{"id":21011259,"date":"2013-01-20T05:02:20","date_gmt":"2013-01-20T04:02:20","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011259"},"modified":"2020-10-15T14:53:16","modified_gmt":"2020-10-15T12:53:16","slug":"nasa-galaksija-ima-barem-100-milijardi-planeta-od-kojih-je-17-milijardi-nalik-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nasa-galaksija-ima-barem-100-milijardi-planeta-od-kojih-je-17-milijardi-nalik-zemlji\/","title":{"rendered":"Na\u0161a galaksija ima barem 100 milijardi planeta od kojih je 17 milijardi nalik Zemlji"},"content":{"rendered":"

Nekoliko godina nakon po\u010detka svoje dugotrajne misije znanstvenici koji rade na svemirskom teleskopu Kepler<\/em> doslovce su zatrpani statisti\u010dkim prora\u010dunima, pi\u0161e Popsci. <\/i><\/p>\n

Poput ispitiva\u010da javnoga mnijenja, koji na temelju relativno malenoga uzorka poku\u0161avaju izvu\u0107i generalne zaklju\u010dke, oni su uvjereni da na temelju nekoliko tisu\u0107a do sada prou\u010denih planeta mogu povla\u010diti direktne analogije i donositi pouzdane procjene o ukupnome broju planeta u na\u0161oj galaksiji.<\/p>\n

Prema njihovome \u010dvrstom uvjerenju, Mlije\u010dna staza ima mno\u0161tvo svjetova \u2013 barem jedan za svaku zvijezdu i barem jedan planet nalik Zemlji na svakih \u0161est prona\u0111enih zvijezda.<\/p>\n

Postoji uistinu prili\u010dno mnogo vijesti iz “egzosvijeta”, koje su po\u010detkom sije\u010dnja objavljene na redovnome zimskom sastanku Ameri\u010dkoga astronomskog dru\u0161tva u Long Beachu u Kaliforniji. No, na vrhu liste po va\u017enosti zasigurno je objava podatka da je Kepler<\/em> prona\u0161ao 461 novi planet-kandidat koji bi mogao podr\u017eavati \u017eivot. Sveukupno, ovo zna\u010di da je Kepler<\/em> do sada prona\u0161ao 2.740 potencijalno naseljivih planeta koji orbitiraju oko 2.036 zvijezda. Najdramati\u010dnije promjene koje su iznijeli znanstvenici na konferenciji su one koje se ti\u010du potencijalnih planeta sli\u010dnih Zemlji i potencijalnih gigantskih planeta sli\u010dnih Zemlji. Prva grupa planeta porasla je za nevjerojatnih 43%, a broj potencijalnih super-Zemalja narastao je za dodatnih 21%.<\/p>\n

Ono \u0161to je tako\u0111er zanimljivo jest da 43% planeta-kandidata koje je Kepler<\/em> prona\u0161ao ima barem jednoga \u201esusjeda\u201c; to zna\u010di da se u raznim planetarnim sustavima nalazi znatan broj planeta, od kojih tek ne\u0161to vi\u0161e od pola otpada na \u201esamotnjake\u201c koji oko svoga sunca orbitiraju bez ikakvih suputnika. Tako\u0111er, od preostalih zanimljivih otkri\u0107a svakako treba naglasiti da su astronomi utvrdili da prakti\u010dki svaki tip zvijezde mo\u017ee u svojemu gravitacijskom polju zarobiti planet nalik Zemlji. Sude\u0107i prema trenutnim procjenama broja planeta nalik Zemlji u Mlije\u010dnoj stazi, takvih planeta ima gotovo nevjerojatnih 17 milijardi. Milijarde i milijarde planeta nalik na\u0161emu. Zastanite na trenutak i razmislite o tom broju; Carl Sagan bi definitivno bio odu\u0161evljen.<\/p>\n

Kepler<\/em> \u201epronalazi\u201c planete tako \u0161to \u201egleda\u201c prema 156 tisu\u0107a zvijezda i promatra prekide u njihovome sjaju koji bi, iz na\u0161e perspektive, mogli zna\u010diti da je izme\u0111u teleskopa i zvijezde pro\u0161ao neki planet. Ovi \u201eprekidi\u201c u sjaju moraju se dodatno potvrditi kako bi znanstvenici bili sigurni da se uistinu radi o planetu. Upravo iz ovoga razloga govori se o planetima-kandidatima, a ne o potvr\u0111enim planetima nalik Zemlji. Ako vas zanima, do sada je slu\u017ebeno potvr\u0111eno \u201esamo\u201c 105 takvih planeta u na\u0161oj galaksiji.<\/p>\n

Astronomi John Johnson i Jonathan Swift u nedavno provedenome istra\u017eivanju obilja planeta u galaksiji potvrdili su postojanje nekoliko planeta nalik Zemlji. Oni su promatrali Kepler-32, planetarni sustav kojega sa\u010dinjavaju pet planeta koji orbitiraju oko zvijezde klase M. Ove zvijezde prili\u010dno su u\u010destale u na\u0161oj galaksiji te se procjenjuje da na njih otpada oko 76% ukupnoga broja zvijezda u Mlije\u010dnoj stazi. Ove zvijezde imaju vi\u0161e naran\u010dasti odsjaj u usporedbi sa sjajnim \u017eutilom na\u0161ega Sunca i otprilike su upola manje od na\u0161e zvijezde. Astronomi su i ranije donosili procjene o tome kako postoji barem jedan planet po svakoj zvijezdi, no ovo je prvi put da je sli\u010dna procjena donesena promatraju\u0107i naju\u010destaliji tip zvijezda u Mlije\u010dnoj stazi.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Dva planeta u sustavu Kepler-32 ve\u0107 su potvr\u0111ena kao sli\u010dna Zemlji pomo\u0107u nekoliko specifi\u010dnih metoda procjene. Tim s\u00a0Caltecha<\/em> sada je potvrdio da i preostala tri planeta iz sustava spadaju u ovu kategoriju. Ovi planeti su veli\u010dinom sli\u010dni na\u0161emu i kre\u0107u se putanjom koja prolazi relativno blizu zvijezde. Tako\u0111er, ovi su planeti apsolutno u skladu s predvi\u0111anjima o tome kakvi bi planeti koji orbitiraju oko zvijezde klase M trebali biti. Posljedi\u010dno, ovo zna\u010di da je ve\u0107ina planeta koja orbitira oko naj\u010de\u0161\u0107ega tipa zvijezda u galaksiji barem djelomi\u010dno usporediva s planetima iz Kepler-32 sustava. Iz svega navedenog, Johnson i Swift zaklju\u010duju kako je \u201ejedan-planet-za-svaku-zvijezdu\u201c vjerojatno previ\u0161e konzervativna procjena. Daljnja istra\u017eivanja mogla bi i\u0107i u prilog teoriji koja govori o barem dva <\/i>planeta za svaku zvijezdu u galaksiji.<\/p>\n

Planeti iz Kepler-32 sustava tako\u0111er poma\u017eu znanstvenicima pri razumijevanju \u010dinjenice kako se planeti formiraju. Oni su vjerojatno nastali na ve\u0107oj udaljenosti od svoje zvijezde te su joj se postepeno pribli\u017eavali. Tako\u0111er, vjerojatno su nastali od oblaka plina i pra\u0161ine koji je okru\u017eivao njihovu zvijezdu nedugo nakon \u0161to je formirana.<\/p>\n

Ove teze dodatno su potvr\u0111ene jednom drugom egzostudijom koja je uklju\u010divala promatranje dvaju udaljenih kometa. Nakon \u0161to su planeti poput onih u Kepler-32 sustavu (ali i na\u0161emu planetarnom sustavu) gotovi s formiranjem, iza njih ostane ne\u0161to materijala poput kometa i raznih drugih svemirskih tijela. Barry Welsh, astronom sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji upustio se u zadatak pronalaska upravo ovih svemirskih \u201eostataka\u201c. I u tome je zadatku uspio, budu\u0107i da je prona\u0161ao \u0161est novih egzokometnih sustava. Ovi kometi orbitiraju oko zvijezde klase A (koje su veoma mlade, imaju tek <\/i>oko 5 milijuna godina). No, statisti\u010dki dokazi sugeriraju kako bi i starije zvijezde morale imati komete. U tome smislu egzokometi bi mogli biti barem jednako u\u010destali kao i egzoplaneti.<\/p>\n

Kakve su implikacije ovih novih pronalazaka? Za astronome, oni definitivno pokazuju kako su Kepler<\/em> i drugi zemaljski teleskopi sposobni prona\u0107i mno\u0161tvo planeta i drugih svemirskih tijela \u0161irom galaksije. Ovo zna\u010di da je opravdano vjerovati kako \u0107e se u budu\u0107nosti uz pomo\u0107 ovakvih teleskopa i dalje dolaziti do va\u017enih i velikih otkri\u0107a. U ne\u0161to \u0161irim razmjerima, ovi nalazi potvr\u0111uju ne\u0161to \u0161to bi svaki \u010dovjek ve\u0107 trebao znati \u2013 mi uop\u0107e nismo jedinstveni. Drugi stjenoviti svjetovi kru\u017ee oko zvijezda sli\u010dnih na\u0161oj prakti\u010dki u svakome kutku na\u0161ega dijela svemira.<\/p>\n

Swift, postdoktorant na Caltechu,<\/em> koji je i glavni autor \u010dlanka o Kepler-32 sustavu, vjerojatno je najbolje sumirao va\u017enost promatranja svijeta putem svemirskih teleskopa: \u201eKepler<\/em> nam je omogu\u0107io da pogledamo u nebo i da znamo da se ondje nalazi mnogo vi\u0161e planeta nego zvijezda koje vidimo.\u201c<\/p>\n

Izvor:\u00a0California Institute of Technology<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekoliko godina nakon po\u010detka svoje dugotrajne misije znanstvenici koji rade na svemirskom teleskopu Kepler doslovce su zatrpani statisti\u010dkim prora\u010dunima, pi\u0161e Popsci. Poput ispitiva\u010da javnoga mnijenja, koji na temelju relativno malenoga uzorka poku\u0161avaju izvu\u0107i generalne zaklju\u010dke, oni su uvjereni da na temelju nekoliko tisu\u0107a do sada prou\u010denih planeta mogu povla\u010diti direktne analogije i donositi pouzdane procjene […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21011262,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357,16359],"tags":[16491,16456,17060,16565],"class_list":["post-21011259","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","category-planete-i-mjeseci","tag-egzoplanet","tag-kepler","tag-mlijecni-put","tag-suncev-sustav"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011259","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011259"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011259\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21011262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011259"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011259"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011259"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}