{"id":21011629,"date":"2023-07-30T18:39:00","date_gmt":"2023-07-30T16:39:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011629"},"modified":"2023-07-30T19:20:14","modified_gmt":"2023-07-30T17:20:14","slug":"brak-kao-kljuc-duljeg-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/brak-kao-kljuc-duljeg-zivota\/","title":{"rendered":"Brak kao klju\u010d duljeg \u017eivota"},"content":{"rendered":"\n<p>Osobe koje imaju dugoro\u010dnog romanti\u010dnog partnera u razdoblju srednje odrasle dobi imaju manji rizik od prerane smrti u tim godinama, navode rezultati istra\u017eivanja objavljenog u \u010dasopisu&nbsp;<em>Annals of Behavioral Medicine.&nbsp;<\/em>Time se ponovno dokazuje va\u017enost dru\u0161tvenih odnosa tijekom srednje odrasle dobi kao jednog od prediktora psihi\u010dke dobrobiti pojedinca, a time i du\u017eeg \u017eivotnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>U zemljama Europske unije prosje\u010dni \u017eivotni vijek 2009. godine iznosio je 82,4 godine za \u017eene, a 76,4 godine&nbsp;za mu\u0161karce . Dakle, pre\u017eivljavanje srednjih godina uobi\u010dajena je pojava, barem u razvijenim zemljama. Upravo stoga autori provedene studije&nbsp;dr. Ilene Siegler i njeni suradnici s Medicinskog centra sveu\u010dili\u0161ta Duke u SAD-u, smatraju da je od velike va\u017enosti spoznati za\u0161to odre\u0111eni broj ljudi ne uspijeva do\u017eivjeti starost.<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj je&nbsp;njihova istra\u017eivanja analiza povezanosti dobi stupanja u brak i&nbsp;povijesti bra\u010dnih odnosa sa smr\u0107u tijekom srednje odrasle dobi uz kontrolu utjecaja socioekonomskog statusa, uklju\u010denosti u pona\u0161anja rizi\u010dna za zdravlje i&nbsp;pred-bra\u010dne li\u010dnosti. &nbsp;Varijabla povijesti bra\u010dnih odnosa podrazumijeva stabilnost i promjenu bra\u010dnog stanja, dok se pred-bra\u010dna li\u010dnost odnosi na karakteristike li\u010dnosti izmjerene prije polaska sudionika na fakultet, dakle prosje\u010dne dobi 18 godina.&nbsp;Podaci su prikupljeni na uzorku od 4 802 sudionika, a preuzeti su iz ve\u0107 postoje\u0107e studije UNCAHS (<em>University of North Carolina Alumni Heart Study<\/em>) koja se bavi prou\u010davanjem osoba ro\u0111enih tijekom 1940-ih godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati pokazuju kako je prisustvo romanti\u010dnog partnera tijekom srednjih godina povezano s preranom smr\u0107u na na\u010din da sudionici koji nikad nisu stupili u brak imaju 2.33 puta ve\u0107i rizik od smrti u srednjim godinama, a sudionici koji su neko\u0107 bili u braku imaju 1.64 puta ve\u0107i rizik od rane smrti u odnosu na sudionike koji su trenuta\u010dno u <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-odrzati-sretan-brak-u-tri-razlicita-razdoblja-zivota-vrlo-jednostavno\/\">stabilnom braku<\/a>. Dakle, osobe bez romanti\u010dnog partnera tijekom srednje odrasle dobi imaju najmanju vjerojatnost da do\u017eive starost, a rizi\u010dni faktor za dugi \u017eivotni vijek tako\u0111er predstavlja i gubitak bra\u010dnog partnera bez mogu\u0107nosti njegove zamjene, kao \u0161to je smrt partnera.<\/p>\n\n\n\n<p>Dobiveni podaci ne za\u010du\u0111uju s obzirom na to da stabilni bliski odnosi i \u0161ire mre\u017ee dru\u0161tvenih odnosa pove\u0107avaju psihi\u010dku dobrobit pojedinca koja je nadalje va\u017ena odrednica fizi\u010dkog zdravlja i duljine \u017eivotnog vijeka pojedine osobe. Bra\u010dni partner tako\u0111er slu\u017ei kao emocionalna i instrumentalna, odnosno materijalna i fizi\u010dka potpora, u razli\u010ditim aspektima ljudskog \u017eivota te kao takav smanjuje razinu stresa i ostalih negativnih utjecaja iz okoline pozitivno djeluju\u0107i na broj godina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Krucijalna spoznaja provedenog istra\u017eivanja je \u0161to se utjecaj bra\u010dnog statusa na \u017eivotni vijek smanjio&nbsp;nakon uvr\u0161tavanja rizi\u010dnih pona\u0161anja, socioekonomskog statusa i li\u010dnosti kao kontrolnih varijabli, no i dalje je ostao njegov najva\u017eniji prediktor. Zna\u010di da premda ne mo\u017eemo zna\u010dajno utjecati na promjenu vlastite li\u010dnosti jer je ve\u0107inom odre\u0111ena biolo\u0161kom osnovom i ranim \u017eivotnim iskustvima, kao ni na promjenu socioekonomskog statusa budu\u0107i da on ovisi i o \u0161irim dru\u0161tvenim faktorima, \u017eivotni vijek ipak mo\u017eemo produ\u017eiti, ne samo smanjenim uklju\u010divanjem u pona\u0161anja rizi\u010dna za zdravlje, ve\u0107 i uspostavljanjem stabilnog i dugoro\u010dnog bliskog odnosa s drugom osobom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor:&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.springer.com\/de\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Springer Science+Business Media<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osobe koje imaju dugoro\u010dnog romanti\u010dnog partnera u razdoblju srednje odrasle dobi imaju manji rizik od prerane smrti u tim godinama, navode rezultati istra\u017eivanja objavljenog u \u010dasopisu&nbsp;Annals of Behavioral Medicine.&nbsp;Time se ponovno dokazuje va\u017enost dru\u0161tvenih odnosa tijekom srednje odrasle dobi kao jednog od prediktora psihi\u010dke dobrobiti pojedinca, a time i du\u017eeg \u017eivotnog vijeka. U zemljama Europske [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067502,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[17319,16751,16883,16881],"class_list":["post-21011629","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-brak","tag-dugovjecnost","tag-socijalna-ekonomija","tag-statistika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011629","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011629"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011629\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067503,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011629\/revisions\/21067503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067502"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}