![\"eksperimentiranje](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/eksperimentiranje-na-\u017eivotinjama.jpg\" "\\"eksperimentiranje")
<\/p>\nAmeri\u010dki znanstvenik i istra\u017eiva\u010d dr. William T. Talman napisao je osvrt na temu predlaganja zabrane laboratorijskih istra\u017eivanja na \u017eivotinjama, kojega ovdje donosimo u cijelosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Pretpostavljam da ve\u0107ina ljudi ne shva\u0107a kako svoje zdravlje, pa \u010dak i \u017eivote, duguju istra\u017eivanjima provedenima na \u017eivotinjama. Organizacije za “prava \u017eivotinja” zahtijevaju – prema onome kako se izja\u0161njavaju – ukidanje svih takvih istra\u017eivanja. Neki \u0107e la\u017eno tvrditi da u\u010dinkovite terapije za ljudske bolesti ne mogu proiza\u0107i iz istra\u017eivanja na \u017eivotinjama te da ve\u0107ina \u017eivotinja kori\u0161tenih u istra\u017eivanjima nije za\u0161ti\u0107ena zakonom. S obzirom na njihove navedene ciljeve, prihva\u0107anje takvih izjava zdravo za gotovo bilo bi kao da kupujemo rabljeni automobil na temelju reklame, ne provjeriv\u0161i “\u0161to se nalazi ispod haube”.<\/p>\n
Za razliku od tvrdnji da ni\u0161ta medicinski korisno nije proisteklo iz istra\u017eivanja na \u017eivotinjama, ameri\u010dka dr\u017eavna slu\u017eba za zdravstvo U.S. Public Health Service<\/i> izjavila je 1994. godine da je “gotovo svako medicinsko dostignu\u0107e pro\u0161loga stolje\u0107a izravno ili neizravno bilo ovisno o istra\u017eivanju na \u017eivotinjama.” Nadalje, valja imati na umu da je tijekom posljednjih \u010detrdeset godina samo jedna Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu bila dodijeljena za fundamentalna otkri\u0107a koja se nisu temeljila na istra\u017eivanju na \u017eivotinjama. Znanja ste\u010dena kao rezultat otkri\u0107a vrijednih Nobelove nagrade utrla su put daljnjim otkri\u0107ima, a posljedi\u010dno tome i novim terapijama i lijekovima. Brzi pogled na popis Nobelovih nagrada za podru\u010dja fiziologije i medicine ne samo da govori o vitalnoj ulozi \u017eivotinja u biomedicinskim istra\u017eivanjima, nego i o utjecaju kojega su ta istra\u017eivanja imala na \u010dovje\u010danstvo. \u010cak i kad se radi o fundamentalnim, revolucionarnim otkri\u0107ima, va\u017ean doprinos \u017eivotinja u tim istra\u017eivanjima ne zavr\u0161ava otkri\u0107em i nije ograni\u010den na jednu od aplikacija povezanih s bolesti. Naprotiv, prvo otkri\u0107e \u010desto pokre\u0107e nova otkri\u0107a s drugim klini\u010dkim aplikacijama.<\/p>\n
Istina je da rezultate dobivene u istra\u017eivanjima na \u017eivotinjama moramo oprezno primjenjivati na ljude. Ta je potreba prepoznata u propisima koji nala\u017eu da se za testiranje novih lijekova mora koristiti vi\u0161e od jedne \u017eivotinjske vrste prije nego \u0161to \u0107e se po\u010deti primjenjivati na ljude. Ponekad oni koji \u017eele zabraniti kori\u0161tenje \u017eivotinja u istra\u017eivanjima tvrde da bi nove terapije trebalo testirati na ljudima, a ne na \u017eivotinjama. Stvarno! Jesu li oni spremni volontirati? \u010cak i kad bi bili, \u010dak i ako su neki prisiljeni na to (recimo zarobljenici ili pacijenti u terminalnoj fazi bolesti), \u017eelimo li doista usmjeriti na\u0161e dru\u0161tvo u tom pravcu? Treba li vrijednost pridodanu \u010dovjeku rangirati prema kriterijima koje postavlja netko drugi, tako se da oni na ni\u017eemu rangu mogu podvrgnuti neprovjerenim terapijama? Trebamo odbaciti svaki od prijedloga koji vode takvoj vrsti dru\u0161tva.<\/p>\n
Nemojte misliti da su razvoj lijekova ili testiranje potencijalnih lijekova jedina vrijednost koja dolazi od istra\u017eivanja u kojima se koriste \u017eivotinje. Zapravo, prou\u010davanje \u017eivih bi\u0107a omogu\u0107ava znanstvenicima da nau\u010de kako funkcioniraju \u017eivi sustavi. Nova saznanja \u010desto pro\u0161iruju na\u0161e razumijevanje ljudske fiziologije. Mnogo je slojeva nu\u017enih za razumijevanje. Ti slojevi se kre\u0107u od onoga \u0161to je poznato kao “razina sustava”, gdje znanstvenici istra\u017euju sustav tijela u cjelini i kako ono funkcionira na integrirani na\u010din, pa sve do stani\u010dne i kemijske razine. Ono \u0161to je nau\u010deno u eksperimentiranju na \u017eivotinjama, bilo da se radi o \u0161takorima, ma\u010dkama, psima ili nekoj drugoj vrsti, izravno je preneseno na razumijevanje ljudske fiziologije i lije\u010denje brojnih bolesti. Transfer znanja na ljude mogu\u0107 je zbog toga \u0161to su se, tijekom evolucije, one funkcije koje su najbolje prilagodile \u017eiva bi\u0107a njihovim okru\u017eenjima, odr\u017eale i op\u0107enito evoluirale u smislu boljega funkcioniranja.<\/p>\n Lushova<\/em> kampanja u 2012. godini\n Va\u017eno je shvatiti da istra\u017eivanja na \u017eivotinjama nisu ra\u0111ena samo radi razvijanja medicinskih terapija kod ljudi i ne vode samo u tom smjeru. Dapa\u010de, iz takvih studija tako\u0111er proizlaze i terapije za druge \u017eivotinje. Sjetimo se, primjerice, da je povratak sposobnosti hodanja u paraliziranih pasa rezultat istra\u017eivanja provedenoga na glodavcima i psima. Implikacije za ljude su velike, ali je jasno da su velike i za \u017eivotinje s ozljedama kralje\u017enice. To valja imati na umu kada se govori da terapije ne bi trebale biti testirane na \u017eivotinjama. Moramo shvatiti jedno – kada bi sva testiranja radili na ljudima, i na\u0161i bi ku\u0107ni ljubimci izgubili koristi od nekih lijekova \u010dija upotrebljivost nije otkrivena kod ljudi. Nadalje, \u017eivotinje lije\u010dene lijekovima koji su bili testirani samo na ljudima mogle bi uginuti od nuspojava do kojih nije do\u0161lo kod ljudskih ispitanika. Primjerice, premda je aspirin op\u0107enito siguran za ljude, metabolizam ma\u010daka se razlikuje od ljudskoga. Budu\u0107i da metabolizam ma\u010dke ne mo\u017ee o\u010distiti tijelo od aspirina, ona bi vrlo lako mogla uginuti od toga ili sli\u010dnoga lijeka, makar koliko on bio dobro\u0107udan.<\/p>\n Studije na \u017eivotinjama poma\u017eu i kod odgovaranja na pitanje ho\u0107e li nove terapije biti sigurne za ljude. Je li poznavanje sigurnosti samo po sebi prenosivo bez ispitivanja na drugim vrstama? U prvo vrijeme mo\u017eda i nije, ali kada otkrijemo da se rezultati ne mogu prenijeti na ljude \u010desto se zapitamo “za\u0161to”, \u0161to pak vodi prema boljemu razumijevanju funkcioniranja ljudskoga tijela. Apsolutno je potrebno testirati sigurnost na \u017eivotinjama, ali moramo obratiti pozornost na rezultate takvih studija. Potreba za oprezom nagla\u0161ena je zbog doga\u0111aja koji su se zbili 1950-ih i 1960-ih godina s lijekom talidomid, koji se koristio za lije\u010denje mu\u010dnine tijekom trudno\u0107e. Me\u0111utim, utvr\u0111eno je da on dovodi do strahovitih deformacija udova (phocomelia<\/em>) kod beba ro\u0111enih od \u017eena koje su koristile taj lijek. Oni koji vas uvjeravaju kako istra\u017eivanja na \u017eivotinjama nisu valjana i ukazuju na neuspjeh takvoga istra\u017eivanja prilikom otkrivanja phocomelie<\/em>\u00a0zaboravljaju re\u0107i da su istra\u017eivanja na pokusnim \u017eivotinjama pokazala rizik od phocomelie<\/em> kad je istra\u017eivanje bilo u cijelosti provedeno. Lijek se propisivao trudnicama prije<\/i> nego \u0161to je bio testiran na trudnim \u017eivotinjama. Kada se \u010duju vapaji onih koji se protive kori\u0161tenju \u017eivotinja u istra\u017eivanjima za ukidanje takvih ispitivanja sigurnosti, treba znati da u ovome slu\u010daju talidomid nije odobrila ameri\u010dka agencija Food and Drug Administration,\u00a0<\/i>za uporabu u Sjedinjenim Dr\u017eavama jer je utvr\u0111eno da nije u\u010dinjeno dovoljno eksperimentalnoga testiranja na \u017eivotinjama kojima bi se opravdalo odobrenje toga lijeka. \u017dene u SAD-u, \u010dija su djeca imala posljedice od njihovoga uzimanja talidomida, taj su lijek nabavljale izvan SAD-a. Stoga tvrditi da se u ovome slu\u010daju ni\u0161ta nije nau\u010dilo iz istra\u017eivanja na \u017eivotinjama, zapravo predstavlja najbolji primjer revizionizma povijesti.<\/p>\n Zaslu\u017euju li za\u0161titu \u017eivotinje koje se koriste za istra\u017eivanja? Zaslu\u017euju, i dobivaju ju. Ameri\u010dka vlada odre\u0111uje stroge standarde za skrb o tim \u017eivotinjama. Kada znanstvenici tra\u017ee sredstva od Nacionalnoga instituta za zdravlje (NIH), u zahtjevu moraju vrlo jasno navesti za \u0161to \u0107e se \u017eivotinje koristiti, za\u0161to se u tome istra\u017eivanju ne mo\u017ee koristiti zamjena za \u017eivotinje, na koji \u0107e se na\u010din pobrinuti da \u017eivotinjama smanje ili eliminiraju bol ili patnju koju one mogu do\u017eivjeti kao rezultat istra\u017eivanja, kako je utvr\u0111en broj \u017eivotinja koje \u0107e se koristiti te da se u istra\u017eivanju ne ponavlja ne\u0161to \u0161to je ve\u0107 ranije istra\u017eeno i utvr\u0111eno. Ako podnositelj zahtjeva za financiranje ne uspije odgovoriti na ta pitanja, njegovo istra\u017eivanje ne\u0107e biti financirano, bez obzira koliko bi to moglo biti va\u017eno za znanost, dok ne osigura pravilnu skrb i ispravno kori\u0161tenje \u017eivotinja za istra\u017eivanje.<\/p>\n Postoje brojni na\u010dini kojima ameri\u010dki savezni zakoni i propisi \u0161tite \u017eivotinje. Kada oni koji se protive kori\u0161tenju \u017eivotinja u istra\u017eivanjima govore da 95% svih \u017eivotinja koje se koriste u istra\u017eivanju ne spada pod za\u0161titu ameri\u010dkoga Zakona o dobrobiti \u017eivotinja (AWA), tada oni govore djelomi\u010dnu istinu koja dovodi u zabludu. Istina je da ve\u0107ina \u017eivotinja kori\u0161tenih u istra\u017eivanju nije obuhva\u0107ena zakonom AWA, koji ne pokriva kori\u0161tenje \u0161takora, mi\u0161eva i ptica te da velika ve\u0107ina modernih istra\u017eivanja uklju\u010duje mi\u0161eve. Me\u0111utim, ono \u0161to oni ne govore jest da je upotreba tih vrsta, koje nisu obuhva\u0107ene zakonom AWA, zapravo za\u0161ti\u0107ena Politikom o skrbi za ljude i kori\u0161tenju laboratorijskih \u017eivotinja ameri\u010dke dr\u017eavne slu\u017ebe za javno zdravlje\u00a0U.S. Public Health Service<\/i> (PHS), koja se primjenjuje kada ona financira istra\u017eivanje. Nadalje, ve\u0107ina istra\u017eiva\u010dkih institucija i sveu\u010dili\u0161ta dobrovoljno ima grupu za nadzor, tj. udrugu za procjenu i akreditaciju laboratorijskih \u017eivotinja Association for Assessment and Accreditation of Laboratory Animal Care International<\/em> (AAALAC), koja redovito pregledava njihove objekte kako bi se osiguralo da kori\u0161tenje svih<\/i> \u017eivotinja bude u skladu sa saveznim zakonima i propisima.<\/p>\n Zar se tako\u0111er ne \u010dini neprimjerenim da se neki, koji propovijedaju toliku brigu za \u017eivote \u017eivotinja tako malo brinu za ljudske \u017eivote da bi bili kadri ugroziti \u017eivot znanstvenika \u010diji je cilj otkriti lijek za ljude? To je upravo ono \u0161to se sve \u010de\u0161\u0107e doga\u0111a. Samo pro\u0161li mjesec, ovaj put u \u010cileu, \u010dlanovi udruge Animal Liberation Front<\/i> preuzeli su odgovornost za postavljanje bombi u automobile znanstvenika koji su do\u0161li na skup u toj zemlji. To se dogodilo u \u010cileu, ali postoji prijetnja i u SAD-u. U Kaliforniji, znanstvenici na sveu\u010dili\u0161tu UCLA, kao i njihovi susjedi, izlo\u017eeni su prijetnjama i Molotovljevim koktelima. Jedan Molotovljev koktel namijenjen znanstveniku zavr\u0161io je na trijemu bezazlene starije susjede koja je sre\u0107om izbjegla ozbiljnije ozljede.<\/p>\n Tra\u017ee li svi \u010dlanovi udruga za prava \u017eivotinja da se ozlijedi znanstvenike? Naravno da ne! Gaje li svi \u010dlanovi udruga za prava \u017eivotinja iracionalna uvjerenja o uporabi \u017eivotinja u istra\u017eivanju? Opet, naravno da ne! Po istoj logici, rijetki slu\u010dajevi zlostavljanja \u017eivotinja u istra\u017eiva\u010dkim laboratorijima ne zna\u010de da znanstvenici u cjelini ne mare za dobrobit svojih \u017eivotinja. Ni\u0161ta ne mo\u017ee biti dalje od istine! Ve\u0107ina znanstvenika je, zapravo, milosrdna i \u017eeli osigurati optimalnu skrb za \u017eivotinje koje koriste u istra\u017eivanju. Oni znaju i da je briga o tim \u017eivotinjama kriti\u010dna varijabla u rezultatima njihovih istra\u017eivanja. Stoga, vjerodostojno tuma\u010denje njihovih istra\u017eivanja ovisi o kontroli te varijable.<\/p>\n Dakle, o ovome trebate vi sami odlu\u010diti. Podr\u017eava li ovaj kratki pregled ideju da je kori\u0161tenje \u017eivotinja u istra\u017eivanju lo\u0161e? Bi li nam bilo bolje da je upotreba svih \u017eivotinja bila zabranjena u istra\u017eivanju? Ako je va\u0161 odgovor na ova pitanja “da”, onda budite svjesni da biste izabrali svijet bez terapija ili lijekova za bolesti kao \u0161to su HIV\/AIDS, sr\u010dani udar, mo\u017edani udar, Parkinsonova bolest, dje\u010dja paraliza, hepatitis, \u0161e\u0107erna bolest, tetanus, boginje, tuberkuloza, upala plu\u0107a, reumatska groznica, i tako dalje, i tako dalje. To nije svijet koji bismo trebali prihvatiti, zaklju\u010duje dr. Talman.<\/p>\n![\"mi\u0161\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/mi\u0161.jpg\" "\\"mi\u0161\\"")
Mo\u017ee li se \u017eivotinje zlostavljati u istra\u017eiva\u010dkim laboratorijima? Da, to se mo\u017ee dogoditi kao \u0161to se mo\u017ee dogoditi u bilo kojoj situaciji, ali kao \u0161to je opisano gore, doneseni su jaki zakoni i institucionalne politike kako bi se sprije\u010dilo zlostavljanje. Kako su neke pri\u010de o “zlostavljanju” \u017eivotinja iza\u0161le na vidjelo? Poznato je da su borci za prava \u017eivotinja mjesecima promatrali prakse istra\u017eivanja na \u017eivotinjama kao prikriveni \u0161pijuni samo kako bi mogli napraviti film da se uvjeri javnost da je znanost koja koristi \u017eivotinje zlo, pri \u010demu su dopu\u0161tali da \u017eivotinje trpe ono za \u0161to oni tvrde da je pona\u0161anje manje od optimalne skrbi za \u017eivotinje. Razmislite malo o tome: ako ste zabrinuti za dobrobit \u017eivotinja kao \u0161to sam i ja, i kao \u0161to je svaki znanstvenik kojega znam, ne biste li u\u010dinili sve \u0161to je u va\u0161oj mo\u0107i kako biste za\u0161titili te \u017eivotinje u trenutku kada vidite da se prema njima netko nehumano pona\u0161a? Sigurno biste htjeli to u\u010diniti. Ako ste vidjeli praksu koju je potrebno ispraviti, ne biste li ne\u0161to u\u010dinili \u0161to je br\u017ee mogu\u0107e kako bi se usvojile najbolje prakse? Opet, naravno da biste to u\u010dinili.<\/p>\n