Neobi\u010dna tehnika je mnogo u\u010dinkovitija od antibiotika kod ponavljaju\u0107ih crijevnih infekcija.<\/p>\n
Presa\u0111ivanje fekalija, prilikom kojeg su fekalije jedne osobe stavljene u crijeva druge, su zna\u010dajno nadma\u0161ila konvencionalne antibiotike kod lije\u010denja ponavljaju\u0107ih infekcija Clostridium difficile<\/em>, bakterije koja uzrokuje sna\u017ean proljev.<\/p>\n Ovo je prvi put da se ovakav neobi\u010dan pristup pokazao u\u010dinkovitim u klini\u010dkom ispitivanju. Pacijenti su bili slu\u010dajnim odabirom svrstani u grupe koje su primale druga\u010dije terapije. Presa\u0111ene fekalije bile su toliko u\u010dinkovite da je ispitivanje prekinuto ranije nego se planiralo. Rezultati su objavljeni u New England Journal of Medicine.<\/em><\/p>\n Presa\u0111ivanjem fekalija obnavljaju se zalihe crijevnih bakterija koje ina\u010de dr\u017ee C. difficile\u00a0<\/em>podalje. \u00a0Unato\u010d neprivla\u010dnoj prirodi takvog presa\u0111ivanja, postupak je kori\u0161ten u lije\u010denju stotina pacijenata od kojih je vi\u0161e od 90% ozdravilo.<\/p>\n Te\u0161ko ih je uvjeriti<\/strong><\/p>\n “Oni od nas koji koristimo ovaj postupak ve\u0107 neko vrijeme nismo trebali dodatno uvjeravanje, ali velik broj ljudi u zdravstvenoj zajednici mora pro\u0107i kroz tu fazu,” kazao je Alexander Khoruts, gastroenterolog na Sveu\u010dili\u0161tu Minnesota u Minneapolis-u koji nije bio uklju\u010den u ispitivanje. “Ovo je neobi\u010dno, jer imamo vi\u0161e od 50 godina iskustva diljem svijeta i vi\u0161e od 500 dokumentiranih slu\u010dajeva, ali tek sada se pojavilo ovakvo ispitivanje.”<\/p>\n Els van Nood, znanstvenica na podru\u010dju interne medicine na Sveu\u010dili\u0161tu u Amsterdamu i suautorica ispitivanja tvrdi kako se i doktori i pacijenti ponekad protive isprobavanju ove metode. “Imali smo toliko ponavljanja bolesti koja nismo mogli izlije\u010diti i kada smo po\u010deli s presa\u0111ivanjima, savr\u0161eno su uspijevala. Nismo imali problema s uvjeravanjem eti\u010dkog odbora za odobrenje po\u010detka ispitivanja.”, kazala je.<\/p>\n Znanstvenici su, vo\u0111eni Josbertom Kellerom, gastroenterologom sa Sveu\u010dili\u0161ta u Amsterdamu, okupili 43 ljudi \u010dija se infekcija\u00a0C. difficile\u00a0<\/em>vratila nakon neuspjelog lije\u010denja antibioticima. Dobrovoljci su slu\u010dajnim odabirom svrstani u dvije skupine od kojih su jednoj kroz cijev koja je i\u0161la kroz nos dostavljali fekalije ravno u tanko crijevo, dok je druga skupina lije\u010dena dvotjednom dozom antibiotika Vancomycina. Fekalije su uzete od 15 zdravih donora koji su bili temeljito testirani na razne prenosive bolesti.<\/p>\n Skupina je, u po\u010detku, planirala okupiti sve zajedno 120 dobrovoljaca, ali je ispitivanje zaustavljeno ranije jer je razlika me\u0111u skupinama bila dramati\u010dna. Otkrili su da je presa\u0111ivanje fekalija tri do \u010detiri puta u\u010dinkovitije kod lije\u010denja infekcija nego tretman antibioticima. Uno\u0161enje fekalija izlije\u010dilo je 15 od 16 ljudi (94%), dok je Vancomycin u\u010dinio isto za svega 7 od 26 ljudi (27%). Ostalima se infekcija vratila, ali su onda naknadno podvrgnuti presa\u0111ivanju, te izlije\u010deni nakon jednog ili dva takva tretmana.<\/p>\n Bakterije u crijevima pacijenata postale su vi\u0161e raznolike nakon uno\u0161enja fekalija i nisu izazvale nikakve ne\u017eeljene nuspojave, osim privremenog proljeva i povremenog zatvora.<\/p>\n Slijedite svoj nos<\/strong><\/p>\n Christine Lee, mikrobiologinja na McMaster Sveu\u010dili\u0161tu u Hamilton-u, Ontario, pohvalila je istra\u017eivanje, ali je zabrinuta da bi unos kroz nos umjesto kroz analni otvor “mogao ne biti odmah prihva\u0107en od strane pacijenata, te tako\u0111er te\u017eak za izvr\u0161iti.”<\/p>\n Van Nood tvrdi kako je unos kroz nos lak\u0161i i bolji ukoliko je pacijentovo crijevo upaljeno, te je nadodala kako pacijentima nije smetao takav na\u010din unosa. Iako je presa\u0111ivanje fekalija samo po sebi odbojno, lije\u010denje je toliko uspje\u0161no da su mnogi pacijenti prilikom ispitivanja prigovarali \u0161to su svrstani u skupinu koja je lije\u010dena antibioticima, a ne presa\u0111ivanjem.<\/p>\n “Smatram da je ovo izvrsno istra\u017eivanje i prvo od mnogih takvih u kontroliranim uvjetima,” ka\u017ee Lawrence Brandt, gastroenterolog sa Albert Einstein School of Medicine<\/em> u New York-u. Brandt provodi istra\u017eivanje na pacijentima kojima su unesene ili njihove ili tu\u0111e fekalije, bez da pacijenti znaju porijeklo fekalija.<\/p>\n Van Nood se nada da \u0107e uspjeh istra\u017eivanja pomo\u0107i prihva\u0107anju ove metode u ostalim bolnicama. “Mnogi pacijenti koji se bore s infekcijom C. difficile<\/em> sada imaju priliku da se izlije\u010de,” kazala je. “Primamo mailove sa svih strana od o\u010dajnih pacijenata koji mole da do\u0111u u bolnicu na ovakvo lije\u010denje. Iako im je ideja i dalje mrska, mi se nadamo da \u0107e se to uskoro promijeniti.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Neobi\u010dna tehnika je mnogo u\u010dinkovitija od antibiotika kod ponavljaju\u0107ih crijevnih infekcija. Presa\u0111ivanje fekalija, prilikom kojeg su fekalije jedne osobe stavljene u crijeva druge, su zna\u010dajno nadma\u0161ila konvencionalne antibiotike kod lije\u010denja ponavljaju\u0107ih infekcija Clostridium difficile, bakterije koja uzrokuje sna\u017ean proljev. Ovo je prvi put da se ovakav neobi\u010dan pristup pokazao u\u010dinkovitim u klini\u010dkom ispitivanju. Pacijenti su […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21013515,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[17350,17351],"class_list":["post-21012511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-crijeva","tag-fekalije"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21012511"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012511\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21013515"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21012511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21012511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21012511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}