Psi i vukovi genetski su toliko sli\u010dni da je biolozima te\u0161ko razumjeti za\u0161to su vukovi divlji dok psi rado postaju \u010dovjekovim najboljim prijateljem. Doktorsko istra\u017eivanje evolucijske biologinje Kathryn Lord sa Sveu\u010dili\u0161ta u Massachusettsu predla\u017ee da su razli\u010dita pona\u0161anja \u017eivotinja rezultat njihovih najranijih osjetilnih iskustava i klju\u010dnog razdoblja socijalizacije. Detalji istra\u017eivanja dostupni su u aktualnom izdanju \u010dasopisa Ethology.<\/i><\/p>\n
\u201cDosad je malo toga bilo poznato o razvoju osjetila kod mladun\u010dadi vukova, a zaklju\u010dci su izvedeni iz onoga \u0161to je poznato o psima\u201d, obja\u0161njava Lord. \u201cTo bi imalo smisla prije, ali sada znanstvenici znaju da postoje zna\u010dajne razlike u ranom pona\u0161anju mladih pasa i vukova, od kojih je najva\u017enija vrijeme kada po\u010dinju hodati\u201d, dodala je.<\/p>\n
Kako bi popunila praznine u znanju, prou\u010davala je reakcije sedmero mladun\u010dadi vukova i 43 \u0161tenca na poznate i nepoznate mirise, zvukove i vizualne stimulacije. Testirala ih je jednom tjedno i saznala da su svoja osjetila razvili u isto vrijeme. Svojim je istra\u017eivanjem Lord prikupila nove informacije o tome kako dvije podvrste Canis Lupus <\/i>do\u017eivljavaju svoju okolinu tijekom \u010detverotjednog razvojnog razdoblja, poznatog kao razdoblje socijalizacije, koje bi mogle zna\u010dajno promijeniti na\u0161e dosada\u0161nje razumijevanje razvoja vukova i pasa.<\/p>\n
Kada razdoblje socijalizacije po\u010dne, mladunci vukova i pasa po\u010dinju hodati i istra\u017eivati bez straha te pamte teritorij dolaze\u0107i u kontakt sa stvarima koje su vidjeli tijekom svojeg dotada\u0161njeg \u017eivota. Doma\u0107i psi u tom periodu mogu do\u0107i u kontakt s ljudima, konjima pa \u010dak i ma\u010dkama i s njima \u0107e se dobro slagati zauvijek. No kako to razdoblje socijalizacije prolazi, strah raste, a novi mirisi i zvukovi \u0107e potaknuti reakciju na taj strah.<\/p>\n
Svojim prou\u010davanjem, Lord je do\u0161la do zaklju\u010dka kako mladun\u010dad vukova i pasa razvijaju svoje osjetilo njuha u dobi od dva tjedna, sluh se razvija sa 4 tjedna starosti, a vid sa \u0161est tjedana. No te dvije podvrste ulaze u period socijalizacije u razli\u010ditoj dobi. Tako kod pasa taj period po\u010dinje s 4 tjedna starosti, a kod vukova s dva tjedna. Prema tome, na\u010din kako vukovi i psi do\u017eivljavaju svijet u tom kriti\u010dnom prvom mjesecu je potpuno razli\u010dit, a posljedica toga su druga\u010diji razvojni putevi, rekla je Lord.<\/p>\n
\u201cKada po\u010dnu hodati i istra\u017eivati teritorij u dobi od dva tjedna, mladun\u010dad vukova je jo\u0161 uvijek slijepa i gluha. Dosad nije bilo poznato da vukovi po\u010dinju istra\u017eivati prije nego \u0161to progledaju i po\u010dnu \u010duti i da se prilikom istra\u017eivanja teritorija oslanjaju prvenstveno na svoj njuh\u201d, dodala je Lord.<\/p>\n
Kada vukovi razviju osjetilo sluha, oni su najprije prestra\u0161eni svakog novog zvuka. Sli\u010dno je i s vidom \u2013 kada progledaju, boje se svega \u0161to vide. Kako se svako osjetilo razvija, vukovi do\u017eivljavaju osjetilne \u0161okove, dok je kod pasa potpuno druga\u010dija situacija.<\/p>\n
Naime, psi po\u010dinju istra\u017eivati svoju okolinu tek kada razviju osjetila njuha, sluha i vida. \u201cZanimljivo je kako su psi i vukovi toliko razli\u010diti u ranoj dobi, s obzirom na to koliko su genetski sli\u010dni. U dobi od dva tjedna, \u0161tenci se ne mogu di\u0107i na noge i hodati uokolo, no mladun\u010dad vukova u toj dobi ve\u0107 hoda, aktivno istra\u017euje, ima dobru koordinaciju i mo\u017ee se penjati po uzbrdicama.\u201d<\/p>\n
\u201cOve razlike u razvoju pasa i vukova rezultiraju razli\u010ditim na\u010dinima stvaranja dru\u0161tvenih veza unutar svoje vrste i s ljudima. Ove nove informacije mogu se iskoristiti za upravljanje divljim populacijama vukova\u201d, rekla je Lord.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je provedeno na trima vrstama \u017eivotinja: 11 vukova iz tri legla i ukupno 43 psa od kojih su 33 njema\u010dki ov\u010dari koje je odgojila majka te 10 pasa iste pasmine iz kontrolne grupe koje su odgojili ljudi, \u0161to zna\u010di da su bili upoznati s \u010dovjekom nedugo nakon \u0161to se se okotili.<\/p>\n
\u201c\u0160to se gena ti\u010de, razlika nije u njima samima, nego u vremenu kad se oni uklju\u010de. Ovi podaci mogu pomo\u0107i u obja\u0161njavanju za\u0161to je, primjerice, psu u dobi od 4 do 8 tjedana dovoljno samo 90 minuta kontakta s \u010dovjekom ili konjem da ih se ne boji. Naravno, da bi se uspostavila neka dublja veza, potrebno je dulje vremena. No u slu\u010daju vukova potreban je dvadeset\u010detverosatni kontakt u prva tri tjedna njihova \u017eivota, a \u010dak ni onda vuk ne\u0107e razviti vezu kao pas, a strah od nepoznatog \u0107e jo\u0161 uvijek biti prisutan.\u201d<\/p>\n