{"id":21011551,"date":"2013-01-20T06:58:58","date_gmt":"2013-01-20T05:58:58","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011551"},"modified":"2020-10-15T14:53:15","modified_gmt":"2020-10-15T12:53:15","slug":"kako-funkcionira-neprobojno-staklo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-funkcionira-neprobojno-staklo\/","title":{"rendered":"Kako funkcionira neprobojno staklo?"},"content":{"rendered":"<p>Na prvi pogled staklo otporno na metke izgleda kao svako drugo staklo, ali tu svaka sli\u010dnost prestaje. Za razliku od obi\u010dnoga stakla koje se razbije kada ga pogodi metak, neprobojno staklo ima mogu\u0107nost zaustavljanja istoga. Naime, neprobojno staklo je napravljeno tako da izdr\u017ei jedan ili vi\u0161e metaka, ovisno o debljini stakla i vrsti oru\u017eja koje koristimo. \u0160to to neprobojnome staklu daje mogu\u0107nost zaustavljanja metaka?<\/p>\n<p>Razni proizvo\u0111a\u010di rade razli\u010dite vrste neprobojnoga stakla, ali u osnovi je svako takvo staklo napravljeno od sloja polikarbonata, \u00a0tj. \u010dvrste prozirne plastike, koja se nalazi izme\u0111u dva sloja obi\u010dnoga stakla. Proces kojime se dobiva neprobojno staklo zove se &#8216;lameliranje'(proces spajanja dvaju ili vi\u0161e komada jednostrukih stakala)<b>. <\/b>Tim procesom stvara se materijal sli\u010dan obi\u010dnome staklu, ali puno deblji. \u00a0Neprobojno staklo ima debljinu izme\u0111u 7 i 75 mm. Metak koji je ispaljen prema neprobojnome staklu pro\u0107i \u0107e kroz prvi sloj stakla, ali sloj polikarbonata ima sposobnost apsorbiranja energije i on \u0107e zaustaviti metak prije nego do\u0111e do zadnjega sloja.<\/p>\n<p>Mogu\u0107nost neprobojnoga stakla da zaustavi metak odre\u0111ena je debljinom stakla. Metak ispaljen iz pu\u0161ke pri udaru u staklo imat \u0107e puno ve\u0107u silu nego \u0161to bi ju imao metak ispaljen iz pi\u0161tolja, i zato tanje neprobojno staklo te\u017ee zaustavlja metak ispaljen iz pu\u0161ke, nego metak iz pi\u0161tolja.<\/p>\n<p>Postoji jo\u0161 jedna vrsta neprobojnoga stakla, a to je ona koja je neprobojna samo s jedne strane, odnosno, jedna strana zaustavlja metak, dok kroz drugu stranu metak prolazi kao \u0161to bi pro\u0161ao kroz obi\u010dno staklo. Takva vrsta stakla radi se lameliranjem krhkoga komada materijala s fleksibilnim materijalom.<\/p>\n<p>Zamislite automobil opremljen takvim staklom koje je neprobojno samo s vanjske strane automobila. Ako osoba izvan automobila ispali metak u staklo, metak \u0107e prvo pogoditi krhku stranu i staklo \u0107e se razbiti na mjestu gdje je metak pogodio i apsorbirati dio njegove energije. Fleksibilni materijal \u0107e zatim apsorbirati ostatak energije i zaustaviti metak. Metak ispaljen iz unutra\u0161njosti \u0107e lako pro\u0107i kroz staklo jer je snaga metka koncentrirana na malom podru\u010dju, zbog \u010dega se materijal raste\u017ee i krhki dio stakla puca prema van, dopu\u0161taju\u0107i metku da pro\u0111e kroz staklo.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor:\u00a0<a title=\"howstuffworks\" href=\"http:\/\/www.howstuffworks.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">HowStuffWorks<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na prvi pogled staklo otporno na metke izgleda kao svako drugo staklo, ali tu svaka sli\u010dnost prestaje. Za razliku od obi\u010dnoga stakla koje se razbije kada ga pogodi metak, neprobojno staklo ima mogu\u0107nost zaustavljanja istoga. Naime, neprobojno staklo je napravljeno tako da izdr\u017ei jedan ili vi\u0161e metaka, ovisno o debljini stakla i vrsti oru\u017eja koje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[16730],"class_list":["post-21011551","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kemija","tag-staklo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011551"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011551\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}