{"id":21012465,"date":"2013-02-03T23:53:36","date_gmt":"2013-02-03T22:53:36","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21012465"},"modified":"2020-10-15T16:18:08","modified_gmt":"2020-10-15T14:18:08","slug":"znanstvenici-otkrili-kako-inzulin-djeluje-na-stanice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-otkrili-kako-inzulin-djeluje-na-stanice\/","title":{"rendered":"Znanstvenici otkrili kako inzulin djeluje na stanice"},"content":{"rendered":"<p>Otkri\u0107em inzulina prije gotovo jednog stolje\u0107a, dijabetes se iz smrtne pretvorio u kroni\u010dnu bolest. Znanstvenici s Case Western Reserve University School of Medicine su objavili otkri\u0107e koje bi moglo voditi do zna\u010dajnog pobolj\u0161anja kvalitete \u017eivota kod ljudi koji se bore s dijabetesom.<\/p>\n<p>Nakon vi\u0161e desetlje\u0107a naga\u0111anja o to\u010dnom djelovanju inzulina na stanice, me\u0111unarodna skupina znanstvenika prona\u0161la je kona\u010dan odgovor. U znanstvenom \u010dlanku, objavljenom 9. sije\u010dnja u \u010dasopisu\u00a0<em>Nature<\/em>, opisali su kako se inzulin ve\u017ee za stanice, omogu\u0107uju\u0107i im da pretvore \u0161e\u0107er u energiju. Tako\u0111er, objasnili su i kako sam inzulin mijenja oblik kao rezultat tog djelovanja.<\/p>\n<p>&#8220;Ova otkri\u0107a povla\u010de va\u017ene implikacije za pacijente s dijabetesom&#8221;, rekao je profesor biokemije i predsjednik odjela na Case Western Reserve, te jedan od vo\u0111a skupine Michael A. Weiss, MD, Phd, MBA. &#8220;Ove nove informacije nam eksponencijalno pove\u0107avaju vjerojatnost da razvijemo bolje lije\u010denje, posebice u obliku pilula umjesto \u0161prica, igala ili pumpi.&#8221;<\/p>\n<p>Weiss, tako\u0111er svjetski poznat po svom istra\u017eivanju o inzulinu iz 1991. koristio je nuklearne MR tehnike kako bi opisao strukturu inzulina. Nedavno je razvio i probnu verziju hormona koji nije potrebno rashla\u0111ivati, \u0161to je va\u017ean napredak za osobe s dijabetesom u zemljama u razvoju.\u00a0Nova otkri\u0107a biti \u0107e upisana kao jedna od najva\u017enijih u Weiss-ovoj, te karijerama \u010ditave generacije znanstvenika posve\u0107enih rje\u0161avanju problema dijabeti\u010dara. Potraga za rje\u0161enjem kako se inzulin to\u010dno ve\u017ee za stanice traje jo\u0161 1969., kada je Dorothy Hodgkin sa suradnicima na Oxfordu prvotno opisala strukturu molekule inzulina.<\/p>\n<p>&#8220;Do\u0161lo je do zastoja u otkri\u0107ima od tada no nadamo se da smo sada probili blokadu.&#8221;, ka\u017ee Weiss.\u00a0Dokaz veli\u010dine ovog izazova je i raznolikost ljudi potrebnih u istra\u017eiva\u010dkoj skupini. Weiss je bio voditelj istra\u017eivanja zajedno s izvanrednim profesorom Mike Lawrence-om iz Walter and Eliza Hall instituta za medicinska istra\u017eivanja u Melbourne-u. Zajedno su uklju\u010dili u istra\u017eivanje i znanstvenike sa Sveu\u010dili\u0161ta u Chicagu, Sveu\u010dili\u0161ta u York-u u Engleskoj, te Instituta za organsku kemiju i biokemiju u Pragu.<\/p>\n<p>Znanstvenici su primijetili da stanice apsorbiraju \u0161e\u0107er u krvi kao energiju potrebnu tijelu. Ipak, glukoza ne mo\u017ee pro\u0107i kroz stani\u010dnu membranu bez pomo\u0107i inzulina, hormona koji se lu\u010di u endokrinim stanicama u gu\u0161tera\u010di. Kako bi apsorbirale \u0161e\u0107er, ve\u0107ina stanica ima receptore inzulina koji na sebe ve\u017eu hormon dok prolazi krvotokom.\u00a0Istra\u017eiva\u010di su testirali strukturalne modele koriste\u0107i molekularno-genetske metode za umetanje sondi koje su ultraljubi\u010dastom svjetlosti aktivirane za ulazak u receptore. Ovaj postupak daje trodimenzionalne slike s mnogo detalja, \u0161to je dalo klju\u010dne odgovore Weissu, Lawrenceu i njihovim suradnicima.<\/p>\n<p>&#8220;I inzulin i njegovi receptori prolaze kroz promjene za njihova me\u0111udjelovanja,&#8221; tvrdi Lawrence. &#8220;Djeli\u0107 inzulina se nabora i klju\u010dni dijelovi unutar receptora se pomaknu kako bi propustili hormon inzulina. Mo\u017eemo to nazvati molekularnim rukovanjem.&#8221;\u00a0Razumijevanje te mehanike vezanja nudi mogu\u0107e napretke u lije\u010denju dijabetesa, koje je do sada ovisilo o vi\u0161estrukim dnevnim injekcijama inzulina. Weiss tvrdi kako ovo otkri\u0107e upu\u0107uje na to da se manje molekule trebaju usmjeriti prema &#8220;signalnim pukotinama&#8221; na receptorima i da bi se tako mogla stvoriti alternativna rje\u0161enja injekcijama, a isto tako i smanjiti broj dnevnih doza.<\/p>\n<p>Pacijenti s dijabetesom imaju povi\u0161enu dozu \u0161e\u0107era u krvi zbog neodgovaraju\u0107e proizvodnje inzulina, lo\u0161eg vezanja inzulina za stanice ili oboje. Bolest mo\u017ee prouzro\u010diti mnoge komplikacije, od sr\u010danih bolesti, mo\u017edanog udara i visokog krvnog tlaka do sljepo\u0107e i problema s bubrezima. Dijabetes ima pribli\u017eno 26 milijuna, odnosno vi\u0161e od 8% ljudi u SAD-u i taj je broj, prema centrima za kontrolu bolesti, u porastu.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.case.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Case Western Reserve University<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Otkri\u0107em inzulina prije gotovo jednog stolje\u0107a, dijabetes se iz smrtne pretvorio u kroni\u010dnu bolest. Znanstvenici s Case Western Reserve University School of Medicine su objavili otkri\u0107e koje bi moglo voditi do zna\u010dajnog pobolj\u0161anja kvalitete \u017eivota kod ljudi koji se bore s dijabetesom. Nakon vi\u0161e desetlje\u0107a naga\u0111anja o to\u010dnom djelovanju inzulina na stanice, me\u0111unarodna skupina znanstvenika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21013346,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16332],"tags":[16612,16489,16694],"class_list":["post-21012465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biokemija","tag-dijabetes","tag-inzulin","tag-stanica"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21012465"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012465\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21013346"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21012465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21012465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21012465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}