{"id":21012496,"date":"2023-05-30T16:58:00","date_gmt":"2023-05-30T14:58:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21012496"},"modified":"2023-05-30T17:26:41","modified_gmt":"2023-05-30T15:26:41","slug":"osamljenost-opterecuje-imunoloski-sustav-slicno-kao-i-kronicni-stres","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/osamljenost-opterecuje-imunoloski-sustav-slicno-kao-i-kronicni-stres\/","title":{"rendered":"Osamljenost optere\u0107uje imunolo\u0161ki sustav sli\u010dno kao i kroni\u010dni stres"},"content":{"rendered":"\n<p>Istra\u017eivanja povezuju usamljenost s brojnim disfunkcionalnim imunolo\u0161kim reakcijama, \u0161to nas navodi na zaklju\u010dak da je usamljenost potencijalno opasna za zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su otkrili da ljudi koji su usamljeniji&nbsp;pokazuju znakove za ve\u0107om mogu\u0107nosti aktiviranja latentnog (pritajenog) virusa herpesa. Tako\u0111er proizvode vi\u0161e proteina povezanih s upalom u odgovoru na akutni stres nego \u0161to proizvode ljudi koji se osje\u0107aju dru\u0161tveno povezanijima.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedeni proteini upozoravaju na upale, a kroni\u010dne upale se povezuju s brojnim bolestima, poput koronarne bolesti srca, dijabetesa tipa 2, artritisa i Alzheimerove bolesti, ali i s krhkosti i padom funkcija u starijoj dobi. Reaktivacija latentnog virusa herpesa&nbsp; je povezana sa stresom, \u0161to nam govori da usamljenost funkcionira kao kroni\u010dni stresor koji aktivira slabu reakciju imunolo\u0161kog sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJasno je \u0161to nam pokazuje prethodno istra\u017eivanje &#8211; da su odnosi lo\u0161e kvalitete povezani s brojnim zdravstvenim problemima, uklju\u010duju\u0107i preuranjenu smrtnost i mnoge druge oblike vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. A ljudi koji su usamljeni sigurno osje\u0107aju kao da su u lo\u0161im odnosima,\u201c ka\u017ee Lisa Jaremka, postdoktorandica na Institutu za istra\u017eivanje i bihevioralnu medicinu, na Sveu\u010dili\u0161tu Ohio i voditeljica istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJedan od razloga za\u0161to je ovo istra\u017eivanje va\u017eno jest korak prema razumijevanju kako usamljenost i me\u0111uljudski odnosi op\u0107enito utje\u010du na zdravlje. \u0160to vi\u0161e znamo o samom procesu, vjerojatnije da \u0107emo na\u0107i na\u010dina za borbu protiv tih negativnih efekata, a mo\u017eda ih i preduhitriti. Ako ne poznajemo fiziolo\u0161ke procese, kako ih onda mo\u017eemo promijeniti?\u201c pita Jaremka.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati se temelje na nizu istra\u017eivanja provedenih na dvije populacije: prva je bila skupina zdravih, iako pretilih, sredovje\u010dnih odraslih osoba, a druga je bila skupina odraslih osoba koje su pre\u017eivjele rak dojke. Istra\u017eiva\u010di su u svim istra\u017eivanjima za mjerenje stupnja usamljenosti koristili UCLA-inu skalu usamljenosti, upitnik koji procjenjuje percepcije dru\u0161tvene izolacije i usamljenosti. Jaremka je predstavila istra\u017eivanje na godi\u0161njem skupu Dru\u0161tva za osobnost i socijalnu psihologiju (engl. <em>Society for Personality and Social Psychology<\/em>) u New Orleansu.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su prvenstveno nastojali dobiti snimku pona\u0161anja imunolo\u0161kog sustava povezanog sa usamljeno\u0161\u0107u, tako da su mjerili koli\u010dinu antitijela u krvi koja se proizvode kad se aktivira virus herpesa. Sudionici su bile osobe koje su zavr\u0161ile lije\u010denje u razdoblju od dva mjeseca do tri godine prije po\u010detka istra\u017eivanja. Sudjelovalo je 200 osoba, prosje\u010dne starosti od 51 godine. Njihova je krv analizirana na prisutnost antitijela protiv Epstein \u2013 Barr virusa i citomegalovirusa (oba virusa su uzro\u010dnici mononukleoze).<\/p>\n\n\n\n<p>Oba virusa su herpes <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jesu-li-virusi-ziva-bica\/\">virusi<\/a> koji inficiraju ve\u0107inu Amerikanaca. Otprilike polovica infekcija ne prelazi u bolest, no kad je osoba jednom zara\u017eena, virus ostaje uspavan u tijelu i mo\u017ee se reaktivirati \u2013 \u0161to uzrokuje povi\u0161enu razinu antitijela ili titrove antitijela. Opet, \u010desto ne pokazuje nikakve simptome nego ukazuje na probleme regulacije u stanicama imunolo\u0161kog sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eUsamljeniji sudionici su imali vi\u0161u razinu antitijela protiv citomegalovirusa nego manje usamljeni sudionici, te je ta povi\u0161ena razina antitijela povezana sa simptomima boli, depresije i umora. Nije zabilje\u017eena razlika u razinama antitijela protiv Epstein \u2013 Barr virusa, vjerojatno zato \u0161to je reaktivacija ovog virusa povezana s dobi, a mnogi su od sudionika bili starije \u017eivotne dobi, \u0161to zna\u010di da bi bilo te\u0161ko otkriti reaktivaciju tog virusa povezanu s usamljeno\u0161\u0107u,\u201c obja\u0161njava Jaremka.<\/p>\n\n\n\n<p>Prethodna su istra\u017eivanja pokazala da stres mo\u017ee reaktivirati te viruse, \u0161to tako\u0111er rezultira povi\u0161enim titrom antitijela. \u201e Isti procesi koji su uklju\u010deni u stres i reaktivaciju tih virusa vjerojatno su uklju\u010deni i kod usamljenosti,\u201c povezuje Jaremka. \u201eUsamljenost se smatra kroni\u010dnim stresorom na mnogo na\u010dina \u2013 ona je dru\u0161tveno bolno stanje koja mo\u017ee poprili\u010dno dugo trajati.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>U dodatnom nizu istra\u017eivanja, znanstvenici su poku\u0161avali otkriti kako usamljenost utje\u010de na proizvodnju proupalnih proteina, citokina u odgovoru na stres. Ova istra\u017eivanja su isto bila provedena na dvije populacije: prvu skupinu su \u010dinile 144 \u017eene iz one prethodne skupine koja je pre\u017eivjela rak dojke, a drugu skupinu su \u010dinile 134 pretile, sredovje\u010dne i starije odrasle osobe bez ve\u0107ih zdravstvenih problema.<\/p>\n\n\n\n<p>Osnovni uzorci krvi uzeti su od svih sudionika, izlo\u017eenih stresu \u2013 morali su improvizirati petominutni govor i mentalno izra\u010dunavati aritmeti\u010dki zadatak pred kamerom i tro\u010dlanim \u017eirijem. Istra\u017eiva\u010di su potom potaknuli reakciju imunolo\u0161kog sustava pomo\u0107u lipopolisaharida, spoja koji se prona\u0111e na stani\u010dnoj stijenki bakterije za koju se zna da&nbsp; aktivira imunolo\u0161ki sustav.<\/p>\n\n\n\n<p>U obje su populacije osobe koje su usamljenije proizvele zna\u010dajno ve\u0107u razinu citokina pod imenom interleukin \u2013 6 ili IL \u2013 6 u odgovoru na akutni stres, nego li su to proizvele osobe u obje populacije koje su bile vi\u0161e dru\u0161tveno povezane. Razina drugog citokina, pod imenom&nbsp; faktor nekroze tumora-alfa, tako\u0111er je dramati\u010dnije porastao kod usamljenijih sudionika, no rezultati su statisti\u010dki zna\u010dajni samo u jednoj studijskoj grupi \u2013 zdravi odrasli.<\/p>\n\n\n\n<p>U studiji s osobama koje su pre\u017eivjele rak dojke, istra\u017eiva\u010di su jo\u0161 testirali i razinu citokina pod nazivom interleukin 1 \u2013 beta, kojeg je tako\u0111er bilo vi\u0161e kod usamljenijih osoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati su bili isti i kada su istra\u017eiva\u010di kombinirali niz \u010dimbenika, poput kvalitete sna, dobi i op\u0107eg zdravstvenog stanja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOtkrili smo odre\u0111enu dosljednost kod koje usamljenije osobe u obje studije imaju vi\u0161e upala nego manje usamljene osobe,\u201c zavr\u0161ava Jaremka. \u201eTako\u0111er je vrlo va\u017ena i &#8216;druga strana medalje&#8217; \u2013 da osobe koje su dru\u0161tveno vrlo povezane, do\u017eivljavaju i pozitivnije rezultate, u ovom slu\u010daju \u2013 manje upala.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor:&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.osu.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Ohio State University<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanja povezuju usamljenost s brojnim disfunkcionalnim imunolo\u0161kim reakcijama, \u0161to nas navodi na zaklju\u010dak da je usamljenost potencijalno opasna za zdravlje. Istra\u017eiva\u010di su otkrili da ljudi koji su usamljeniji&nbsp;pokazuju znakove za ve\u0107om mogu\u0107nosti aktiviranja latentnog (pritajenog) virusa herpesa. Tako\u0111er proizvode vi\u0161e proteina povezanih s upalom u odgovoru na akutni stres nego \u0161to proizvode ljudi koji se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067293,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16367],"tags":[16831,17375,16695],"class_list":["post-21012496","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihijatrija","tag-imunitet","tag-osamljenost","tag-stres"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21012496"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012496\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067295,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012496\/revisions\/21067295"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067293"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21012496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21012496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21012496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}