Prema novopredlo\u017eenom kurikulumu, po\u010detkom nove \u0161kolske godine u indonezijskim osnovnim \u0161kolama vjerojatno \u0107e do\u0107i do smanjenja broja \u0161kolskih sati iz podru\u010dja prirodnih i dru\u0161tvenih znanosti kako bi se vi\u0161e sati nastave posvetilo religijskom obrazovanju.<\/p>\n
Budu\u0107i da je u Indoneziji, osim prevladavaju\u0107ih muslimana, zna\u010dajan broj pripadnika jo\u0161 pet razli\u010ditih religija: kr\u0161\u0107ani, protestanti, budisti, hinduisti i konfucijanisti, djeca su u razrede odijeljena prema religijskoj pripadnosti te se svakoga podu\u010dava njegova vlastita vjera. Indonezijsko Ministarstvo obrazovanja, prema prijedlogu Ministarstva vjerskih poslova, Vladi je predlo\u017eilo novi kurikulum u kojem \u0107e se broj vjerskog obrazovanja povisiti s dva na \u010detiri sata tjedno, a uz njega \u0107e i dalje ostati glavni nastavni predmeti: matematika, umjetnost i obrt, tjelesna kultura, indonezijski jezik i gra\u0111anska prava.<\/p>\n
Prijedlog novog \u0161kolskog programa objavljen je na internetskim stranicama kako bi ga se moglo komentirati Ministarstvu koje \u0107e naknadno analizirati prikupljene povratne informacije. Indonezijski ministar obrazovanja Ibnu Hamid izjavio je kako doti\u010dni komentari pokazuju suglasnost ve\u0107ine naroda s promjenama u kurikulumu, ali su zabrinuti kako ne\u0107e biti dovoljno vremena za podu\u010davanje u\u010ditelja i pripremu novih ud\u017ebenika. No, kriti\u010dari su sumnji\u010davi prema istinitosti te tvrdnje budu\u0107i da komentari gra\u0111ana nisu dostupni za javnost.<\/p>\n
Glavni je\u00a0argument dr\u017eavnih du\u017enosnika, koji podupiru predlo\u017eene promjene, potreba za ve\u0107im religijskim podu\u010davanjem zbog manjka morala, tolerancije i empatije u\u010denika koji su doveli do porasta nasilja i vandalizma me\u0111u mladima. Tako\u0111er isti\u010du porast religijski motiviranog nasilja u 2012. godini za 25% u odnosu na godinu prije \u0161to smatraju odrazom neprihva\u0107anja i netolerancije mladih na razli\u010dita vjerska opredjeljenja gra\u0111ana. Zagovornici kurikuluma smatraju da upravo zbog privr\u017eenosti indonezijskog naroda vjerskim u\u010denjima treba putem religije djelovati na “izgradnju morala mladih.”<\/p>\n
Tako ne smatra vi\u0161e od 780 Indone\u017eana, potpisnika peticije koja opisane promjene smatra neutemeljenima i \u0161tetnima za kvalitetu obrazovanja, posebno zbog smanjenja obujma nastave iz prirodnih i dru\u0161tvenih znanosti kao posljedice pove\u0107anja sati vjeronauka. Ve\u0107i broj roditelja i u\u010ditelja strahuje da \u0107e ovakvo smanjenje uzrokovati smanjenje kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja i “poglupljivanje nacije” zato \u0161to se na satovima prirodnih i dru\u0161tvenih znanosti djecu u\u010di razmi\u0161ljati, identificirati probleme, pronalaziti rje\u0161enja te se poti\u010de njihova znati\u017eelja, \u0161to \u0107e se vrlo te\u0161ko nadoknaditi kroz nastavno gradivo drugih predmeta. Predlo\u017eene promjene posebno \u0107e se o\u010ditovati u smanjenju broja kvalificiranih radnika u podru\u010dju tehnologije i ra\u010dunalnih znanosti \u0161to \u0107e nadalje uvelike \u0161tetiti indonezijskoj brzo rastu\u0107oj ekonomiji i tehnolo\u0161kom napretku. Neki \u010dak uspore\u0111uju posljedice takvog obrazovanja s “ulaskom u mra\u010dno doba Indonezije.”<\/p>\n
Objektivne \u010dinjenice su da prijedlog kurikuluma ne specificira kako \u0107e se “sa\u017eeti” program prirodnih i dru\u0161tvenih znanosti niti postoje dokazi da \u0107e pove\u0107anje vjerskog odgoja doprinijeti ja\u010danju morala djece i mladih. O\u010digledno je da vlada poku\u0161ava rije\u0161iti problem nasilja njegovim pojednostavljivanjem reagiraju\u0107i samo na jedan od uzroka problema, a ne obaziru\u0107i se na op\u0107enitije i ve\u0107e probleme u \u0161kolstvu. Takvi problemi su neadekvatni i zastarjeli ud\u017ebenici, izostanak nadgledanja kvalitete nastave, velika udaljenost \u0161kola i lo\u0161a organizacija prijevoza do ustanova. Zasigurno je jedan od najve\u0107ih problema \u0161kolskog sustava neupu\u0107enost u\u010ditelja u nastavni program, njihovo lo\u0161e obrazovanje i s time povezana slaba kvaliteta podu\u010davanja, \u0161to dokazuje i posljednje, 40. mjesto koje je Indonezija zauzela na ljestvici za procjenu nacionalnih obrazovnih sustava.<\/p>\n