{"id":21011907,"date":"2013-01-16T22:59:14","date_gmt":"2013-01-16T21:59:14","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21011907"},"modified":"2020-10-15T16:05:02","modified_gmt":"2020-10-15T14:05:02","slug":"zasto-nas-neugodni-zvukovi-tjeraju-na-meskoljenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-nas-neugodni-zvukovi-tjeraju-na-meskoljenje\/","title":{"rendered":"Za\u0161to nas neugodni zvukovi tjeraju na me\u0161koljenje?"},"content":{"rendered":"<p>Sluh je jedno od pet tradicionalnih ljudskih osjetila te se njime svakodnevno koristimo u percepciji okoline i u komunikaciji s drugima. Osim ugodnih, umiruju\u0107ih zvukova poput padanja ki\u0161e, \u017euborenja vode i dje\u010djega smijeha, postoje i neki zvukovi koje percipiramo kao neugodne i uznemiravaju\u0107e. Neugodni zvukovi izazivaju fizi\u010dke reakcije poput je\u017eenja, me\u0161koljenja, op\u0107e nelagode, ubrzanoga disanja, porasta pulsa i tlaka te znojenja, \u010dak i na samu pomisao na njih.<\/p>\n<p>Novo istra\u017eivanje je utvrdilo kako je najneugodniji zvuk na svijetu \u0161kripanje o\u0161trice no\u017ea po staklenoj boci, kojega je autor dr. Sukhbinder Kumar sa Sveu\u010dili\u0161ta u Newcastleu i koje je objavljeno u stru\u010dnom \u010dasopisu <em>Journal of Neuroscience<\/em>. No, \u0161to neugodne zvukove \u010dini takvima?<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21012026\" title=\"neugodni zvukovi\" alt=\"neugodni zvukovi\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/01\/neugodni-zvukovi-1.jpg\" \/><\/p>\n<p>Istra\u017eivanje pokazuje da su zvukovi poput \u0161kripanja krede po plo\u010di ili ve\u0107 spomenutoga \u0161kripanja o\u0161trice no\u017ea po staklenoj boci neugodni zbog pove\u0107ane aktivnosti izme\u0111u dijelova mozga zadu\u017eenih za emocije i za sluh. Studija obja\u0161njava interakciju izme\u0111u slu\u0161noga korteksa &#8211; regije mozga koja obra\u0111uje zvuk, i amigdale &#8211; regije mozga koja regulira ljudske emocije i\u00a0 koja procesuira negativne emocije kada \u010dujemo\u00a0 neugodne zvukove. Skeniranje mozga je pokazalo da pri pojavi neugodnoga zvuk amigdala oblikuje\u00a0 odgovor slu\u0161noga korteksa, poja\u010dava aktivnost i provocira na\u0161u negativnu reakciju.<\/p>\n<p>\u201e\u010cini se kako se tada aktivira ne\u0161to vrlo primitivno\u201c, ka\u017ee dr. Kumar. \u201eVjerojatno se radi o signalu za opasnost kojega amigdala \u0161alje zvu\u010dnome korteksu.\u201c<\/p>\n<p>U istra\u017eivanju su znanstvenici\u00a0 koristili\u00a0 magnetsku rezonancu (MRI)\u00a0 kako bi ispitali kako mozak odgovara na niz zvukova. Sudionici istra\u017eivanja su slu\u0161ali niz od 78 razli\u010ditih zvukova poput \u0161kripanja o\u0161trice no\u017ea po boci, kojega su ocijenili kao najstra\u0161niji zvuk, i \u017eubora vode, kojega su ocijenili kao najugodniji zvuk. Znanstvenici su potom prou\u010davali reakciju mozga na svaki od tih zvukova.\u00a0 Aktivnost amigdale i slu\u0161noga korteksa varirala je u direktnoj vezi s ocjenama sudionika istra\u017eivanja o neugodnosti odre\u0111enoga zvuka. Emocionalni dio mozga, amigdala, preuzima odgovornost i modulira aktivnost slu\u0161noga dijela mozga pa je na\u0161a percepcija vrlo neugodnoga zvuka, kao \u0161to je \u0161kripanje o\u0161trice no\u017ea po boci, pove\u0107ana u odnosu na umiruju\u0107i zvuk, poput \u017eubora vode.<\/p>\n<p>Analiza akusti\u010dkih zna\u010dajki zvukova utvrdila je da su svi zvukovi u frekvencijskome rasponu od oko dvije do pet tisu\u0107a hertza percipirani kao neugodni.<\/p>\n<p>Znanstvenici ka\u017eu da bi bolje razumijevanje reakcija mozga na buku moglo pomo\u0107i u razumijevanju medicinskih stanja kojima je zna\u010dajka smanjena tolerancija zvuka, uklju\u010duju\u0107i autizam s pove\u0107anom osjetljivosti na buku, hiperakuziju \u2013 smanjenu toleranciju na zvuk i\u00a0 mizofoniju &#8211; doslovno &#8220;mr\u017enju prema zvukovima\u201c.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo istra\u017eivanje baca novo svjetlo na interakciju amigdale i slu\u0161noga korteksa&#8221;, ka\u017ee Tim Griffiths sa Sveu\u010dili\u0161ta u Newcastleu, voditelj studije. &#8220;Istra\u017eivanje daje novi uvid u emocionalne poreme\u0107aje i poreme\u0107aje poput \u0161uma u u\u0161ima i migrene u kojima se \u010dini da postoji poja\u010dana percepcija na neugodne aspekte zvuka.\u201c<\/p>\n<p>Sudionici istra\u017eivanja su identificirali najneugodnije zvukove, no treba imati na umu da je sva\u010diji do\u017eivljaj zvuka subjektivan te je mogu\u0107e da\u00a0 bi druga grupa sudionika neke druge zvukove ocijenila najneugodnijima. Prema rezultatima ovoga istra\u017eivanja, tri najneugodnija zvuka su:<\/p>\n<p>1. <strong>\u0161kripanje o\u0161trice no\u017ea po staklenoj boci<\/strong><br \/>\n(<a href=\"https:\/\/audioboom.com\/posts\/998123-1-knife-on-a-bottle\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">http:\/\/audioboo.fm\/boos\/998123-1-knife-on-a-bottle<\/a>)<br \/>\n2. <strong>\u0161kripanje vilice po staklu<\/strong><br \/>\n(<a href=\"https:\/\/audioboom.com\/posts\/998127-2-fork-on-glass\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">http:\/\/audioboo.fm\/boos\/998127-2-fork-on-glass<\/a>)<br \/>\n3. <strong>\u0161kripanje kredom po plo\u010di<\/strong><br \/>\n(<a href=\"https:\/\/audioboom.com\/posts\/998130-3-chalk-on-a-blackboard\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">http:\/\/audioboo.fm\/boos\/998130-3-chalk-on-a-blackboard<\/a>)<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/earthsky.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">EarthSky<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sluh je jedno od pet tradicionalnih ljudskih osjetila te se njime svakodnevno koristimo u percepciji okoline i u komunikaciji s drugima. Osim ugodnih, umiruju\u0107ih zvukova poput padanja ki\u0161e, \u017euborenja vode i dje\u010djega smijeha, postoje i neki zvukovi koje percipiramo kao neugodne i uznemiravaju\u0107e. Neugodni zvukovi izazivaju fizi\u010dke reakcije poput je\u017eenja, me\u0161koljenja, op\u0107e nelagode, ubrzanoga disanja, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493,17117,16695,17038],"class_list":["post-21011907","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak","tag-sluh","tag-stres","tag-zvuk"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21011907"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21011907\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21011907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21011907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21011907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}