![\"u390838900983\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/u390838900983-720x405.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Svemir se \u0161iri<\/strong><\/p>\n Kada no\u0107u pogledamo nebo, zvijezde koje vidimo nalaze se unutar na\u0161e galaksije. No, postoje neke \u201enejasne mrlje\u201c za koje trebamo teleskop kako bismo ih bolje vidjeli. Te \u201emrlje\u201c su druge galaksije poput na\u0161e, ali su puno dalje od nas nego zvijezde koje vidimo.<\/p>\n Ako te galaksije pogledamo pobli\u017ee, o\u010dekujemo da se neke galaksije kre\u0107u prema nama, a neke udaljavaju od nas. Istina je da se gotovo sve galaksije udaljavaju od nas, neke \u010dak i velikom brzinom.<\/p>\n Znamo da se galaksije udaljavaju od nas zbog utjecaja zvanoga ‘crveni pomak’ (engl. red-shift<\/em>). To mo\u017eemo usporediti s automobilom kojemu je zvuk vi\u0161i kada nam se pribli\u017eava, a dublji kada se udaljava.<\/p>\n Ako se ve\u0107ina galaksija udaljava od nas, mo\u017eemo zaklju\u010diti da se svemir \u0161iri; to ne zna\u010di da je Zemlja u sredi\u0161tu svemira. Mo\u017eemo zamisliti svemir kao kola\u010d koji se \u0161iri u pe\u0107nici. Svaka to\u010dka se udaljava od neke druge to\u010dke bez obzira gdje se nalazi.<\/p>\n \u010cinjenica da se svemir \u0161iri sugerira nam da je nekada bio manji i kompaktniji. Ako se vratimo dovoljno daleko u pro\u0161lost, postojao je trenutak kada je sva materija u svemiru bila u jednoj to\u010dki i zatim eksplodirala prema van. Taj trenutak se naziva ‘Veliki prasak’. Prema trenutnoj veli\u010dini svemira i brzini kojom se \u0161iri mo\u017eemo zaklju\u010diti da se taj trenutak dogodio prije otprilike 14 milijardi godina.<\/p>\n Mo\u017eemo vidjeti svjetlo koje je ostalo nakon Velikoga praska<\/strong><\/p>\n Ne mo\u017eemo ga vidjeti golim okom, ali mo\u017eemo nekim teleskopima. Na\u0161e oko vidi samo dio svjetla u svemiru. Pored vidljivoga svjetla postoje i druge vrste svjetla, poput X-zraka, infracrvenoga svjetla, ultraljubi\u010dastoga svjetla, radiovalova i mikrovalova. Ta svjetla imaju kra\u0107e ili du\u017ee valne duljine od vidljivoga svjetla.<\/p>\n Nakon Velikoga praska svemir je bio poplavljen nevjerojatno sjajnim svjetlom. Kako se svemir \u0161irio, svjetlo se rastegnulo i pretvorilo u mikrovalove koje ne mo\u017eemo vidjeti golim okom.<\/p>\n Posebnim teleskopom mo\u017eemo vidjeti svjetlo koje je nastalo kada i svemir. Zapravo, kada gledate kroz teleskop vidite \u010ditavo nebo ispunjeno posebnim sjajem, danju i no\u0107u. Za razliku od svjetla koje dolazi od zvijezda, ovaj sjaj je isti bez obzira otkud ga promatrate te kad i gdje se nalazite.<\/p>\n Gledanje u svemir je kao gledanje u pro\u0161lost. Svjetlu s objekata koji su jako udaljeni treba vi\u0161e vremena da do\u0111e do nas nego svjetlu s objekata koji su blizu. Ako je objekt milijun svjetlosnih godina od nas, mi zapravo gledamo kako je on izgledao prije milijun godina.<\/p>\n Teleskopi su danas toliko razvijeni da mo\u017eemo vidjeti objekte koji su udaljeni od nas milijarde svjetlosnih godina.<\/p>\n Ako se Veliki prasak stvarno dogodio, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107emo gledaju\u0107i dovoljno daleko otkriti oblake plina koji se jo\u0161 nisu pretvorili u zvijezde i galaksije. \u00a0Ti oblaci bi trebali imati druga\u010diji sadr\u017eaj nego \u0161to ga ima moderni svemir. Razlog tome je to \u0161to je ve\u0107ina kemijskih elemenata u modernome svemiru nastala unutar zvijezda. Najraniji oblaci plina ne sadr\u017ee kompleksne elemente. Oni bi trebali u potpunosti biti sastavljeni od osnovnih elementa, vodika i helija.<\/p>\n Nedavno, daleko u svemiru prona\u0111eni su takvi oblaci plina. Neki od njih su stari oko 15 milijardi godina. \u010cak i s te nevjerojatne udaljenosti mo\u017eemo zaklju\u010diti od \u010dega su napravljeni analiziraju\u0107i svjetlo koje prolazi kroz njih.<\/p>\n Ta analiza pokazuje da su sastavljeni ve\u0107inom od vodika i helija, ba\u0161 kao \u0161to teorija Velikoga praska predvi\u0111a.<\/p>\n \u0160to je bilo prije Velikoga praska?<\/strong><\/p>\n Ako se Veliki prasak i dogodio, \u0161to je bio uzrok i \u0161to je postojalo prije Velikoga praska? Ovo je jedno od najve\u0107ih pitanja u znanosti danas. Neki znanstvenici misle da se svemir nije pro\u0161irio samo jednom nego se \u0161irio i skupljao mnogo puta.<\/p>\n Za druge, ovo pitanje ne zahtijeva odgovor. Stephen Hawking je sugerirao da je vrijeme po\u010delo s Velikim praskom, i to je to.<\/p>\n![\"mikrovalovi\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/mikrovalovi.jpg\")
<\/p>\n