Govorom se razlikujemo od ostalih \u010dovjekolikih majmuna. Fizi\u010dki aspekt govora odnosi se na glasnice, grkljan, pozicioniranje jezika i usana. Svaki od njih ima va\u017enu ulogu u pomaganju ljudima kako bi govorili. Naravno, mozak je taj koji koordinira pokrete za govorne funkcije.<\/p>\n
\n
Osnovni ljudski govor ili zvukovi nastaju kada zrak prolazi preko dva vibriraju\u0107a elementa poznata kao glasnice. Kad se pravi iznos napetosti primjenjuje na glasnice, ton glasa mo\u017ee postati vi\u0161i ili ni\u017ei. Modulaciju govora vr\u0161i grkljan. Uz to, usta i nos su komore koje poma\u017eu grkljanu pri modulaciji \u00a0govora. Glasnice su smje\u0161tene u grlu, a mogu se koristiti za proizvodnju raznih vrsta zvukova.<\/p>\n
Glasnice se sastoje od dvije \u00a0sluznice, koje su rastegnute vodoravno preko grkljana. Glasnice vibriraju i moduliraju protok zraka. Kada govorimo, tako\u0111er se ukru\u0107uju i premje\u0161taju bli\u017ee jedna drugoj. Kona\u010dno, zvukovi i rije\u010di se proizvode kada se jezik namje\u0161ta u odre\u0111enom smjeru s odgovaraju\u0107im polo\u017eajem usnica. Volumen zvuka se\u00a0 kontrolira uz pomo\u0107\u00a0 pove\u0107anja ili smanjenja koli\u010dine zraka koja prolazi kroz glasnice.<\/p>\n
Grkljan, poznat kao larinks, je cjevast organ u vratu pozicioniran izme\u0111u \u017edrijela i du\u0161nika, duga\u010dak otprilike 5 cm. Grkljan se intenzivno koristi za govor, pa \u010dak i za disanje. Tako\u0111er je bitan za gutanje. Vanjski zid hrskavice grkljana je odgovoran za oblik “Adamove jabu\u010dice.”<\/p>\n
Mozak je centar koji kontrolira govor i sluh. U stvari, oba su \u010dak me\u0111usobno povezani. On kontrolira fonetiku zvukova i artikulaciju glasova.<\/p>\n
Ljudski govor prolazi kroz promjene kada \u010dovjek dosegne pubertet. To je posebno izra\u017eeno kod dje\u010daka. Budu\u0107i da glasnice postaju deblje, a rezonancija komora se pove\u0107ava, mijenja se modulacija i kvaliteta glasa. To je razlog da adolescenti zvu\u010de druga\u010dije i njihov glas zvu\u010di promuklo ili grubo. S vremena na vrijeme glas \u0107e im tako\u0111er zvu\u010dati kre\u0161tavo i smije\u0161no. To je zbog toga \u0161to oni ponovo u\u010de modulirati svoje glasnice.<\/p>\n
Na\u0161e usne, zubi, jezik i usta se koriste u raznim polo\u017eajima kako bi\u00a0 proiza\u0161li zvukovi koje \u017eelimo napraviti. Resica koja se \u00a0nalazi unutar na\u0161ih usta se koristi posebno kada \u017eelimo napraviti neke grlene zvukove. Resica je tako\u0111er potrebna za izradu nazalnih\u00a0 tonova tako \u00a0da zaustavlja zrak pri ulasku u nosnu \u0161upljinu.<\/p>\n
Vibracijama koje proizlaze iz glasnica upravlja glotis \u00a0i on nam poma\u017ee u proizvodnji razli\u010ditih zvukova. Jezik lupka, pa \u010dak i dodiruje alveolarni greben i nepca unutar na\u0161ih usta kad govorimo i u tom procesu izra\u0111uje razli\u010dite zvukove.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Govorom se razlikujemo od ostalih \u010dovjekolikih majmuna. Fizi\u010dki aspekt govora odnosi se na glasnice, grkljan, pozicioniranje jezika i usana. Svaki od njih ima va\u017enu ulogu u pomaganju ljudima kako bi govorili. Naravno, mozak je taj koji koordinira pokrete za govorne funkcije. Osnovni ljudski govor ili zvukovi nastaju kada zrak prolazi preko dva vibriraju\u0107a elementa poznata […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21013926,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16696],"class_list":["post-21013059","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-govor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013059","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013059"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013059\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21013926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013059"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013059"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013059"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}