Novootkriveni oblak patuljastih galaksija koje \u201eple\u0161u\u201c oko Andromede u potpunosti je zbunio znanstvenike, javlja ScienceAlert. <\/i>Malene galaksije nalaze se u neposrednoj blizini na\u0161ega kozmi\u010dkog susjeda te su formirale specifi\u010dan prsten u kojemu u relativno pravilnim intervalima cirkuliraju oko Andromede \u2013 pojava je to jo\u0161 nezabilje\u017eena u astronomiji.<\/p>\n
Me\u0111unarodna skupina astronoma, koja je otkrila ovu specifi\u010dnu \u201ekoreografiju\u201c Andromedinih manjih susjeda, u potpunosti je zbunjena, a ne radi se ni o kakvim amaterima, ve\u0107 redom priznatim stru\u010dnjacima na ovome polju \u2013 profesoru Geraintu Lewisz sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sydneyku, Anthonyju Connu, doktorantu na Sveu\u010dili\u0161tu Macquaire<\/em> i dr. Dougalu Mackeyu s australskog Nacionalnoga sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n Otkri\u0107e ove trojice astronoma, objavljeno u presti\u017enom \u010dasopisu Nature, <\/i>predstavlja prili\u010dan izazov onome \u0161to se do sada smatralo uvrije\u017eenim i normalnim kada razmi\u0161ljamo o tome kako se galaksije formiraju i kako evoluiraju.<\/p>\n Ono \u0161to je iznena\u0111uju\u0107e u zapa\u017eanjima gore spomenutih astronoma jest to da je otprilike polovica od trideset Andromedinih patuljastih galaksija-satelita formiralo specifi\u010dan obru\u010d oko ove galaksije koja se, u svemirskim terminima, nalazi tik do na\u0161e galaksije \u2013 Mlije\u010dne staze.<\/p>\n \u201eAstronomi prou\u010davaju Andromedu jo\u0161 otkad su je perzijski znanstvenici otkrili prije vi\u0161e od tisu\u0107u godina. No, tek u protekloj dekadi uspjeli smo pobli\u017ee upoznati ovu veliku galaksiju i to uz pomo\u0107 Pan-Andromeda arheolo\u0161koga istra\u017eivanja\u201c, ka\u017ee profesor Geraint Lewis, jedan od glavnih autora \u010dlanka objavljenoga u \u010dasopisu Nature.<\/i><\/p>\n \u201eKada smo pregledali patuljaste galaksije koje okru\u017euju Andromedu, o\u010dekivali smo da \u0107emo prona\u0107i ono \u0161to uvijek prona\u0111emo u takvim situacijama \u2013 galaksije koje lete uokolo bez ikakvoga reda,\u00a0 poput uznemirenih p\u010dela oko ko\u0161nice\u201c, ka\u017ee Lewis i nastavlja: \u201eUmjesto toga, na na\u0161e smo zaprepa\u0161tenje uo\u010dili Andromedine galaksije-satelite, koje\u00a0su formirali relativno gust oblak, vi\u0161e od milijun svjetlosnih godina u velik promjeru, ali tek 30 tisu\u0107a svjetlosnih godina \u201edebeo\u201c. Nakon pomnijih promatranja postalo nam je jasno \u2013 ove galaksije formirale su prsten oko Andromede. Za nas je to bilo nevjerojatno otkri\u0107e. \u0160anse da se takvo ne\u0161to dogodi sasvim slu\u010dajno ravne su nuli. No, za sada nemamo obja\u0161njenje ove pojave i sve \u0161to mo\u017eemo re\u0107i jest da situacija izgleda uistinu \u010dudno.\u201c<\/p>\n \u201ePan-Andromeda arheolo\u0161ko istra\u017eivanje (the <\/i>Pan<\/em>–Andromeda Archaeological Survey<\/i> \u2013 PAndAS) veliki je znanstveni projekt tijekom kojega se u periodu od 2008. godine do 2011. godine uz pomo\u0107 Kanada-Francuska-Havaji teleskopa (smje\u0161tenoga na vulkanu Mauna Kea na lokaciji Big Island na Havajima) promatrala Andromeda i njena \u201ebli\u017ea\u201c okolina. \u201eSada kada kona\u010dno imamo priliku pomnije prou\u010diti ono \u0161to smo tada zabilje\u017eili, mo\u017eemo slo\u017eiti prvu pravu panoramsku sliku na\u0161ega prvog svemirskog suputnika\u201c, obja\u0161njava profesor Lewis.<\/p>\n Za velike galaksije poput Andromede i na\u0161e Mlije\u010dne staze ve\u0107 odavno je poznato da ih \u201eprate\u201c manje galaksije-sateliti. Ove malene galaksije, koje su generalno barem nekoliko stotina tisu\u0107a puta manje od svojih \u201eblije\u0161te\u0107ih\u201c susjeda, u pravilu su slijedile putanje neovisne jedna o drugoj. Drugim rije\u010dima, znalo se da takve galaksije orbitiraju oko ve\u0107ih, ali se sve do sada mislilo kako ne postoji nikakav obrazac kojim bi se takva kretanja mogla suvislo objasniti pa \u010dak i predvidjeti.<\/p>\n Ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a astronomi su koristili ra\u010dunalne modele kako bi patuljaste galaksije-sateliti trebale \u201eputovati\u201c oko velikih galaksija i svaki put su do\u0161li do istoga zaklju\u010dka \u2013 ne postoji nikakav obrazac, \u0161to zna\u010di da su malene galaksije jednostavno \u201erazbacane\u201c uokolo te svaka od njih djeluje u potpunosti neovisno o drugima. Nikad, ili barem nikada do sada<\/i>, nisu primije\u0107ene galaksije-sateliti koje su formirale prsten te, barem na prvi pogled, oko velike galaksije orbitiraju u prividnome redu.<\/p>\n \u201eSada kada znamo da ve\u0107ina ovih malenih galaksija oko Andromede formira disk, izgledno je da postoji ne\u0161to u povijesti ovih galaksija \u0161to ih je natjeralo da se pona\u0161aju na takav na\u010din. Radi se o nekome specifi\u010dnom doga\u0111aju u trenutcima nastanka galaksija ili o nekome doga\u0111aju koji je zna\u010dajno utjecao na njihov razvoj. Tako koherentna struktura koju su formirale ne mo\u017ee biti slu\u010dajna\u201c, ka\u017ee Lewis.<\/p>\n Doktorant Anthon Conn, \u010diji se rad pokazao klju\u010dnim za ovaj neobi\u010dan i vrijedan pronalazak, komentirao je otkri\u0107e sljede\u0107im rije\u010dima: \u201eBilo je veoma uzbudljivo \u0161to je upravo moj rad otkrio tako \u010dudnovatu strukturu galaksija. Nakon \u0161to smo dobili rezultate, svi smo se gledali u \u010dudu pitaju\u0107i se \u0161to to sve zapravo zna\u010di.\u201c<\/p>\n U pro\u0161losti su postojale izvjesne ideje o sli\u010dnome prstenu patuljastih galaksija-satelita koje kru\u017ee oko na\u0161e Mlije\u010dne staze, a nekim astronomima su upravo ove \u010dudnovate pojave bile nepobitan dokaz pri argumentiranju stava kako jo\u0161 uvijek znamo veoma malo toga o samoj prirodi svemira.<\/p>\n \u201eTrenutno ne znamo u kojem smjeru \u0107e nas ovo otkri\u0107e odvesti, ali siguran sam da \u0107e to biti uzbudljivo putovanje\u201c, za kraj je izjavio dr. Rodrigo Ibata s Astronomskoga opservatorija u Strasbourgu, glavni autor \u010ditavoga istra\u017eivanja.<\/p>\n