{"id":21012810,"date":"2019-12-30T12:01:37","date_gmt":"2019-12-30T11:01:37","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21012810"},"modified":"2020-10-15T16:13:44","modified_gmt":"2020-10-15T14:13:44","slug":"milutin-milankovic-znanstvenik-koji-je-pronasao-rijesenje-jednadzbe-ledenog-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/milutin-milankovic-znanstvenik-koji-je-pronasao-rijesenje-jednadzbe-ledenog-doba\/","title":{"rendered":"Milutin Milankovi\u0107 &#8211; Znanstvenik koji je prona\u0161ao rje\u0161enje jednad\u017ebe ledenog doba"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify\">U novije vrijeme kada sagledamo pro\u0161lost Zemlje, ne mo\u017eemo se ne zapitati vrti li se sve u krug? Ako pogledamo realno, u nedavnoj povijesti Zemlje led je bio osnovni pokriva\u010d zemaljske kugle. Zadnje ledeno doba u pleistocenu uspjelo je ledenim kapama prekriti velike dijelove kontinenata. Ako se dogodilo nekoliko puta u povijesti Zemlje, ho\u0107e li se dogoditi opet?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21017473\" alt=\"milutin-milankovic\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/milutin-milankovic.jpg\" width=\"670\" height=\"412\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/milutin-milankovic.jpg 670w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/milutin-milankovic-300x184.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 670px) 100vw, 670px\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Ovim se pitanjem, relativno rano, po\u010deo baviti mladi znanstvenik Milutin Milankovi\u0107. Milankovi\u0107 je po\u010deo tra\u017eiti astronomske uzroke u pojavama ledenog doba.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Ve\u0107 se od prije znalo kako promjene u nagibu zemljine osi uzrokuju promjene u klimi upravo zbog razli\u010dite koli\u010dine Sun\u010devih zraka koje dospijevaju do Zemlje. Milankovi\u0107 je ura\u010dunao nova saznanja o promjenama nagiba zemljine osi te pridodao tome utjecaj drugih nebeskih tijela na zemljinu orbitu. Naravno, sve se te varijacije tijekom vremena pona\u0161aju druga\u010dije. Prvo je, prema tim faktorima, poku\u0161ao izra\u010dunati njihov utjecaj na dolaze\u0107u solarnu energiju na sjevernu hemisferu prije 600 000 godina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Na temelju svoje analize Milankovi\u0107 je zaklju\u010dio da se Zemljina orbita promjeni u tri ciklusa razli\u010dita trajanja. Zemljina se putanja oko Sunca promjeni od manje eklipti\u010dne prema ve\u0107oj, pa opet do manje u 96 000 godina. Tijekom rotacije oko Sunca zemljina je os nagnuta 23,5\u00b0, ali taj kut se promijeni od 21.5\u00b0 to 24.5\u00b0 i nazad za 41 000 godina. Tre\u0107i ciklus je trzanje zemljine osi u periodu od 23 000 godina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">On je pretpostavio da kada se odre\u0111eni dijelovi ta tri ciklusa pojave u isto vrijeme, na Zemlji se doga\u0111aju velike klimatske promjene pa \u010dak i ledena doba. Iako je svoj rad zapo\u010deo po\u010detkom 20. stolje\u0107a, slab napredak tehnologije i nemogu\u0107nost pronala\u017eenja dokaza ostavili su njegov rad zaboravljenim do 70-ih godina. Tehni\u010dki napredak omogu\u0107io je geolozima istra\u017eivanje dubokomorskih sedimenata koji sadr\u017ee podatke o promjenama u klimi unazad milijun godina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Rezultati dobiveni prou\u010davanjem sedimenata ukazuju na &nbsp;pravilne varijacije koje se podudaraju s matemati\u010darovim izra\u010dunima, danas poznatim kao <em>Milankovi\u0107evi ciklusi<\/em>. Me\u0111utim, danas se mnogi znanstvenici sla\u017eu da nisu samo astronomski utjecaji odgovorni za nastanak ledenih doba. Mo\u017eda \u0107e upravo \u010dovjek imati presudnu ulogu u otkrivanju svih faktora, ali i mogu\u0107em ubrzavanju nadolaze\u0107eg ledenog doba.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.amnh.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Amnh.org<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U novije vrijeme kada sagledamo pro\u0161lost Zemlje, ne mo\u017eemo se ne zapitati vrti li se sve u krug? Ako pogledamo realno, u nedavnoj povijesti Zemlje led je bio osnovni pokriva\u010d zemaljske kugle. Zadnje ledeno doba u pleistocenu uspjelo je ledenim kapama prekriti velike dijelove kontinenata. Ako se dogodilo nekoliko puta u povijesti Zemlje, ho\u0107e li [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21017473,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374,16340],"tags":[16709],"class_list":["post-21012810","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","category-znanstvenici","tag-ledeno-doba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012810","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21012810"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21012810\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21017473"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21012810"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21012810"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21012810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}