{"id":21011224,"date":"2013-01-12T15:41:42","date_gmt":"2013-01-12T14:41:42","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011224"},"modified":"2020-10-15T16:05:04","modified_gmt":"2020-10-15T14:05:04","slug":"koliko-dugo-moze-mozak-zivjeti-u-spremniku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koliko-dugo-moze-mozak-zivjeti-u-spremniku\/","title":{"rendered":"Koliko dugo mo\u017ee mozak \u017eivjeti u spremniku?"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici su izolirali mozgove pasa, ma\u010daka i majmuna i odr\u017eavali ih \u017eivima u kratkim periodima na jedan ili drugi na\u010din. No, najuspje\u0161niji model &#8220;preparacije cijeloga mozga&#8221; sisavaca razvijen je sredinom 1980-ih. Neuroznanstvenik Zdravstvenoga centra <em>Langone<\/em> na Sveu\u010dili\u0161tu u New Yorku,\u00a0 Rodolfo Llin\u00e1s, razvio je na\u010din da se mozak mladoga zamorca odr\u017ei \u017eivim tijekom jednoga standardnog radnog dana u teku\u0107inom napunjenom spremniku.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-21011615 aligncenter\" alt=\"mozak\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/mozak.jpg\"   \/><\/p>\n<p>Za po\u010detak, Llin\u00e1s i njegovi kolege anesteziraju \u017eivotinju, otvore joj prsni ko\u0161 i hlade mozak ubrizgavanjem hladne otopinu u aortu. Nakon va\u0111enja mozga iz lubanje istra\u017eiva\u010di ga pri\u010dvr\u0161\u0107uju na dno spremnika sa svilenom niti i okru\u017euju staklenim perlama da ne bi klizao po spremniku. Dr\u017eali su mozak \u017eivim izravnim ubrizgavanjem kombinacije \u0161e\u0107era, elektrolita i otopljenoga kisika (me\u0111u ostalim sastojcima) u jednu od vertebralnih arterija. Ispostavilo se da je zamorac dobra \u017eivotinja za preparaciju jer su njegove vertebralne arterije dostupne i jer je njegov mozak dovoljno malen za obradu, ali ne i premalen za fino seciranje.<\/p>\n<p>Llin\u00e1sova\u00a0 preparacija omogu\u0107uje mozgu da ga se bode s elektrodama, da se ubrizgava droga ili da ga se na drugi na\u010din prou\u010dava iz bilo kojega ugla dok su mu svi sklopovi netaknuti. No, postoji samo nekoliko laboratorija koji jo\u0161 uvijek koriste ovaj pristup, mnogi fiziolozi provode eksperimente na \u017eivim, netaknutim \u017eivotinjama ili s kri\u0161kama \u017eivoga mo\u017edanog tkiva pohranjenoga u spremniku. &#8220;Preparaciju je te\u0161ko i skupo odr\u017eavati kao model za prou\u010davanje mozga&#8221;, ka\u017ee neuroznanstvenik Clayton Dickson sa Sveu\u010dili\u0161ta u Alberti, koji je nau\u010dio tu metodu u Italiji. &#8220;Ona zahtijeva predan, kontinuiran i uporan istra\u017eiva\u010dki kako bi mogla ispravno funkcionirati.&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.popsci.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">POPSCI<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su izolirali mozgove pasa, ma\u010daka i majmuna i odr\u017eavali ih \u017eivima u kratkim periodima na jedan ili drugi na\u010din. No, najuspje\u0161niji model &#8220;preparacije cijeloga mozga&#8221; sisavaca razvijen je sredinom 1980-ih. Neuroznanstvenik Zdravstvenoga centra Langone na Sveu\u010dili\u0161tu u New Yorku,\u00a0 Rodolfo Llin\u00e1s, razvio je na\u010din da se mozak mladoga zamorca odr\u017ei \u017eivim tijekom jednoga standardnog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":14856,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16751,16493,16551],"class_list":["post-21011224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-dugovjecnost","tag-mozak","tag-zivci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011224"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011224\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}