Spontani se refleks razvio kako bi pobolj\u0161ao rukovanje mokrim predmetima<\/b><\/p>\n
Znanstvenici smatraju da su prona\u0161li odgovor na pitanje za\u0161to se ko\u017ea na ljudskim prstima nabora nakon \u0161to u kadi provedemo dulje vrijeme. Laboratorijski testovi potvrdili su teoriju prema kojoj naborani prsti olak\u0161avaju otjecanje vode s njih, pobolj\u0161avaju\u0107i tako na\u0161e primanje vla\u017enih predmeta, sli\u010dno kao i utori na automobilskim gumama.<\/p>\n
Ljudi \u010desto smatraju da su nabori na prstima rezultat dospijevanja vode u vanjske slojeve ko\u017ee, \u0161to ju \u010dini nateknutom. No, istra\u017eiva\u010dima je od 30-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a poznato da se to ne doga\u0111a u slu\u010daju o\u0161te\u0107enja \u017eivaca u prstima, \u0161to mijenja dosada\u0161nje mi\u0161ljenje da je boranje ko\u017ee nehoti\u010dna reakcija autonomnoga \u017eiv\u010danog sustava koji upravlja i disanjem, otkucajima srca i znojenjem. Naborana ko\u017ea rezultat je su\u017eavanja krvnih \u017eila ispod ko\u017ee.<\/p>\n
2011. godine Mark Changizi, evolucijski neurobiolog na 2Al laboratorija u Boiseu u Idahu, i njegovi kolege predlo\u017eili su da je boranje ko\u017ee aktivan proces i, prema tome, mora imati evolucijsku ulogu. Tim je pokazao i da je boranje ko\u017ee najbolji na\u010din \u201codvodnje\u201d vode s na\u0161ih prstiju koji pobolj\u0161ava hvat. No, dosad nije bilo dokaza da od toga imamo neke koristi.<\/p>\n
U najnovijoj studiji, sudionici su morali podi\u0107i mokre ili suhe kuglice, tzv. \u0161pekule razli\u010ditih veli\u010dina normalnim ili naboranim prstima nakon \u0161to su ih namakali u toploj vodi 30 minuta. Ispitanici su br\u017ee uzimali mokre \u0161pekule naboranim prstima nego suhim, normalnim prstima, no nabori na prstima nisu imali ulogu u pomicanju suhih predmeta. Rezultati studije objavljeni su u \u010dasopisu Biology Letters<\/i>.<\/p>\n
\u201cPokazali smo da naborani prsti omogu\u0107avaju bolji hvat u mokrim uvjetima \u2013 princip sli\u010dan utorima na automobilskim gumama koji omogu\u0107uje da ve\u0107a povr\u0161ina gume dodiruje cestu i bolje prianja uz nju\u201d, rekao je Tom Smulders, evolucijski biolog sa Sveu\u010dili\u0161ta u Newcastleu i suautor \u010dasopisa.<\/p>\n
\u010cvrsti stisak<\/b><\/p>\n
\u201cNaborani prsti mogli su pomo\u0107i na\u0161im precima u prikupljanju hrane u vla\u017enim vegetacijama\u201d, dodao je Smulders. Sli\u010dna pojava na no\u017enim prstima mogla bi nam olak\u0161ati sigurniji korak na ki\u0161i.<\/p>\n
Changizi ka\u017ee da rezultati ovog istra\u017eivanja daju bihevioralan dokaz da su naborani prsti zapravo utori na gumama protiv ki\u0161e, \u0161to se uklapa u zaklju\u010dak njegovoga tima. \u201cPreostaje nam provjeriti boraju li se prsti iz istoga razloga i kod drugih \u017eivotinja. Zasad znamo da samo ljudi i makakiji imaju naborane prste.\u201d<\/p>\n
\u201cPrihvatimo li mi\u0161ljenje da nam nabori na prstima omogu\u0107avaju da bolje primimo mokre predmete, ostaje pitanje za\u0161to na\u0161i prsti nisu stalno naborani\u201d, rekao je Smulders koji ima nekoliko ideja po tom pitanju. \u201cNa\u0161e polazno mi\u0161ljenje je da bi stalno naborani prsti rezultirali smanjenjem osjetljivosti na\u0161ih prstiju ili pove\u0107anjem rizika od opasnosti prilikom hvatanja predmeta.\u201d<\/p>\n
Izvor:\u00a0PubMed<\/a>, Nature<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Spontani se refleks razvio kako bi pobolj\u0161ao rukovanje mokrim predmetima Znanstvenici smatraju da su prona\u0161li odgovor na pitanje za\u0161to se ko\u017ea na ljudskim prstima nabora nakon \u0161to u kadi provedemo dulje vrijeme. Laboratorijski testovi potvrdili su teoriju prema kojoj naborani prsti olak\u0161avaju otjecanje vode s njih, pobolj\u0161avaju\u0107i tako na\u0161e primanje vla\u017enih predmeta, sli\u010dno kao i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21012934,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16605,17324],"class_list":["post-21011769","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-koza","tag-prsti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011769","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011769"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011769\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21012934"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011769"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011769"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011769"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}