{"id":21013191,"date":"2013-02-10T13:24:11","date_gmt":"2013-02-10T12:24:11","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21013191"},"modified":"2020-10-15T14:53:06","modified_gmt":"2020-10-15T12:53:06","slug":"otkriveno-kako-sove-mogu-rotirati-glavu-ne-prekidajuci-dotok-krvi-u-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriveno-kako-sove-mogu-rotirati-glavu-ne-prekidajuci-dotok-krvi-u-mozak\/","title":{"rendered":"Otkriveno kako sove mogu rotirati glavu ne prekidaju\u0107i dotok krvi u mozak"},"content":{"rendered":"<p>Medicinski ilustratori i stru\u010dnjaci za skiciranje mozga s fakulteta John Hopkins otkrili su kako no\u0107ne sove mogu rotirati svoju glavu do 270 stupnjeva u oba smjera bez o\u0161te\u0107ivanja osjetljivih krvnih \u017eila u vratu i glavi te bez presijecanja dotoka krvi u mozak.<\/p>\n<p>Tim s fakulteta John Hopkins, na \u010delu s ilustratorom Fabianom de Kok-Mercadom prvi je upotrijebio angiografiju i CT na dvanaest sova s ciljem otkrivanja njihove anatomije, a rezultati su doveli do \u010detiri velika otkri\u0107a koja se ti\u010du biolo\u0161ke prilagodbe koju su sove razvile kako bi sprije\u010dile ozljede nastale rotacijom glave. Njihova se anatomija razlikuje od anatomije svih drugih \u017eivotinja zbog posebne strukture kostiju i mre\u017ee krvnih \u017eila koje posjeduju, a koje su potrebne kako bi \u201cnosile\u201d njihovu te\u0161ku glavu.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u aktualnom izdanju \u010dasopisa <i>Science<\/i>, gdje su nagra\u0111eni prvom nagradom ameri\u010dke Nacionalne znanstvene zaklade u kategoriji plakata i grafi\u010dkog prikaza.<\/p>\n<p>\u201cDosad su se medicinski ilustratori, poput mene, bavili ljudskim ozljedama kao posljedicama ozljeda arterija u vratu i glavi i poku\u0161avali smo na\u0107i razlog za\u0161to sove mogu izbje\u0107i mo\u017edani udar i pre\u017eivjeti takvo rotiranje glave od \u010dak 270 stupnjeva\u201d, rekao je jedan od istra\u017eiva\u010da i intervencijski neuroradiolog, Phillipe Gailloud.<\/p>\n<p>\u201cKarotida i vertebralne arterije koje se nalaze u vratu, kod ve\u0107ine su \u017eivotinja, uklju\u010duju\u0107i i ljude i sove, vrlo osjetljive i podlo\u017ene ozljedama\u201d, dodao je Gailloud, zamjenski profesor na Odsjeku za radiologiju Russell H. Morgan u sklopu medicinskog fakulteta John Hopkins.<\/p>\n<p>Nagli okreti glave i vrata kod ljudi raste\u017eu krvne \u017eile i trgaju ih, stvaraju\u0107i ugru\u0161ke koji se mogu odvojiti i uzrokovati smrtonosnu emboliju ili mo\u017edani udar. Znanstvenici tvrde da su ovakve ozljede vrlo \u010deste i mogu se dogoditi prilikom, primjerice, prometne nesre\u0107e, vo\u017enje na \u201cvlaku smrti\u201d ili za vrijeme tretmana kod nepa\u017eljivog kiroprakti\u010dara.<\/p>\n<p>Kako bi rasvijetlili tu mogu\u0107nost svojstvenu samo sovama, tim je prou\u010davao strukturu kostiju i slo\u017eenu mre\u017eu krvnih \u017eila u glavama i vratovima snije\u017enih sova, \u0107ukova i velikih u\u0161ara nakon \u0161to su uginule prirodnom smr\u0107u.<\/p>\n<p>Prilikom istra\u017eivanja ubrizgano im je kontrastno sredstvo koje omogu\u0107ava kvalitetniji rendgenski prikaz krvnih \u017eila koje su potom pa\u017eljivo secirali, skicirali i skenirali kako bi dobili detalje.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to su ubrizgali kontrastno sredstvo u arterije sove imitiraju\u0107i tako tok krvi te ru\u010dno okrenuli sovinu glavu, uslijedilo je zapanjuju\u0107e otkri\u0107e. Naime, krvne \u017eile na dnu glave ispod donje \u010deljusti bile su sve ve\u0107e \u0161to je vi\u0161e kontrastnog sredstva bilo ubrizgano, prije nego \u0161to se teku\u0107ina po\u010dela skupljati u \u201crezervoarima\u201d. Ovo je u potpunoj suprotnosti s ljudskom anatomijom gdje se arterije sve vi\u0161e su\u017eavaju.<\/p>\n<p>Znanstvenici to tuma\u010de tako da ti rezervoari krvi koji kontrahiraju slu\u017ee kao zamjena, omogu\u0107avaju\u0107i sovama da \u201cskladi\u0161te\u201d krv kako bi zadovoljile potrebu za energijom koju zahtijevaju njihov veliki mozak i o\u010di prilikom rotiranja glave. Ostatak mre\u017ee krvnih \u017eila smanjuje rizik od smetnji u krvotoku.<\/p>\n<p>\u201cNa\u0161a detaljna studija o anatomiji sova rije\u0161ila je jednu od mnogih neurovaskularnih misterija o tome kako su se sove prilagodile ekstremnim rotacijama glave\u201d, rekao je de Kok-Mercado, ilustrator i animator s Medicinskog instituta Howard Hughes.<\/p>\n<p>\u201cUz to, rezultati istra\u017eivanja pokazuju koje morfolo\u0161ke prilagodbe su potrebne kako bi se podnijele tako drasti\u010dne rotacije te za\u0161to su ljudi osjetljivi na osteopatske ozljede nastale uslijed kiroprakti\u010dkih terapija. Ekstremne rotacije glave kod ljudi su vrlo opasne jer nemamo \u201calate\u201d koji \u0161tite krvne \u017eile, a koje vidimo kod sova\u201d, rekao je Gailloud.<\/p>\n<p>Prva razlika u anatomiji kod sova u odnosu na druge \u017eivotinje koju su znanstvenici otkrili nalazila se u njihovim vratovima gdje jedna od glavnih arterija prolazi kroz ko\u0161tane praznine hrane\u0107i mozak. Te su praznine desetak puta ve\u0107e od vertebralne arterije koja prolazi kroz njih. Znanstvenici ka\u017eu da taj dodatni prostor stvara zra\u010dne jastuke koje omogu\u0107avaju arteriji da se pomi\u010de kad se savija. 12 od 14 vratnih kralje\u017eaka u sovinom vratu ima tu karakteristiku.<\/p>\n<p>\u201cKod ljudi vertebralna arterija usko je okru\u017eena vratnim kralje\u0161cima. Kod sova je druga\u010dija situacija &#8211; njezina anatomija omogu\u0107ava joj ve\u0107u fleksibilnost arterija\u201d, rekao je de Kok-Mercado.<\/p>\n<p>Tim je tako\u0111er otkrio da kod sova vertebralna arterija ulazi u vrat na vi\u0161em mjestu nego kod ostalih ptica \u2013 sovina vertebralna arterija dolazi u vrat kod 12. kralje\u0161ka, a ne kod 14. kralje\u0161ka, \u0161to sovama omogu\u0107ava vi\u0161e prostora oko arterije.<\/p>\n<p>Me\u0111u ostalim otkri\u0107ima de Kok-Mercada i Gaillouda, na\u0161lo se i otkri\u0107e o povezanosti vertebralnih arterija i karotide manjim \u017eilama, \u0161to je rijetkost kod odraslih ljudi, a omogu\u0107ava da se krv izmjenjuje izme\u0111u te dvije \u017eile. Ta povezanost dviju \u017eila nazvana anastomoza omogu\u0107ava nesmetan protok krvi do mozga \u010dak i ako je jedan put blokiran uslijed ekstremne rotacije glave.<\/p>\n<p>Sljede\u0107i korak znanstvenika jest prou\u010diti anatomiju orla kako bi provjerili posjeduju li i druge ptice istu mogu\u0107nost rotiranja glave kao i sove.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je financirala bolnica John Hopkins i zaklada Vesalius za vizualnu komunikaciju u zdravstvu.<\/p>\n<p>Pored de Kok-Mercada i Gaillouda u istra\u017eivanju su sudjelovali i Michael Habib, Tim Phelps i Lydia Gregg.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor:\u00a0<a href=\"https:\/\/www.hopkinsmedicine.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Johns Hopkins Medicine<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Medicinski ilustratori i stru\u010dnjaci za skiciranje mozga s fakulteta John Hopkins otkrili su kako no\u0107ne sove mogu rotirati svoju glavu do 270 stupnjeva u oba smjera bez o\u0161te\u0107ivanja osjetljivih krvnih \u017eila u vratu i glavi te bez presijecanja dotoka krvi u mozak. Tim s fakulteta John Hopkins, na \u010delu s ilustratorom Fabianom de Kok-Mercadom prvi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21013605,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17360],"class_list":["post-21013191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-sova"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013191"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013191\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21013605"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}