{"id":21011436,"date":"2023-09-12T21:39:00","date_gmt":"2023-09-12T19:39:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011436"},"modified":"2023-09-12T22:10:14","modified_gmt":"2023-09-12T20:10:14","slug":"dvojezicnost-odrzava-bistrinu-i-vitalnost-uma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dvojezicnost-odrzava-bistrinu-i-vitalnost-uma\/","title":{"rendered":"Dvojezi\u010dnost odr\u017eava bistrinu i vitalnost uma"},"content":{"rendered":"\n<p>John Secor, 57-godi\u0161nji profesor francuskog s Dr\u017eavnoga sveu\u010dili\u0161ta u\u00a0Moreheadu\u00a0govori dva jezika otkad je kao mali dje\u010dak \u017eivio u Kanadi. Tako\u0111er je glazbenik i pjeva\u010d i ustanovio je da je u stanju bolje \u010duti vi\u0161eglasje te br\u017ee hvatati ritam i dionice nego njegovi jednojezi\u010dni kolege iz benda.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja, objavljena u \u010dasopisu\u00a0<em>The Journal of Neuroscience,<\/em> poma\u017eu objasniti za\u0161to su Secorove mentalne reakcije tako dobre i u srednjoj dobi \u2013 <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dvojezicni-mozak-ima-veci-udio-sive-tvari\/\">mozak dvojezi\u010dnih ljudi<\/a> radi mnogo u\u010dinkovitije nego kod onih koji govore samo jedan jezik.<\/p>\n\n\n\n<p>Neuroznanstvenici su skupili zavidnu koli\u010dinu podataka kojima dokazuju da znanje i stalno kori\u0161tenje drugoga jezika, koje zapo\u010dinje u ranome djetinjstvu, mo\u017ee u znatnoj mjeri odgoditi opadanje mentalnih funkcija mozga. Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kentuckyju htjeli su doznati za\u0161to do toga dolazi.<\/p>\n\n\n\n<p>Prednosti se o\u010dituju uglavnom na podru\u010dju kognitivne kontrole. Kako prolazimo kroz srednje godine na\u0161 mozak se sve sporije prebacuje s jednoga zadatka na drugi i sve te\u017ee otklanja ne\u017eeljene smetnje. Na\u0161e izvr\u0161ne funkcije, poput sposobnosti koncentracije na obavljanje zadatka a da nas ne ometaju druge misli, pokazuju primjetan pad.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Postoje prija\u0161nji eksperimenti u kojima se nedvosmisleno dokazalo da kod dvojezi\u010dnih ljudi kognitivne funkcije sporije opadaju&#8221;, izjavio je neurobiolog Brian Gold za <em>NBCNews<\/em>. &#8220;Mi \u017eelimo razumjeti kakva je neuralna baza onoga \u0161to se doga\u0111a.&#8221; Ili, drugim rije\u010dima, koji dijelovi mozga sudjeluju u stvaranju toga za\u0161titnog efekta i na koji na\u010din se taj proces odvija.<\/p>\n\n\n\n<p>Gold je najprije morao prona\u0107i starije ljude koji su bili dvojezi\u010dni od desete godine \u017eivota te drugu skupinu, sastavljenu od jednojezi\u010dnih ljudi koji se s onima iz prve podudaraju po stupnju obrazovanja i socioekonomskome statusu. Prona\u0107i ljude koji govore dva jezika u Kentuckyju se pokazalo te\u0161kim zadatkom, ali su na kraju istra\u017eiva\u010di uspjeli prikupiti potreban broj sudionika, me\u0111u njima i profesora Secora.<\/p>\n\n\n\n<p>Petnaestoro dvojezi\u010dnih i petnaestoro jednojezi\u010dnih govornika, prosje\u010dne starosti od 63 godine, dobilo je jednostavan zadatak: najprije su pritiskom na dugme morali odrediti prikazuje li im se kvadratni ili kru\u017eni oblik. Zatim su se morali odlu\u010diti je li oblik crven ili plav. Na kraju su se zadatci izmjenjivali velikom brzinom, a na isti na\u010din su i oni morali donositi odluke. Dvojezi\u010dni ljudi znatno su br\u017ee reagirali tijekom izvo\u0111enja zadataka nego oni koji govore samo jedan jezik.<\/p>\n\n\n\n<p>Koriste\u0107i novu skupinu volontera od mla\u0111ih dvadeset dvojezi\u010dnih i dvadeset jednojezi\u010dnih te isto toliko starijih sudionika, Gold je ponovio eksperiment, prate\u0107i pritom \u0161to se doga\u0111a u njihovim mozgovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Prethodne studije pokazale su da mla\u0111i ljudi reagiraju br\u017ee i pritom koriste manju snagu mozga &#8211; naprosto su u\u010dinkovitiji. Gold je svojim eksperimentima potvrdio te rezultate: obje mla\u0111e grupe imale su bolje rezultate od starijih tijekom izvo\u0111enja zadataka.<\/p>\n\n\n\n<p>Dvojezi\u010dni stariji ljudi, me\u0111utim, pokazali su znatno bolje rezultate od svojih vr\u0161njaka &#8211; imali su rezultate koji su bili bli\u017ei onima iz mla\u0111e skupine! <\/p>\n\n\n\n<p>Kad su analizirane snimke mozga pokazalo se da su tijekom rje\u0161avanja zadataka svi koristili prefrontalni korteks i prednji cingulum, izvr\u0161ne dijelove mozga va\u017ene za rezoniranje i vaganje opcija. Snimke su pokazali da je kod starijih jednojezi\u010dnih ljudi prisutno ja\u010de naprezanje u ovim podru\u010djima mozga nego \u0161to je to kod mla\u0111ih ljudi ili njihovih vr\u0161njaka koji se slu\u017ee dvama jezicima.<\/p>\n\n\n\n<p>Mozak se godinama smanjuje, ali kod dvije skupine starijih ispitanika nije primije\u0107ena razlika u volumenu mozga, \u0161to zna\u010di da razlike nisu strukturalne prirode. Znanstvenici pretpostavljaju da je mozak kod dvojezi\u010dnih ljudi izlo\u017een stalnim odabirima izme\u0111u dviju opcija, \u0161to tijekom vremena pove\u0107ava efikasnost reagiranja u odre\u0111enim regijama mozga, pa i onda kada se radi o zadatcima koji nemaju veze s jezikom. To se mo\u017ee vidjeti i na primjeru profesora Secora i njegovih glazbenih sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Gold, koji je tako\u0111er odrastao kao dvojezi\u010dno dijete u Kanadi i kojemu je specijalnost prou\u010davanje starenja mozga, ka\u017ee da jo\u0161 nije donesen sud o tome mo\u017ee li dvojezi\u010dnost sprije\u010diti ili odgoditi po\u010detak demencije, ali smatra da bi to moglo biti mogu\u0107e. Za one koji se pitaju je li u\u010denjem novih jezika u odrasloj dobi mogu\u0107e ostvariti takve kognitivne dobrobiti, Gold tvrdi da o tome zasad ne mo\u017eemo sa sigurnosti govoriti, ali ono \u0161to sigurno mo\u017ee re\u0107i jest to da je &#8220;drugi jezik potrebno u\u010diti dok smo mladi i to na dnevnoj bazi. Nije dovoljno samo blebetati na drugome jeziku, potrebne su redovite vje\u017ebe i neprestano prebacivanje s jednoga jezika na drugi.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, sad vam se slanje male djece na te\u010daj mandarinskoga kineskog i ne \u010dini tako blesavim? A va\u0161 \u0161estogodi\u0161njak, koji vas sad mrzi jer ga tjerate na te\u010daj francuskoga jezika, &nbsp;jednom \u0107e vam mo\u0107i re\u0107i samo: \u201cMerci beaucoup!\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.today.com\/health\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Health on Today<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>John Secor, 57-godi\u0161nji profesor francuskog s Dr\u017eavnoga sveu\u010dili\u0161ta u\u00a0Moreheadu\u00a0govori dva jezika otkad je kao mali dje\u010dak \u017eivio u Kanadi. Tako\u0111er je glazbenik i pjeva\u010d i ustanovio je da je u stanju bolje \u010duti vi\u0161eglasje te br\u017ee hvatati ritam i dionice nego njegovi jednojezi\u010dni kolege iz benda. Istra\u017eivanja, objavljena u \u010dasopisu\u00a0The Journal of Neuroscience, poma\u017eu objasniti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067628,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[17896,16770,16769,19625,16493,19064,23480],"class_list":["post-21011436","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-dvojezicnost","tag-jezik","tag-lingvistika","tag-mentalno-zdravlje","tag-mozak","tag-neuroznanost","tag-um"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011436","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011436"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011436\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067629,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011436\/revisions\/21067629"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011436"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011436"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011436"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}