{"id":21011786,"date":"2013-01-30T15:57:57","date_gmt":"2013-01-30T14:57:57","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011786"},"modified":"2020-10-15T14:53:10","modified_gmt":"2020-10-15T12:53:10","slug":"evolucija-kitova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/evolucija-kitova\/","title":{"rendered":"Evolucija kitova"},"content":{"rendered":"<p>Prva stvar koju treba primijetiti na sljede\u0107emu dijagramu jest da su nilski konji najbli\u017ei \u017eivu\u0107i ro\u0111aci kitova, ali nisu njihovi prethodnici. Zapravo, niti jedna \u017eivotinja na dijagramu nije izravan prethodnik bilo koje druge \u017eivotinje prikazane na dijagramu i zato svaka od njih pripada posebnoj grani evolucijskoga stabla.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21011788\" alt=\"whale_evo\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/whale_evo.jpg\" width=\"477\" height=\"610\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/whale_evo.jpg 454w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/whale_evo-300x383.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 477px) 100vw, 477px\" \/><\/p>\n<p>Nilski su konji, kao i kitovi, velike i vodene \u017eivotinje, ali su te dvije skupine razvile ove karakteristike neovisno jedna o drugoj.\u00a0 To znamo zato \u0161to drevni ro\u0111aci nilskih konja, nazvani a<i>nthracotheres<\/i> (nisu na dijagramu), nisu bili ni vodene ni velike \u017eivotinje, kao \u0161to to nisu bili ni pretci kitova koje vidimo na dijagramu (poput <i>Pakicetusa<\/i>). Nilski konji najvjerojatnije su evoluirali iz porodice a<em>nthracotheresa<\/em> prije otprilike 15 milijuna godina. Prvi kitovi evoluirali su prije vi\u0161e od 50 milijuna godina, a predak obiju vrsta \u017eivio je na kopnu.<\/p>\n<p>Prvi kitovi, poput <i>Pakicetusa<\/i>, bili su tipi\u010dne kopnene \u017eivotinje. Imali su duga\u010dke lubanje i velike zube kakve imaju mesojedi. Izvana nimalo nisu izgledali kao kitovi. Ipak, njihove lubanje \u2013 pogotovo podru\u010dje kod uha koje je bilo okru\u017eeno ko\u0161tanim zidom \u2013 jako nalikuju lubanjama \u017eivu\u0107ih kitova i razlikuju se od lubanja drugih sisavaca. \u010cesto naizgled male karakteristike mogu dati klju\u010dan dokaz koji bi povezao \u017eivotinje koje su dobro opremljene za njihov na\u010din \u017eivota (poput kitova) i njihove srodnike manje ekstremnoga izgleda.<\/p>\n<p>U usporedbi s drugim starijim kitovima, kao \u0161to su <i>Indohyus<\/i> i <i>Pakicetus<\/i>, <i>Ambulocetusi<\/i> su izgledali kao vodene \u017eivotinje. Njihove su noge bile kra\u0107e, ruke i stopala bila su velika poput vesla, a imali su i dulje i mi\u0161i\u0107avije repove. Pretpostavka da su <em>Ambulocetusi<\/em> bili vodene \u017eivotinje mo\u017ee se poduprijeti dokazom kojega je pokazala stratigrafija \u2013 fosili <em>Ambulocetusa<\/em> dobiveni su iz sedimenta koji je vjerojatno tvorio staro u\u0161\u0107e rijeke te iz izotopa kisika u njihovim kostima. \u017divotinje su ono \u0161to jedu i piju, a slana i slatka voda imaju razli\u010ditu razinu izotopa kisika. To zna\u010di da mo\u017eemo znati koju su vodu \u017eivotinje pile prou\u010davaju\u0107i koji su izotopi ugra\u0111eni u njihove kosti i zube dok se razvijaju i rastu. Izotopi pokazuju da su <em>Ambulocetusi<\/em> pili i slanu i slatku vodu, \u0161to se uklapa u teoriju da su ove \u017eivotinje \u017eivjele u zaljevima i estuarijima izme\u0111u slatke vode i oceana.<\/p>\n<p>Kitovi koji su evoluirali nakon <em>Ambulocetusa<\/em> (<i>Kutchicetusi<\/i>\u00a0itd) pokazuju jo\u0161 vi\u0161e razine izotopa kisika slane vode, \u0161to navodi na zaklju\u010dak da su nastanjivali obalno podru\u010dje i da su mogli piti slanu vodu, kao \u0161to to mogu i dana\u0161nji kitovi. Te \u017eivotinje imaju nosnice koje su se tijekom evolucije pomicale od nju\u0161ke prema zadnjem dijelu tijela, \u0161to je vidljivo i kod dana\u0161njih kitova kod kojih se nosnica nalazi na vrhu glave izme\u0111u o\u010diju.<\/p>\n<p>Ovi vi\u0161e vodeni kitovi mijenjali su se na na\u010din koji ukazuje na blisku povezanost s dana\u0161njim kitovima. Primjerice, njihova se zdjelica tijekom evolucije smanjila i odvojila od kralje\u017enice. To mo\u017ee biti povezano s pove\u0107anim kori\u0161tenjem \u010ditave le\u0111ne ko\u0161tane strukture, uklju\u010duju\u0107i le\u0111a i rep koji su zadu\u017eeni za kretanje. Ako gledate filmove s dupinima i kitovima, primijetit \u0107ete da plivaju pomo\u0107u repne peraje koja je postavljena vodoravno, a ne okomito kao kod riba. Kako bi plivali, dupini svoj rep pomi\u010du gore-dolje, a ne lijevo-desno kao ribe. Razlog tome je \u010dinjenica da su se kitovi razvili\u00a0 od kopnenih sisavaca \u010dija se kralje\u0161nica nije savijala u stranu, nego gore-dolje. Ovo se mo\u017ee primijetiti kod pasa u trku \u2013 njihova se kralje\u0161nica valovito pomi\u010de gore-dolje. To je slu\u010daj i kod kitova dok plivaju, \u010dime dokazuju svoje kopneno nasljedstvo.<\/p>\n<p>Dok kitovi plivaju savijaju\u0107i svoje tijelo, druge promjene u njihovome kosturu omogu\u0107avaju im da svoje udove koriste za usmjeravanje vi\u0161e nego li za plivanje i postizanje brzine. \u010cinjenica da su onda\u0161nji kitovi imali sli\u010dnu strukturu kralje\u017eaka u repu kao i dana\u0161nji ukazuje na to da su rani kitovi poput <i>Dorudona<\/i> i <i>Basilosaurusa<\/i> imali repne peraje. Takve promjene u kosturu, koje omogu\u0107avaju \u017eivot u vodi, posebno su vidljive kod basilosaurida, poput <em>Dorudona<\/em>. Ovi stari kitovi evoluirali su prije vi\u0161e od 40 milijuna godina. Mogli su \u201czaklju\u010dati\u201d svoj lakatni zglob omogu\u0107avaju\u0107i tako svojim prednjim udovima postizanje bolje kontrole u vodi i opiru\u0107i se otporu vode dok plivaju. Zadnje udove ovi kitovi gotovo i nisu imali. Bili su toliko maleni da znanstvenici smatraju da nisu imali nikakvu funkciju, a mogu\u0107e je i da su bili smje\u0161teni unutar tijela. Povremeno znanstvenici nai\u0111u na \u017eivu\u0107ega kita s naznakama malih zadnjih udova unutar tijela.<\/p>\n<p>Takvi ostatci zadnjih udova dokaz su da basilosauridi potje\u010du od kopnenih \u017eivotinja. Od kostiju uha do kostiju gle\u017enja, kitovi pripadaju nilskim konjima i drugim papkarima.<\/p>\n<div id=\"attachment_210117\" style=\"width: 195px\" class=\"wp-caption alignleft\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-210117\" class=\"size-full wp-image-21011789 \" title=\"gle\u017enjevi\" alt=\"ankles\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/ankles.jpg\" width=\"185\" height=\"166\" \/><p id=\"caption-attachment-210117\" class=\"wp-caption-text\">Sredi\u0161nje kosti gle\u017enja (astragali) triju papkara. Mogu se vidjeti dvostruki zglobovi usmjereni prema kostima nogu.<\/p><\/div>\n<div id=\"attachment_210117\" style=\"width: 346px\" class=\"wp-caption alignleft\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-210117\" class=\"size-full wp-image-21011790 \" title=\"stopalo\" alt=\"basilo_ankle\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/basilo_ankle.jpg\" width=\"336\" height=\"166\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/basilo_ankle.jpg 336w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/basilo_ankle-300x148.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 336px) 100vw, 336px\" \/><p id=\"caption-attachment-210117\" class=\"wp-caption-text\">Zadnje stopalo basilosaurida. Vidljivo je kako ima \u010ditav gle\u017eanj i nekoliko kostiju prsta, iako nisu mogli hodati. Basilosaurid astragalus ima zglob i kukasti \u010dvor usmjeren prema kostima noge kao kod papkara, dok su druge kosti gle\u017enja i stopala spojene.<\/p><\/div>\n<p style=\"text-align: right;\"><em><a href=\"http:\/\/evolution.berkeley.edu\/evolibrary\/home.php\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Understanding Evolution<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prva stvar koju treba primijetiti na sljede\u0107emu dijagramu jest da su nilski konji najbli\u017ei \u017eivu\u0107i ro\u0111aci kitova, ali nisu njihovi prethodnici. Zapravo, niti jedna \u017eivotinja na dijagramu nije izravan prethodnik bilo koje druge \u017eivotinje prikazane na dijagramu i zato svaka od njih pripada posebnoj grani evolucijskoga stabla. Nilski su konji, kao i kitovi, velike i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21011788,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[17176,16471],"class_list":["post-21011786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-kit","tag-sisavac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011786"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011786\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21011788"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}