Ma\u010dke mogu biti na\u0161i prijatelji koje mazimo i gotovo uvijek su neodoljive na fotografijama koje nalazimo na internetu, no one tako\u0111er uni\u0161tavaju na\u0161 okoli\u0161 i to u\u010dinkovitije nego ljudi, a smatraju se i jednom od najgorih invazivnih vrsta.<\/p>\n
Nova studija objavljena u \u010dasopisu Nature Communications<\/em> govori kako su ma\u010dke glavni krivci za ubijanje nekolicine ugro\u017eenih vrsta ptica u SAD-u i desetkovanje populacije ptica na otocima diljem svijeta. U SAD-u ma\u010dke ubiju oko 3.7 milijardi ptica godi\u0161nje, \u0161to ih \u010dini ve\u0107om prijetnjom od gra\u0111evina, komunikacijskih stupova, otrova i automobila. No, postoji rje\u0161enje.<\/p>\n Biolozi koji su bili uklju\u010deni u istra\u017eivanje prou\u010davali su prija\u0161nja istra\u017eivanja kako bi procijenili koliko ma\u010daka \u017eivi u SAD-u i koje su njihove navike ubijanja. Pokazalo se kako otprilike 84 milijuna ma\u010daka ima vlasnike, dok ih izme\u0111u 30 i 80 milijuna \u017eivi na ulici. Tu spadaju divlje, nepripitomljene ma\u010dke, one s farmi koje se i koriste za ubijanje \u0161teto\u010dina te lutalice. Istra\u017eiva\u010di procjenjuju da doma\u0107e ma\u010dke ubiju izme\u0111u 1.4 i 3.7 milijardi ptica i izme\u0111u 6.9 i 20.7 milijardi sisavaca godi\u0161nje, a glavni krivci su one bez vlasnika, tj. ma\u010dke lutalice. Iako ovi brojevi mogu zvu\u010dati pretjerano, zaklju\u010dak nije do\u0161ao iznenada. Naime, ma\u010dke lutalice upletene su u izumiranje 33 vrste ptica, sisavaca i gmazova, navodi se u istra\u017eivanju.<\/p>\n \u201cSmrtnost ptica u SAD-u uzrokovana ma\u010dkama, ali i zgradama, komunikacijskim stupovima, automobilima i trovanjem pesticidima mnogo je ve\u0107a nego \u0161to se procjenjivalo\u201d, stoji u istra\u017eivanju.<\/p>\n \u201cNajve\u0107a prijetnja divljem \u017eivotu nisu ku\u0107ne ma\u010dke koje \u017eive s vlasnicima nego lutalice koje \u017eive na ulicama. Svaka lutalica, za koje tim procjenjuje da ih ima izme\u0111u 30 i 80 milijuna u SAD-u, ubije izme\u0111u 23 i 46 ptica godi\u0161nje te izme\u0111u 129 i 338 malih sisavaca\u201d, rekao je jedan od istra\u017eiva\u010da s instituta Smithsonian, Pete Marra. \u201c\u010cini se kako mali glodavci koji stradaju od ma\u010daka nisu samo sme\u0111i \u0161takori ili \u0161teto\u010dine, nego autohtona vrsta glodavaca poput voluharice ili sjevernoameri\u010dke vjeverice\u201d, dodao je Marra.<\/p>\n Problem je \u0161to ove ma\u010dke, invazivne vrste, ubijaju autohtone vrste \u017eivotinja u njihovom stani\u0161tu. Marra kao rje\u0161enje predla\u017ee da se ma\u010dke dr\u017ee u ku\u0107ama ve\u0107inu vremena kako ne bi negativno utjecale na lokalni ekosustav. U Novom Zelandu trenutno postoji kampanja kojoj je cilj zabraniti dr\u017eanje ma\u010daka kao ku\u0107nih ljubimaca. Naravno da bi potpuna zabrana dr\u017eanja ma\u010daka kao ku\u0107nih ljubimaca mogla neo\u010dekivano utjecati na ekosustav. Primjerice, mogla bi se dogoditi najezda \u0161teto\u010dina, no to ne mo\u017eemo znati dok se ma\u010dkama zabrani lutanje i dok mno\u017eenje tih \u0161teto\u010dina ne izmakne kontroli.<\/p>\n Najve\u0107i problem su ma\u010dke koje nemaju vlasnike kojima bi se mogle vratiti. Ljudi su od ma\u010daka napravili invazivne vrste i moramo prestati pu\u0161tati ma\u010dke u divljinu i zadr\u017eavati farmske ma\u010dke.<\/p>\n Izvor:\u00a0Nature Communications<\/a>\u00a0\/ i09<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ma\u010dke mogu biti na\u0161i prijatelji koje mazimo i gotovo uvijek su neodoljive na fotografijama koje nalazimo na internetu, no one tako\u0111er uni\u0161tavaju na\u0161 okoli\u0161 i to u\u010dinkovitije nego ljudi, a smatraju se i jednom od najgorih invazivnih vrsta. Nova studija objavljena u \u010dasopisu Nature Communications govori kako su ma\u010dke glavni krivci za ubijanje nekolicine ugro\u017eenih […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21013738,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16372],"tags":[17376],"class_list":["post-21013248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-ekologija-i-okolis","tag-macka"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013248"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013248\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21013738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}