\u0160panjolski istra\u017eiva\u010di pratili su bakterijsku mikrobiotsku kartu maj\u010dinog mlijeka koje je za novoro\u0111enu djecu glavni izvor prehrane. Studija je pokazala ve\u0107u mikrobnu raznolikost nego li se prvotno mislilo: prona\u0111eno je preko 700 vrsta.<\/p>\n
Maj\u010dino mlijeko je jedan od faktora koji odre\u0111uje na koji \u0107e se na\u010din kod novoro\u0111enog djeteta razviti bakterijska flora. Me\u0111utim, sastav i biolo\u0161ka uloga tih bakterija u dojen\u010dadi ostaju nepoznati.<\/p>\n
Skupina \u0161panjolskih znanstvenika koristila je tehniku baziranu na masovnom sekvencioniranju DNA, kojom mogu identificirati skup bakterija sadr\u017eanih u maj\u010dinom mlijeku \u2013 mikrobiom. Zahvaljuju\u0107i njihovoj studiji danas se mogu utvrditi varijable koje utje\u010du na mikrobno bogatstvo mlijeka.<\/p>\n
Kolostrum je prvo izlu\u010divanje mlije\u010dne \u017elijezde nakon poroda (prvo mlijeko kod dojenja). U nekim od uzoraka ove teku\u0107ine prona\u0111eno je vi\u0161e od 700 vrsta mikroorganizama, \u0161to je vi\u0161e od onog \u0161to su stru\u010dnjaci o\u010dekivali. Rezultati su objavljeni u ameri\u010dkom \u010dasopisu American Journal of Clinical Nutrition<\/em>.<\/p>\n “Ovo je jedna od prvih studija koja dokumentira takvu raznolikost kori\u0161tenjem tehnike mikrosekvencioniranja \u200b\u200b(metoda koja izravno analizira slijed DNA\u200b\u200b) na uzorku kolostruma s jedne strane i maj\u010dinog mlijeka (koje se prikuplja nakon jednog i \u0161est mjeseci dojenja) s druge”, obja\u0161njavaju koautori istra\u017eivanja.<\/p>\n Naj\u010de\u0161\u0107i rodovi bakterija u uzorcima kolostruma su weissella, leukonostoki, stafilokoki, streptokoki i laktokoki. U teku\u0107ini koja se razvila izme\u0111u prvog i \u0161estog mjeseca dojenja, promatrane su bakterije tipi\u010dne za usnu \u0161upljinu, kao \u0161to su veillonella, leptotrichia i prevotella.<\/p>\n “Mi jo\u0161 uvijek nismo u stanju odrediti koloniziraju li ove bakterije usta beba ili oralne bakterije dojen\u010dadi ulaze u maj\u010dino mlijeko i tako mijenjaju \u200b\u200bsastav”, opisuju autori.<\/p>\n \u0160to je majka te\u017ea, to je manje bakterija<\/strong><\/p>\n Istra\u017eivanje tako\u0111er otkriva da mlijeko pretilih ili majki koje su tijekom trudno\u0107e nakupile te\u017einu ve\u0107u od preporu\u010dene sadr\u017ei manju raznolikost vrsta.<\/p>\n Na\u010din na koji su rodile tako\u0111er utje\u010de na mikrobiome u maj\u010dinom mlijeku: mlijeko majki koje su rodile planiranim carskim rezom je druga\u010dije i ne tako bogato mikroorganizmima kao mlijeko majki koje su imale vaginalni porod. Me\u0111utim, kada carski rez nije bio planiran (intrapartum), sastav mlijeka je bio vrlo sli\u010dan.<\/p>\n Ovi rezultati pokazuju da u vrijeme poroda i hormonsko stanje majke tako\u0111er igra ulogu: “Nedostatak signala fiziolo\u0161kog stresa, kao i hormonalni signali specifi\u010dni za porod, mogu utjecati na mikrobni sastav i raznolikost maj\u010dinog mlijeka” navode autori.<\/p>\n Pomo\u0107 industriji hrane<\/strong><\/p>\n Bakterije u maj\u010dinom mlijeku predstavljaju jedan od inicijalnih kontakata s mikroorganizmima koji koloniziraju probavni sustav bebe i znanstvenici sada rade na tome da utvrde igraju li one ulogu u metabolizmu (poma\u017eu dojenoj bebi probaviti mlijeko) ili imunitetu (poma\u017eu u razlikovanju pozitivnih od stranih organizama).<\/p>\n Prema autorima, rezultati su otvorili nova vrata za projektiranje strategije dje\u010dje prehrane radi pobolj\u0161anja zdravlja. “Ako su bakterije iz maj\u010dinog mlijeka otkrivene ovom studijom va\u017ene za razvoj imunolo\u0161kog sustava, njihovo dodavanje u hranu mo\u017ee smanjiti rizik od alergija, astme i autoimunih bolesti”, zaklju\u010duju autori.<\/p>\n