijih autora u \u010dasopisu Nature.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Pan-Andromeda Archeological Survey &#8211; od milja PAndAS &#8211; \u00a0veliki je projekt na kojemu je ra\u0111eno izme\u0111u 2008. i 2011., u kojem se koristio kanadsko-francusko-havajski teleskop smje\u0161ten na vulkanu Mauna Kea na Velikom otoku Hawaii. Sad prou\u010davamo podatke koji su prikupljeni, i to nam omogu\u0107uje prvi panoramski pogled na na\u0161eg najbli\u017eeg velikog suputnika u svemiru,&#8221; objasnio je profesor Lewis.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Kad smo pogledali patuljaste galaksije koje okru\u017euju Andromedu, o\u010dekivali smo ih prona\u0107i kako nasumi\u010dno zuje poput ljutitih p\u010dela oko ko\u0161nice.&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Umjesto toga, otkrili smo da polovica \u00a0andromedinih satelita kru\u017ee zajedno po ogromnoj galakti\u010dkoj ravni koja je u promjeru \u0161ira od milijun svjetlosnih godina, ali debljina tog diska iznosi samo 30 tisu\u0107a svjetlosnih godina. Ove patuljaste galaksije napravile su prsten oko Andromede.&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Ovo je bilo sasvim neo\u010dekivano &#8211; mogu\u0107nost da se ovako ne\u0161to dogodi slu\u010dajno, gotovo je ravna nuli. To je u stvari, ba\u0161 \u010dudno,&#8221; rekao je profesor Lewis.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Velike galaksije, poput Andromede i na\u0161eg Mlije\u010dnog puta, poznate su ve\u0107 dugo vremena po \u00a0&#8220;sviti&#8221; manjih galaksija koje kru\u017ee oko njih. Smatra se da su ove male galaksije koje su pojedina\u010dno od deset do najmanje nekoliko stotina tisu\u0107a puta blje\u0111eg sjaja od njihovih blje\u0161tavih doma\u0107ina, \u00a0utrle staze oko velike galaksije, a njihove su putanje bile neovisne o bilo kojoj drugoj patuljastoj galaksiji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a astronomi upotrebljavaju ra\u010dunalne modele da bi predvidjeli kako bi se patuljaste galaksije trebale kretati oko velike galaksije i svaki put su zaklju\u010dili da bi &#8220;patuljci&#8221; trebali biti ra\u0161trkani nasumce po nebu. Nikad, u tim njihovim sinteti\u010dkim svemirima, nisu vidjeli &#8220;patuljke&#8221; smje\u0161tene po galakti\u010dkoj ravni, na na\u010din, kao \u0161to su ih zamijetili oko Andromede.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Sad, kad smo otkrili da ve\u0107ina ovih patuljastih galaksija kru\u017ei u disku oko divovske galaksije Andromede, izgleda da mora biti ne\u0161to, \u0161to nam govori kako su se ove galaksije formirale ili naknadno razvijale, \u0161to ih je vodilo da naprave ove neobi\u010dne postojane strukture,&#8221; rekao je profesor Lewis.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Patuljaste galaksije su najbrojniji tip galaksija u svemiru, pa je razumijevanje za\u0161to i kako one tvore disk oko divovske galaksije, ne\u0161to \u0161to o\u010dekujemo da \u0107e dati nova saznanja kako su se galaksije formirale iz sveukupne materije.&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Anthony Conn, doktorand PhD, \u010dije je istra\u017eivanje bilo klju\u010dno za ovo prou\u010davanje, je rekao: &#8220;Jako je uzbudljivo u mom poslu otkriti jednu takvu neobi\u010dnu strukturu. Njeno zna\u010denje dr\u017ei nas \u00a0 i dalje u nedoumici&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ima sli\u010dnih tvrdnji o \u0161irokoj ravni patuljastih galaksija oko na\u0161e vlastite galaksije, Mlije\u010dnog puta, a neki tvrde da postojanje takvih neobi\u010dnih struktura ukazuje na pogre\u0161an pristup u na\u0161em razumijevanju osnovne prirode svemira.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Jo\u0161 uvijek ne znamo gdje nas ovo vodi, ali sigurno je jako uzbudljivo,&#8221; rekao je dr. Rodrigo Ibata s Observatoire astronomique de Strasbourg, Francuska, ujedno i vode\u0107i autor ovog izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/sydney.edu.au\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">University of Sidney<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novootkriveni oblik plesanja u krug zbunjuje astronome; ne zbog slo\u017eene koreografije, ve\u0107 zato \u0161to je nejasno za\u0161to plesa\u010di &#8211; patuljaste galaksije &#8211; ple\u0161u u krugu oko mnogo ve\u0107e galaksije Andromede. Astronomi u me\u0111unarodnome timu, koji su otkrili tu zanimljivu kozmi\u010dku koreografiju, iznena\u0111eni su prstenom kojega su, kru\u017ee\u0107i oko Andromede, stvorile male galaksije. U timu su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[17304,16497],"class_list":["post-21011212","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-astronomija","tag-andromeda","tag-galaksija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011212\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}