{"id":21011859,"date":"2013-01-30T17:32:56","date_gmt":"2013-01-30T16:32:56","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011859"},"modified":"2020-10-15T16:18:10","modified_gmt":"2020-10-15T14:18:10","slug":"kako-punoglavci-obnavljaju-svoj-rep-i-kakvoga-to-znacenja-ima-za-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/biologija\/biljke-i-zivotinje\/kako-punoglavci-obnavljaju-svoj-rep-i-kakvoga-to-znacenja-ima-za-ljude\/","title":{"rendered":"Kako punoglavci obnavljaju svoj rep i kakvoga to zna\u010denja ima za ljude?"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Manchesteru do\u0161li su do zapanjuju\u0107ega otkri\u0107a nakon \u0161to su prou\u010davali kako punoglavci obnavljaju svoj rep, \u0161to bi se moglo iskoristiti i za lije\u010denje i regeneraciju kod ljudi.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21013097\" alt=\"punoglavci\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/punoglavci.jpg\" width=\"525\" height=\"350\" \/><\/p>\n<p>Op\u0107e je poznato da \u017eabe i gu\u0161teri imaju sposobnost regeneracije, za razliku od sisavaca. Primjerice, ako punoglavac izgubi svoj rep, on \u0107e ga obnoviti i narast \u0107e mu novi unutar jednoga tjedna. Profesor Enrique Amaya i njegov tim iz Sredi\u0161nje zaklade za lije\u010denje na Fakultetu prirodnih znanosti nekoliko su godina poku\u0161avali rasvijetliti proces regeneracije u nadi da \u0107e prikupljene informacije mo\u0107i iskoristiti za terapije koje bi pove\u0107ale izglede za lije\u010denje i regeneraciju kod ljudi.<\/p>\n<p>U prija\u0161njoj studiji, tim profesora Amayae identificirao je gene koji su bili aktivni za vrijeme regeneracije repa. Studija je neo\u010dekivano pokazala da su bili aktivirani geni povezani s metabolizmom, to\u010dnije oni povezani sa stvaranjem reaktivnih vrsta kisika (ROS) \u2013 kemijski reaktivne molekule koje sadr\u017ee kisik. Ono neobi\u010dno jest to \u0161to su se reaktivne vrste kisika dosad smatrale \u0161tetnima za stanice.<\/p>\n<p>Profesor Amaya i njegov tim odlu\u010dili su nastaviti istra\u017eivanja na tu temu, a rezultati \u0107e biti objavljeni u sljede\u0107emu izdanju \u010dasopisa <i>Nature Cell Biology<\/i>.<\/p>\n<p>Kako bi ispitali ROS tijekom procesa regeneracije, mjerili su razinu vodikovog peroksida (H<sub>2<\/sub>O<sub>2<\/sub>), naj\u010de\u0161\u0107e reaktivne vrste kisika u stanicama, koriste\u0107i fluorescentnu molekulu koja mijenja svojstva emisije svjetlosti u prisutnosti H<sub>2<\/sub>O<sub>2<\/sub>. Tom je naprednom metodom profesor Amaya mogao pokazati da je zna\u010dajan porast razine H<sub>2<\/sub>O<sub>2<\/sub> povezan s razdobljem nakon amputacije repa te da je razina H<sub>2<\/sub>O<sub>2<\/sub> ostala povi\u0161ena tijekom cijeloga procesa regeneracije.<\/p>\n<p>\u201cBili smo vrlo iznena\u0111eni kada smo otkrili visoke razine ROS-a tijekom regeneracije. Dosad se mislilo kako ROS ima negativan utjecaj na stanice, no u ovome slu\u010daju, \u010dini se, pozitivno pridonosi obnavljanju repa\u201d, rekao je Amaya.<\/p>\n<p>Kako bi provjerili koliko je va\u017ena prisutnost ROS-a u procesu regeneracije, tim profesora Amaye ograni\u010dio je njihovo stvaranje dvjema metodama. Prva je bila vezana uz upotrebu kemikalija, poput antioksidansa, a druga uz eliminaciju gena odgovornoga za stvaranje ROS-a. U oba slu\u010daja proces regeneracije bio je zaustavljen i rep punoglavaca nije ponovno narastao.<\/p>\n<p>\u201cKada smo reducirali razinu ROS-a, tkivo se nije obnovilo i regeneracije nije bilo. Na\u0161e istra\u017eivanje potvr\u0111uje kako su reaktivne vrste kisika neophodne kako bi proces regeneracije uop\u0107e zapo\u010deo i nastavio se. Otkrili smo i da je stvaranje ROS-a va\u017eno za aktivaciju Wnt signalnoga puta, \u0161to je povezano sa svakom studijom regeneracijskoga sustava, uklju\u010duju\u0107i i onoga kod ljudi. Zapanjuju\u0107e je i otkri\u0107e da antioksidansi imaju negativno djelovanje na obnavljanje tkiva, tim vi\u0161e \u0161to smo dosad mislili suprotno\u201d, rekao je Amaya.<\/p>\n<p>Objava zaklju\u010daka istra\u017eivanja koje je proveo profesor Amaya dogodit \u0107e se samo nekoliko dana nakon objave \u010dlanka dobitnika Nobelove nagrade i jednoga od ljudi zaslu\u017enih za otkrivanje strukture DNA, Jamesa Watsona, koji je tako\u0111er predlo\u017eio da bi antioksidansi mogli biti \u0161tetni za ljude u kasnijim fazama raka.<\/p>\n<p>\u201cZanimljivo je \u0161to su dva \u010dlanka koja govore o \u0161tetnosti antioksidansa objavljena u tako malom vremenskom razmaku. Ti zaklju\u010dci mijenjaju na\u0161e mi\u0161ljenje o odnosu relativno korisnih i \u0161tetnih posljedica koje oksidansi i antioksidansi imaju na ljudsko zdravlje. Oksidansi poput ROS-a mogu igrati vrlo va\u017enu ulogu u lije\u010denju i regeneraciji\u201d, rekao je Amaya.<\/p>\n<p>Sljede\u0107i korak tima jest detaljnije prou\u010diti reaktivne vrste kisika i njihov utjecaj na procese regeneracije.<\/p>\n<p>Profesor Amaya i njegov tim nadaju se da \u0107e uspjeti svoja saznanja primijeniti u praksi kako bi otkrili mo\u017ee li manipuliranje razinom reaktivnih vrsta kisika pobolj\u0161ati na\u0161u sposobnost regeneracije. Prema tome, zaklju\u010dci ovoga istra\u017eivanja imaju va\u017ene implikacije u regenerativnoj medicini.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.manchester.ac.uk\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Manchester University<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Manchesteru do\u0161li su do zapanjuju\u0107ega otkri\u0107a nakon \u0161to su prou\u010davali kako punoglavci obnavljaju svoj rep, \u0161to bi se moglo iskoristiti i za lije\u010denje i regeneraciju kod ljudi. Op\u0107e je poznato da \u017eabe i gu\u0161teri imaju sposobnost regeneracije, za razliku od sisavaca. Primjerice, ako punoglavac izgubi svoj rep, on \u0107e ga obnoviti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16347],"tags":[16714,17333,16790],"class_list":["post-21011859","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-genetika","tag-prezivljavanje","tag-punoglavac","tag-regeneracija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011859","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011859"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011859\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011859"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011859"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011859"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}