{"id":21013296,"date":"2020-02-08T02:43:00","date_gmt":"2020-02-08T01:43:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21013296"},"modified":"2020-02-08T02:43:51","modified_gmt":"2020-02-08T01:43:51","slug":"kako-nastaju-blizanci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/biologija\/genetika\/kako-nastaju-blizanci\/","title":{"rendered":"Kako nastaju blizanci?"},"content":{"rendered":"\n

Kad u jednoj trudno\u0107i nastaju dva potomka, oni se zovu blizancima. Dva su tipa blizanaca – jednojaj\u010dani (identi\u010dni) i dvojaj\u010dani blizanci<\/em>. Razvoj blizanaca ovisi o procesu oplodnje. Ali kako to\u010dno nastaju blizanci?<\/p>\n\n\n\n

Kako nastaju jednojaj\u010dani blizanci<\/h2>\n\n\n\n

Jednojaj\u010dani blizanci<\/em> razvijaju se u procesu od dva koraka. Prvi korak uklju\u010duje oplodnju jedne jajne stanice i jednog spermija kako bi se formirala zigota. Naziv jednojaj\u010dani se odnosi na tu jednu stanicu koja se oplo\u0111uje. Drugi korak je dijeljenje zigote na pola pri \u010demu nastaju dva embrija. \u00a0Svaka polovica sadr\u017ei istu genetsku kompoziciju, koja \u0107e kasnije rezultirati istim fizi\u010dkim zna\u010dajkama. Tako nastaju dva fetusa. Ta podjela nije uobi\u010dajena i ne smatra se nasljednom, te se mo\u017ee pripisati nizu slu\u010dajnih doga\u0111aja. Upotrebom moderne tehnologije mogu\u0107a je i umjetna podjela zigote. Identi\u010dni blizanci su gotovo uvijek istog spola. U rijetkim slu\u010dajevima, fenotip mo\u017ee biti druga\u010diji. Ta rijetkost se pripisuje XXY Klinefelter sindromu i raznim vanjskim faktorima.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte \u010dlanak o tome kako identi\u010dni blizanci razviju druga\u010dije osobnosti<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kako nastaju dvojaj\u010dani blizanci<\/h2>\n\n\n\n

Dvojaj\u010dani blizanci<\/em> nastaju kada su istovremeno dvije jajne stanice oplo\u0111ene s dva razli\u010dita spermija. Dvije jajne stanice se razvijaju u dva odvojena embrija. Jedina razlika u odnosu na normalan poro\u0111aj je da se dvije jajne stanice istovremeno razvijaju jedna uz drugu u istoj maternici. Manja je mogu\u0107nost da je genetski zapis dva embrija isti. Druga\u010diji profil kromosoma rezultira i druga\u010dijim fizi\u010dkim zna\u010dajkama bra\u0107e i sestara. Formiranje dvojaj\u010danih blizanaca u cijelosti se pripisuje majci, jer nije prona\u0111en dokaz da i otac ima ulogu u takvom procesu formiranja. \u0160tovi\u0161e, \u017eene starije od 35 imaju ve\u0107e \u0161anse da rode dvojaj\u010dane blizance.<\/p>\n\n\n\n

Sijamski ili spojeni blizanci blizanci<\/h2>\n\n\n\n

“Sijamski blizanci”<\/em> ili spojeni blizanci<\/em> su jednojaj\u010dani blizanci kod kojih u razvoju ne dolazi do potpunog razdvajanja embrija te se doga\u0111a spajanje blizanaca odre\u0111enim dijelovima tijela i dijeljenjem nekih organa, tkiva ili udova.<\/p>\n\n\n\n

Ostali rijetki tipovi blizanaca<\/h2>\n\n\n\n

“Polu-blizanci”<\/em> su ekstremno rijedak slu\u010daj. Naslje\u0111uju isti genetski zapis od majke, ali svaki od blizanaca naslje\u0111uje druga\u010diji genetski zapis od oca. To\u010dna formacija polu – blizanaca se jo\u0161 istra\u017euje, no pretpostavlja se da nastaju u procesu nazvanom “polar body twining”<\/em>, \u0161to zna\u010di da se jedna jajna stanica prije oplodnje podijeli na pola, a onda svaku polovicu oplodi druga\u010diji spermij.<\/p>\n\n\n\n

Postoje i “semi – identi\u010dni”<\/em> blizanci, koji su tako\u0111er ekstremno rijetki. Tako\u0111er naslje\u0111uju isti genetski zapis od majke, ali ne i od oca jer nastaju tako da jednu jajnu stanicu oplode dva spermija pa se ona podijeli na pola.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 postoje i “mirror image”<\/em> blizanci<\/a>, koji su jedan prema drugome kao slika u ogledalu. Oni nastaju od jedne jajne stanice i jednog spermija, ali podjela se odvija kasnije nego uobi\u010dajeno (oko tjedan dana nakon oplodnje) i razvijaju asimetri\u010dna obilje\u017eja, npr. jedan blizanac je ljevak, drugi de\u0161njak, imaju iste made\u017ee ali na suprotnim stranama tijela ili \u010dak jedan od blizanaca mo\u017ee imati organe na suprotnim stranama tijela (npr. srce na desnoj strani tijela, jetra na lijevoj i sl.)<\/p>\n\n\n\n

Otprilike 1.9% svjetske populacije \u010dine blizanci. Mogu\u0107nost nastanka jednojaj\u010danih blizanaca je 0,2%, \u0161to je samo 8% od ukupne populacije blizanaca. Najve\u0107i broj blizanaca ro\u0111en je u Yorubi gdje je na 1000 trudno\u0107a bilo 45 slu\u010dajeva blizana\u010dke trudno\u0107e. To je posljedica u\u017eivanja biljke jam<\/em>, koja stimulira pu\u0161tanje vi\u0161e jajnih stanica u jajovod. Poro\u0111aj blizanaca mo\u017ee rezultirati komplikacijama i za majku i za blizance.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad u jednoj trudno\u0107i nastaju dva potomka, oni se zovu blizancima. Dva su tipa blizanaca – jednojaj\u010dani (identi\u010dni) i dvojaj\u010dani blizanci. Razvoj blizanaca ovisi o procesu oplodnje. Ali kako to\u010dno nastaju blizanci? Kako nastaju jednojaj\u010dani blizanci Jednojaj\u010dani blizanci razvijaju se u procesu od dva koraka. Prvi korak uklju\u010duje oplodnju jedne jajne stanice i jednog spermija […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050681,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16999],"class_list":["post-21013296","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-blizanci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013296","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013296"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013296\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013296"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013296"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013296"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}